[lol] [lol] [lol] [lol] [lol] [lol] [lol] [lol] [lol]

Eto i to je moguće, francuzi su majstori za zemljopis…., sad je potpuno jasno zašto se Slovenci boje da mi ne bi prejudicirali državnu granicu…., BIH naravno ne postoji…

Datum objave 23.07.2009 07:14
Zadnja izmjena 23.07.2009 07:14
Pošalji na mail Ispiši Komentiraj

——————————————————————————–
Vijesti | Detalji

Dobro je tri. Tri je ništa, to neće ni primijetiti
Piše: Ante Tomić
Foto: Andrej Švoger/CROPIX
——————————————————————————–

Kako je Vlada, nakon dugog, a na trenutke i mučnog razgovora došla do konačnog rješenja – krizni porez treba biti tri posto

Mogli bi nekako… što ja znam… Mogli bi igrati loto, predložila je premijerka.

“Ne bi nam bilo dosta”, rekao je ministar financija umorno.

“Da dobijemo na lotu, ne bi bilo dosta da nadoknadimo manjak u državnom proračunu?” zaprepastila se Kosor.

Ivan Šuker obeshrabrujuće joj je odmahnuo glavom.

“Ni sedmicu da izvučemo?”

“Jadranka, majke ti, šuti!” kazao je Polančec iznervirano.

Turobna tišina na nekoliko časaka spustila se na veliku konferencijsku dvoranu u Banskim dvorima.

“Porez”, šapnuo je nakon nekog vremena Kalmeta zamišljeno. “Moramo s porezom.”

“Pet posto”, bubnuo je Milinović.

“Pet posto”, složio se Pankretić.

“Osam”, javio se Šuker drsko.

“Zašto osam?” začudio se Pankretić.

“Osam je više nego pet”, objasnio je ministar financija razumno, a premijerka ga je zadivljeno pogledala.

“Vidiš, nikad nisam o tome razmišljala”, rekla je ona, “ali sad kad si to spomenuo, da znaš da ima logike.”

“Puno je osam posto”, zavapio je Polančec. “Pobunit će se narod. Bolje je pet.”

“Ili tri”, predložio je Kalmeta odvažno.

“Ih! Tri!” zavikao je Šuker nezadovoljno. “Pa šta ćeš s tri posto?”

“A da nešto prodamo?” sjetila se u taj tren Kosor i ozarila se zbog vlastite zamisli. “Nešto što nam ne treba lijepo prodamo i…”

“Neku nekretninu?” prekinuo ju je Polančec.

“Pa da”, složila se premijerka.“Na primjer tebe”, rekao je ministar gospodarstva i na to su se svi nasmiješili, osim Kosor, koja baš nije shvatila šalu.

“Ljudi, nemojmo se sad zajebavat”, javio se ponovno ministar financija. “Valja nam izglasat porez. Ja sam za osam posto, tko je za moj prijedlog neka…”

“Ivane, puno je osam”, rekao je Pankretić. “Daj pet.”

“Ili tri!” ustrajao je Kalmeta.

“Tri nije dovoljno!” prasnuo je Šuker.

“Ja mislim da ne bi smio biti cijeli broj”, javila se Đurđa Adlešič, koja je sve dotad šutjela. “Uvjerljivije bi bilo da stavimo pet zarez šest ili sedam cijelih pedeset osam, ili tako nešto.”

“O čemu ti pričaš?” pogledao ju je zapanjeno ministar gospodarstva.

“Čisto psihološki”, rekla je potpredsjednica Vlade. “Ako stavimo tako neki broj s decimalom, činit će se da smo pažljivo izračunali. Narod će misliti da znamo što radimo.”

“Narod ne misli”, upozorio ju je Pankretić.

“Ali će se isto pobunit ako pretjeramo”, dodao je Polančec. “Tko je za pet posto neka…”

“Ja sam za tri”, rekao je još jednom Kalmeta.

“Tri je ništa.”

“Baš zato”, pojasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture.

“I treba izgledati kao ništa, beznačajno. Ako uzmeš tri posto, nikome se neće činiti da si mu puno uzeo.”

“To je istina”, složio se Polančec.

Tri posto je bezvezarija, nastavio je Kalmeta učeno. “Nitko se ne osvrće na tri posto. Znaš kako se ono kaže: ‘Ne jebem te ni tri posto’.”

“Tako je”, složio se Pankretić.

“Nikad nisam čula tu uzrečicu”, priznala je Kosor.

“Nikad nisi čula: ‘Ne jebem te ni tri posto?’” upitao je Polančec.

