Ovi šta su bili, i prošli o njima neću. Za ove danas, pa čeka ih dosta gorkih kruškica i vrućeg kestenja,a ako budu radili dobro, možda na kraju i malo meda. Krenimo redom.
RH je završila sa natječajem za helikoptersku hitu medicinsku pomoć. Prije i poslije to je radio MORH, odnosno HRZ. Točnije eskarila transportnih helikoptera Mi-8/17 NATO – Hip. RH ima vremešne lovce presretače kojima brani i štiti nebo RH iz jedne jedine baze (koja ne može pokriti cijelu RH) na Plesu.
Nedavno je MORH, odnosno Vlada zaprimila ponudu krejskog koncerna KAI aerospace industries sa ponudom za novi avion za potrebe HRZ-a. Južna Koreja je jedno od 20 najboljih gospodarstava svijeta i to znaju i vrapci na grani. Kako nabava tako velike važnosti obično traži i neki povratni posao (offset) tako bi RH Vlada, pametnom i mudrom odlukom i pregovaranjem mogala riješiti veliki dio problema koje je sada muče.
– Odabirom južnokorejskog aviona, Vlada bi mogla proširiti tu suradnju i za prijeko potrebne helikoptere, od kojih bi se dio mogao sklapati i kod nas u RH. Pri tome ne mislim samo na vojne već primarno one civilne namjene. Vlada bi pri tome morala izdvojiti iz djelatnsti MORH-a, odnosno HRZ-a prijevoz unesrećenih,bolesnika,izgubljenih, .. i prebaciti to na civilne službe. Te službe osiguravaju svoje letjelice i veći dio troškova mogu i naplatiti. A iz skuta MORH-a tribalo bi odvojit i obalnu stražu. Zašto? Pa jedna Grčka (koja je dužna tvrtki Greben) počela je graditi brodove za obalnu stražu kod nas novcem iz EU fondova. Talijani,Grci,Amerikanci, … svi oni imaju obalnu stražu u civilnim službama. Neke imaju (većina) ovlasti policije i/ili carine i aktivno ih rade i provode.
E sada, kako to platiti? FA-50 sa svojim skromnim mogućnostima (?) triba bi i veći broj (struka kaže 20 njih smještenih u dvije baze Zagreb i Zadar) pa još helikopteri, … šta to RH može ponudit. Osim skromne količine poljoprivrednih proizvoda i to šta smo turistički hit u J.Koreji, nam treba i dvotračna nizinska pruga od Rijeke do Karlovca,Siska i granice sa Mađarskom, pa ulazak u nekakvo partnerstvo bi bilo više nego dobro. Napraviti centar za održavanje spomenutih zrakoplova u Šepurinama (koje su sada u stanju post-nuklearne apokalipse) koje bi dovelo do zapošljavanja ljudi,ali i školovanja mladih ljudi u strčnim,jako dobro plaćenim zanimanjima, naravno po EASA standardu, a ne onako kako to CCAA radi.
Izgraditi željeznički pravac, uz zahtjev za sufinanciranjem iz EU fondova u smjeru Knin-Vrlika-Sinj-Trilj-Imotski-Vrgorac-Ploče, naravno elektrificiranu. To bi pokrenilo domaću operativu,ugradilo bi se domaćih proizvoda, a time dovelo i do zamaha gospodarstva. Temelji tim zahtjevima je ispunjenje obveza iz Kyota o smanjenju emisije CO2,rasterećenje prometnica, ruralni dio Dalmacije neće iseljavati, … .
Ugradnja solarnih energetskih panela na krovove javnih zgrada (uprave,škola,policije,bolnica,vojnih,…) distribuciju viška energije u mrežu dovelio bi do rasterećenja budžeta sa one uvozne strane. Dio novca moga bi se povući iz EU fondova,ili dogovoriti nešto sa Samsungom ili LG-om, pa da dio tog asortimana sklapaju i u RH.
Prelazak na korištenje betonskih prometnica umjesto dosadašnjih asfaltnih vežem na neke njemačke studije, i američke u kojima oni postupno idu u tom smjeru[/url]. Ono šta sam našao kod njih,a interesantno je da betonski kolnici ne smrde,ne upijaju svjetlost u lošim vremenskim uvjetima (kiša,noć) otpornija su na habanja, nema kolotraga tokom vremena, ja bih dodao još i to da nama cementare rade sa smanjenim kapacitetom, domaće su i zapošljavaju domaće ljude,a jedina željezara koju imamo za proizvodnju betonskog armaturnog čelika/željeza ne radi.
Izgradnja LNG terminala bi se dala ugovoriti sa Samsungom. Plomin C? Koliko MW bi ima taj Plominski blok?