nije mi nimalo simpatično što se ova vrsta kritike prema vladi glasno izlaže samo onda kad su pogođeni većini omraženi bankari.

vlada donosi sve zakone na upravo isti ovaj način, i svi zakoni su jednako traljavi, stvaraju samo podlogu za potpuni kaos.

i hdz je potpuno ignorirao struku iz bilo koje oblasti u kojoj su donosili zakone, ali su bar imali pravnike koji su bili u stanju nešto suvislije napisati zakone, dok iz zakona ove vlade izbija čista nepismenost.

Slažem se da ovaj zakon nije bas najbolji, ali IMHO je to bio jedini nacin da se napokon stane na kraj samovolji banaka. Koliko god oni muljali o dobiti, činjenica je da se banke NISU zaduzile u francima i da je “valutna klauzula u CHF” samo jedna recenica u ugovoru koja nije imala nikakvog utjecana na valutu u kojoj je kredit isplacen. Dobit banaka je proslih godina, u doba najvece krize (ako kriza moze biti velika ili mala) bila rekordna, tek kada su uvidjele da to izgleda malo cudno da u vrijeme krize ne samo da imaju istu nego konstantno povecavaju dobit, su pocele smanivati dobit i kukati o krizi.

Vladin uradak nije loš. Upravo naprotiv.
Molio bi da se ukoliko postoji imalo društvene odgovornosti prema našoj napaćenoj akademskoj zajednici da se ista ne spominje u afirmativnom kontekstu prema bankama. Banka unatoč svim vapajima klijenata, očitom utjcaju na demografsku i gospodarsku deterioraciju 100-tnim povećanjem rata kredita u kunama koje su samo trebale biti zaštićene preko CHF valute zbog moguće deprecijacije nisu učinile apsolutno ništa i baš suprotno, ničime nisu htjele korigirati svoje poslovanje unatoč vlastitim kršenjima zakona.
Analize neovisnih stručnjaka se baziraju na kauzalnost i selektivnost plasmana a ne kao što je to Bohaček prikazao, dobit banaka pada, švicarac raste. Ako su banke prodale kredite s figom u džepu i mislili da će im narod duplo platiti, prevarili su se. Nadam se da će se isto dogoditi kada se postigne pravomoćnost presude na Visokom trgovačkom sudu.
Ustvari, ovdje se radi o bankarskim službenicima i nesposobnom bankarskom managementu koji strahuju za svoje plaćetine, bonuse i radna mjesta koja bi trebali financirati građani koji putem kredita nastoje riješiti stambeno pitanje. Sramota je ovakav bezobziran pristup za naše društvo.

Mislim da u najmanju ruku nije korektno nazivati bankarski interesni lobi stručnom javnošću. Itekako postoje stručnjaci, i pravni i ekonomski koji podržavaju ovakav zakon i smatraju naprotiv da je izrazito izašao u susret bankama sa odredbom o primjeni na valute koje apreciraju 20%. Kako bi tek bilo da se u potpunosti primjeni na sve valute?

Bohaček frustriran? Jadan. Baš mi ga je žao. Ima problema skoro koliko i Bozanić.

Čestitke vladi ! Kapa dolje ministre ! Banke ? Godišnji bonusi bankarskih čelnika … Extra ogromni prihodi od porasta vrijednosti tečaja švicarskih franaka … da ne nabrajam

Mogu samo reći bravo za vladu ! Građani, dužnici će moći živjeti dostojno čovjeka.. Priuštiti si stvari koje nisu mogli što će puniti proračun i lijepe naše !

Nevjerojatno koliko površnosti u tako kratkom članku.
Bit će da se radilo samo o prepisivanju HUB-ovih priopćenja bez imalo kritičnosti.

1. Nema diskrimincije jer se razlika između primatelja kredita ne radi po valuti već po pretrpljenoj šteti. Korisnici CHF kredita su pretrpili očigledno veću štetu. Korisnici EUR će imati istu zaštitu kada i ako(?) EUR padne 20%. Dakle nema dvostrukih pravila.

1a. Razlika između korisnika CHF kredita. Ona je realna jer je svaki korisnik pretrpio štetu u odnosu na to kada je točno podigao kredit. Što bi zakon trebao propisati da se svakom daje npr. 5000 kn ? Pa bilo je dosta uravnilovke.

2. Nema retroaktivnosti. Novi uvijeti vrijede od donošenja zakona. Za pretrpljenu štetu do danas korisnici CHF kredita ne mogu niti privatno tužiti banke (bar što se tiće odredbi ovog zakona).

3. Porez na dobit banaka je minorna stavka u proračunu (možda 400 mil kuna) u odnosu na deficit od 18 milijardi (točnije 2,2%)

4. Stambene štedionice i povrat poticaja u ekonomiju 1:2 je najobičnija floskula koje nije potvrdilo niti jedno neovisno tijelo. Bojim se da malo prokopam da je to omjer koji je možda u Austriji, pa eto svi smatraju da smo jednaki kao i Austrija.

Ja sam jako veliki podbornik poštivanja potpisanog, ali ovdje se radi o čistom prijevarnim ugovorima. Kao još jedan lagani dokaz, osim što su banke sebe same osigurale apsolutno, a na štetu korisnika kredita, postavlja se pitanje zašto niti jedna banka nije kreirala neki proizvod koji bi osigurao korisnika kredita od valutnih promjena. Ja vjerujem da bi dobar broj korisnika odabrao plaćati dodatno za takvo osiguranje čak i u doba vrlo niskog CHF.

Žali Bože novinarske profesije glede objektivnosti i istraživanja sa ovakvim člancima.