“Ne”, kazala je premijerka.

“Pa evo”, rekao je ministar gospodarstva, “sad ti ja to mogu reći.”

jedan wallpaper za vase male ekrane [tongue]

ZVZD je u pitanju

Pool party, Zrće!

Osnove ekonomije za hrvatsko građanstvo i seljaštvo 1. dio

Aktiva

Kao protustavka pasivi, aktiva je kategorija u bilanci koja prikazuje ukupnu imovinu tvrtke. Aktiva tvrtke dijeli se na dvije osnovne grupe: obrtna sredstva (sirovine, poluproizvodi, gotova roba, potraživanja) i osnovna sredstva (zemljišta, zgrade, strojevi, investicije). U uvjetima ekonomske krize uspješna je ona tvrtka koja se ne libi nijednog osnovnog sredstva.

Beskunica

U hrvatskoj književnoj ekonomiji izraz za besparicu.

Bilanca

Godišnji financijski izvještaj koji prikazuje imovinu tvrtke i njene obaveze. Osnovno pravilo bilance je ujednačenost aktive i pasive, a zlatno pravilo financiranje trajne i dugoročne imovine iz izvora dugoročnog dospjeća. Kako se hrvatska ekonomija temelji na pretpostavci transendentalne vječnosti hrvatske države, u recesiji se najpouzdanijim financijskim izvorom za stabilnu bilancu tvrtke smatra državni proračun.

Broker

U najkraćemu, financijski stručnjak koji raspolaže tuđim novcem. U pučkoj ekonomskoj predaji za brokera je uo- bičajen naziv „licencirana osoba za posredovanje u obrtu vrijednosnica“, ili skraćeno „lopov“.

Bruto društveni proizvod

U suvremenoj ekonomskoj misli brutto društveni proizvod Republike Hrvatske je mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga, i iznosi tri slovenska, odnosno sedam austrijskih. Hrvatski BDP razmislio je i definirao otac hrvatske ekonomije, ugledni mislilac Franjo Tuđman, na Općem saboru HDZ-a 1998. godine: “Dobivam statističke podatke o nacionalnom brutto proizvodu. I po tim statističkim podacima, Slovenija tobože ima tri puta veći brutto društveni proizvod od nas. Ili pak Austrija sedam puta. Ja im kažem: dajte, razmislite malo!“

Burza

Burza je temelj liberalne ekonomije, pa se općenito smatra da financijska kriza započinje upravo krahom burze. Krah burze je nerazumljivi ekonomski fenomen kada na za to određenom prostoru veliki broj ljudi nervozno prati brojke na velikom semaforu, neartikulirano galami i baca u zrak papiriće. Najpoznatiji slučaj kraha burze kod nas dogodio se 22. veljače ove godine, na utakmici Hajduk-Dinamo na splitskom Poljudu.

Cijena

Vrijednosni izraz robe ili usluge. Dok u nestabilnoj ekonomskoj kulturi visinu cijene određuje odnos ponude i potražnje, u razvijenijim ekonomijama visinu cijene određuje odnos Ivice Todorića i predsjednika Vlade.

Dionica

Idealan udio u vlasništvu kompanije izdavatelja. Dionice se općenito dijele na redovne i povlaštene, a povlaštene dionice se dijele na zatvorenim sjednicama vlade, odnosno – stručnim rječnikom – na de facto i de iure. Najpoznatija povlaštena dionica u Hrvatskoj je dionica Ploče-Dubrovnik: de facto dionica državne auto-cesta, a de Iure Radić.

Dioničko društvo

Oblik organiziranja poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na jednake dijelove.

U uvjetima stabilnog gospodarskog rasta dioničko društvo čine vlasnici dionica, koji se sastaju na redovnoj godišnjoj skupštini dioničara. U uvjetima krize svjetske cestogradnje dioničko društvo čine Jadranka Kosor, Božidar Kalmeta i Jure Radić, a sastaje se u kući Luke Bebića u Metkoviću.

Ekonomska kriza

Period u povijesnom razvoju uređenja gospodarskih odnosa, raspolaganja i raspodjele resursa. Opća povijest gospodarstva u našim krajevima dijeli se tako na prvobitnu zajednicu, robovlasništvo, feudalizam i ekonomsku krizu.

Europska unija

Nema podataka.

Financijska kriza

Isto što i ekonomska kriza, samo financijska.

Globalna kriza

Isto što i financijska kriza, samo globalna.

Hrvatska kriza

Isto što i globalna kriza, samo mnogo gore.

