U Hrvatskoj postoji tradicija iskorištavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske svrhe i za kupanje. Brojne toplice koriste upravo geotermalnu energiju (Varaždinske Toplice, Daruvarske Toplice, Stubičke Toplice, Lipik, Topusko itd.). Proizvodnja geotermalne vode za navedene toplice prije se vršila kroz prirodne izvore, dok se danas uz prirodni protok koristi geotermalna voda iz plitkih bušotina. Ukupno postoji 28 nalazišta, od kojih je 18 u upotrebi.
INA-Naftaplin je 1970-ih godina započela s istraživanjem rezervi nafte i plina na poljima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Istražne bušotine pokazale su postojanje izvora tople vode. Najviše istražena ležišta, a ujedno i ležišta s najvišom temperaturom geotermalnog fluida su ležište u blizini Koprivnice (Kutnjak-Lunjkovec) i Bjelovara (velika Ciglena).
40 godina kasnije nezamisliv i neoprostiv zastoj.
Zašto?
1998. godine Energetski institut “Hrvoje Požar” je pripremio program korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj, koji pokazuje da Hrvatska ima nekoliko srednjetemperaturih geotermalnih izvora s relativno niskim temperaturama geotermalne vode u rasponu od 100 do 140°C, pomoću kojih je moguća proizvodnja električne energije, npr. Lunjkovec (125°C), Ferdinandovac (125°C), Babina Greda (125°C) i Rečica (120°C). No, konkretne inicijative za gradnju geotermalnih elektrana pokrenute su tek posljednjih godina. Za proizvodnju električne energije iz srednjetemperaturnih geotermalnih izvora dolaze u obzir elektrane s binarnim ciklusom, bilo s organskim Rankineovim ciklusom (ORC) ili Kalina ciklusom.
U literaturi se Kalina ciklus navodi kao termodinamički povoljniji ciklus od ORC, tj. koji postiže veću termodinamičku iskoristivost i daje više snage. S druge strane, spoznaje autora objavljene u prethodnim radovima, a predstavljene i na 3. međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije ovdje u Dubrovniku, dobivene na temelju proračuna za srednjetemperaturni geotermalni izvor u Hrvatskoj (Velika Ciglena) s relativno visokom temperaturom geotermalne vode (175°C) pokazuju suprotno. ORC je termodinamički bolji od Kalina ciklusa. To se objašnjava relativno visokom temperaturom geotermalne vode kao i relativno visokom prosječnom godišnjom temperaturom zraka za hlađenje u kondenzatoru (15°C), koja ima nepovoljniji utjecaj kod Kalina ciklusa nego kod ORC-a. U ovom će se radu usporedba ORC i Kalina ciklusa provesti za srednjetemperaturno geotermalno polje s relativno niskom temperaturom geotermalne vode (125°C) i ponovo uz relativno visoku prosječnu godišnju temperaturu zraka za hlađenje u kondenzatoru (15°C): konkretno za geotermalno polje Lunjkovec. Usporedba ORC i Kalina ciklusa će se provesti na temelju rezultata energetske i eksergetske analize.
Konačni cilj usporedbe je predložiti povoljnije binarno postrojenje, bilo s ORC ili Kalina ciklusom, za srednjetemperaturne geotermalne izvore u Hrvatskoj s relativno niskim temperaturama geotermalne vode.
14 godina kasnije nezamisliv i neoprostiv zastoj.
Zašto?
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)