Osnove ekonomije za hrvatsko građanstvo i seljaštvo 2. dio

Inflacija

Nekad je u narodu bila popularna uzrečica da je inflacija rast agregatne razine cijena prema nominalnoj vrijednosti novca, a u nekim krajevima Hrvatske seljaci su stopu inflacije računali tako što su razliku između usporednih razina cijena u određenom vremenskom razdoblju dijelili s trenutačnom razinom cijena i množili sa sto. Inflacija kod Hrvata danas je uglavnom iskorijenjena i sporadično se pojavljuje samo kod nekih životinjskih vrsta (vidi „kuna“).

Javno privatno partnerstvo

Oblik financiranja projekata od javnog interesa po načelu spajanja neugodnog s beskorisnim.

Kamatna stopa

Kamatna stopa je postotak ukupnog duga što ga u određenom vremenskom periodu ‡ najčešće na godinu dana ‡ dužnik treba platiti vjerovniku. U razvijenijim gospodarstvima poput hrvatskog, kamatna stopa se računa prema otisku na leđima, glavi, trbuhu ili bubrezima dužnika. Uobičajeni broj kamatne stope je između 42 i 45.

Kamatni metak

U novije vrijeme hrvatski ekonomisti pribjegavaju i alternativnim načinima izračuna ukupnog duga, pa se tako osim kamatne stope koriste i kamatna palica, kamatni pajser ili kamatni petožilni kabel, a u prilično je raširena i metoda obračuna duga kamatnim metkom (1000 eura = 1 metak; 1000 metaka = 1 kilometak).

Kosor

Po široko prihvaćenom tumačenju Kosor – puni latinski naziv Jadranka Kosor – bila bi osoba koja skrbi za obitelj, djecu, branitelje, izbjegle, prognane, siromašne, nezaposlene, hendikepirane i ostale ugrožene socijalne skupine. Ovisno o stupnju i udjelu ugroženih skupina u stanovništvu, Jadranka Kosor može biti ministrica obitelji ili premijerka države.

Krizni porez

Društvena igra u kojoj natjecatelji na sjednici vlade pogađaju neki parni broj od 0 do 10.

Kuna

Grabežljivi krznaš vitkog tijela i kratkih nogu, rasprostranjen u Hrvatskoj; razmnožava se kamatarenjem.

Likvidnost

U hrvatskoj ekonomskoj literaturi likvidnost općenito označava sposobnost ministra financija Ivana Šukera da pravovremeno podmiri financijske obaveze države (pogledaj pod „Međunarodni monetarni fond“).

Međunarodni monetarni fond

Pogledaj pod „novčarske kuće“.

Novčarske kuće

Pogledaj pod „Međunarodni monetarni fond“.

Očaj

U ekonomskoj znanosti, očaj je stanje gospodarstva nekog društva u kojemu ministar financija Ivan Šuker gleda čas u novčarske kuće, čas u Međunarodni monetarni fond.

Pelješki most

U suvremenoj ekonomskoj teoriji izraz „Pelješki most“ koristi se za investicije u kojima se kapitalnim javnim radovima država izravno koristi kao generator profita, a istovremeno zaobilazi, odnosno „premoštava“ u njegovoj raspodjeli.

Sukoba interesa nema, jer država koja investira u privatni profit obično je Republika Hrvatska, a država koja se zaobilazi Bosna i Hercegovina.

Iz termina „Pelješki most“ nastao je i izraz „opelješiti“, koji u kolokvijalnoj ekonomskoj teoriji znači otprilike „uskladiti privatni i javni interes“.

PDV

Porez na dodanu vrijednost, društvena igra u kojoj natjecatelji na sjednici vlade pogađaju neki neparni broj između 22 i 100.

PKD

Dok je u nekim gospodarskim kulturama PKD skraćenica za „porez na kapitalnu dobit“, u Hrvatskoj nije. U našoj ekonomskoj terminologiji, naime, skraćenica PKD ima sasvim drugo značenje, ali s obzirom da je u Hrvatskoj pušenje na javnim mjestima zabranjeno, spominjanje muškog spolnog organa u tradicionalnom obiteljskom gospodarstvu nedolično, a država ženskog roda – PKD se općenito ne koristi.

Osnove ekonomije za hrvatsko građanstvo i seljaštvo 3. dio

Porez na dohodak

U uređenim i razvijenim društvima glavarina se naplaćuje od nemuslimanskih muških glava kao vrsta otkupa od ropstva, osigurava pravo na imovinsku sigurnost, predstavlja dokaz vjernosti sultanu i zove se „harač“. U neuređenim i nerazvijenim društvima glavarina se naplaćuje od siromašnih, preds- tavlja dokaz društvene solidarnosti jer bogatima osigurava pravo na imovinsku sigurnost, i zove se “porez na dohodak”.

Proračun

Proračun ili hiperbola osobita je humoristička figura kojom autor slobodno planira jednogodišnje prihode državnog budžeta i točne obavezujuće rashode.

Rebalans budžeta

U Hrvatskoj rebalans budžeta označava početak fiskalnog godišnjeg doba. Po katoličkom fiskalnom kalendaru godina ima četiri rebalansa budžeta.

Recesija

U ekonomskoj literaturi postoje dvije definicije recesije. Po stručnjacima, recesija – lat. Musaceae – jest tropska biljka karakterističnih duguljastih, žutih plodova bogatih vitaminima A, B6 i C.

Po drugoj, popularnijoj definiciji, recesija je muški vanjski spolni organ karakterističnog duguljastog oblika i ružičaste boje, bogat vitaminom B. U oba slučaja, kad je u dva susjedna kvartala konjunkturna stopa rasta niža nego u istom periodu prošle godine, smatra se da je država „u recesiji“.

Remen

Ekonomska znanost poznaje dva načina primjene remena u antirecesijskim mjerama.

Stezanjem remena spušta se stopa javne potrošnje i reguliraju odnosi unutar nacionalnog gospodarstva, dok se otkapčanjem remena spuštaju hlače i reguliraju odnosi s Međunarodnim monetarnim fondom.

Sanader

Iako postoje indicije da se radi o stvarnoj povijesnoj ličnosti, nema pouzdanih dokaza da je Ivo Sanader zaista postojao.

Socijalni dijalog

Dramska forma u kojoj gladan sitom prijeti socijalnim nemirima, a sit gladnom ne vjeruje.

Šuker

U hadezeovskoj nogometnoj terminologiji označava čovjeka koji praznom glavom udara praznu kožnu mješinu i ubacuje je u praznu mrežu.

U hadezeovskoj pak ekonomskoj terminologiji označava to isto.

Tržište

Prema najkraćoj znanstvenoj definiciji, tržište je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. U Republici Hrvatskoj ponuda i potražnja najčešće se susreću u Kulmerovu dvorcu na Šestinama ili na Kerumovoj jahti „maiora 33“.

Unutrašnji dug

U makroekonomiji, zaduživanje državnog budžeta na domaćem tržištu kapitala; u mikroekonomiji, zaduživanje kućnog budžeta kod domaćeg trgovca kapitalom (pogledaj pod „utjerivač dugova“).

Utjerivač dugova

Licencirana osoba za posredovanje između dužnika i vjerovnika. Izmirivanje obaveza moguće je gotovinskom isplatom ili prebijanjem, odnosno kompenzacijom.

Ekonomska znanost razlikuje kompenzaciju vanjskog i unutarnjeg duga, pa se po tome dijeli na vanjsko i unutarnje krvarenje.

Vanjski dug

U makroekonomiji, ukupno dugovanje države i pravnih subjekata stranim bankama, fondovima i organizacijama.

Ovisno o tome je li takav vanjski dug mjera za financijsko i ekonomsko orobljavanje potlačenog hrvatskog naroda, ili mjera za postizanje njegovog punog ekonomskog prosperiteta u obitelji slobodnih i bogatih europskih nacija, ekonomska teorija razlikuje jugoslavenski i hrvatski vanjski dug.

Završni račun

Da ne bi ispalo da je hrvatska ekonomija samo zajebancija, evo doslovnog citata iz Synesisovog poslovnog programa za izradu završnih računa: „Završni račun je grupa dokumenata namijenjena za izradu dokumenata potrebnih prilikom izrade završnog računa.“

Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala

Pa kam bi kinezi došli da se zajebavaju par godina po sudu z jednim hajvanom.
Kolko ih ima, valjda jedva čekaju da nekoga zatučeju tak da ostalima dojde malo zraka.
[wink]

Sad sam se setil jednoga:
Došli slovenci u Kinu na sastanak dužnosnika i pita kinez:
-pa dobro, kolko ima vas slovenaca
A slovenac odgovori: Pa cirka milja i pol tu negde
A kinez na to: "Pa dobro, šta niste svi došli?"

– Doktore, treba mi potvrda da ne mogu raditi.
– Pa dobro, sto vam fali?
– Pa to, potvrda…