a šta ćemo sa odlukom ustavnog suda o squeez outu po cijeni koju odredi većinski dioničar?
Otkud Vam sad to?.
1. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./DALMATIEN BETEILIGUNGS GMBH 293.815 92,16 Skrb. račun
2. RADOVANČIĆ ANTE 523 0,16 Osnovni račun
Pa dobro, još uvijek mu nedostaje 2,84% da ima pravo na squeeze out. A ne vidim ni jedan razlog zašto bi to čovjek napravio. Što s time dobiva. Da makne Marasku sa burze. To Grbešić nije nigdje radio pa ne vidim interes da to napravi i u maraski. A onda nije baš da on diktira cijenu, za to postoje pravila. Vjerojatno bi nešto izgubili ako kupimo sada po 400 ili 500, a možda i ne. Kad čovjek ima novaca kao Grbešić da ih ne može potrošiti onda njega vode dva motiva:
1. da napravi nešto korisno od kompanije koja je perspektivna, ali u ne baš sjajnoj situaciji (fuj onaj Walter Wolf)
2. da sin osigura bolju poziciju u trgovini jer ima i proizvodnju
Svi veći igrači spajaju proizvodnju i trgovinu (Agrokor, Vindija, Gavrilović….) pa u tom smjeru ide i on. Tržište ima, sada uzima proizvodnju (saponiju i koestlin je doveo u red od ničega) sada će to napraviti i sa maraskom. Pitanje je samo cijena od 400 kuna korektna ili ne. Zato treba malo računati i malo podataka. Inače, ovdje mi se sviđa što sa 524 dionice može čovjek doći na 2. mjesto. 524*400= 209.600 kuna. Pa to i nije neka lova.
Neće tu biti otkupa svih dionica sigurno. To je čovjeku nepotreban trošak.
ako napravi squeeze out onda ne mora dijeliti dividendu s drugima. i ne mislim da je to nepotreban trošak već investicija. zar i ti ne bi napravio otkup ako znaš da ćeš firmu napraviti profitabilnom i povećati joj vrijednost.
u svakom slučaju se slažem da treba još podataka o firmi koliko vrijedi sada i što ima da bi mogli procijeniti koliko će vrijediti u budućnosti.
ako napravi squeeze out onda ne mora dijeliti dividendu s drugima. i ne mislim da je to nepotreban trošak već investicija. zar i ti ne bi napravio otkup ako znaš da ćeš firmu napraviti profitabilnom i povećati joj vrijednost. u svakom slučaju se slažem da treba još podataka o firmi koliko vrijedi sada i što ima da bi mogli procijeniti koliko će vrijediti u budućnosti.
Ma tom čovjeku je svejedno hoće li zaraditi 100 ili 110 milja. Tu se radi o poslovnom izazovu.
to ne znaš ako ga ne znaš osobno. postoje ljudi s toliko para kojima je svejedno 100 ili 110 ali osobno znam neke ljude s toliko para koji još uvijek gledaju svaku kunu. uostalom takvi najprije i skupe puno para.
to se isto provlačilo na temi koestlina kad je bio 600 a danas je 2200kn.moj vam je savjet skupljajte prije nego fondovi skuže dionicu i skupo im prodajte.
već sam vam napomenuo da je maraska najači brend koji je grba kupio i napravit će čudo na tržištu ,već je do sad uložio 15 milja eura,a neko je napomenu da je počeo kadrovski popunjavati kompaniju,maknuo je zavorea i doveo mlade ljude,a subotnji jutarnji je bio pun oglasa za zapošljavanje u maraski.
ima neki tip koji prodaje diplome superbrend po hrvatskoj ,pun ga je zadnji nacional,mora da je dobio dopuštenje samog amfilohija radovića.ne znam je li vidio ovo.
nažalost nismo mi toliko pametni da izmislimo i prodamo po cijelom svijetu,ali i japanci su usjpeli kopiranjem i učeći od drugih.zasluge idu talijanima ,obitelji luxardo koja je zamislite bila najača distilerija u ondašnjoj italiji a imala je tvornicu u zadru.
MARASCHINO – U ZADRU SE SNIMA FILM O POVIJESTI
I NASTANKU NAJSTARIJEGA HRVATSKOG BRANDA
PIĆE U KOJE SU BILI ZALJUBLJENI
NAPOLEON I ERNEST HEMINGWAY
ORIGINAL Zadarski maraskino nastao je prije 500 godina, a u 15 minuta filma autor Mihovil Gunjača objašnjava zašto se to piće ne može kopirati, tko ga je sve i kada pio i zašto je Daily Mirror redovito obavještavao svoje čitatelje kad uplovljava brod s maraskinom…
Alkemičari mućkaju rosolj (rožoljo)/Branislav GRGUROVIĆMrak srednjeg vijeka i bjesomučna potraga alkemičara za eliksirom života, dominikanci koji u 16. stoljeću u Zadru imaju ljekarnika, apoteku i laboratorij te u njemu proizvode prvi alkoholni biljni liker – rosolj (rožoljo) od višnje maraske što su je mletački trgovci stotinu godina ranije donijeli iz okolice Kaspijskog jezera, odlična reakcija na liker koji rađa zanatske radionice za njegovu proizvodnju, plodno tlo na koje pada u hedonističkoj Veneciji, dolazak Calceniga iz Bergama koji po recepturi dominikanaca pravi prvi maraskino…
Sve to, ali i daljnji put slave toga zadarskog likera po svim europskim dvorovima, donosi u samo 15 minuta Slavni maraskino izranja iz mračnoga srednjeg vijekainformativno-dokumentarni film što se snima u Zadru i kojega je autor scenarija, sinopsisa i ideje, Mihovil Gunjača, nazvao za sada Prunus maraska – eliksir okrunjenih glava.
Zadarski maraskino, nastao prije 500 godina, najstariji hrvatski brand, dobit će film koji će govoriti o fenomenu višnje maraske, odgovoriti zašto se maraskino ne može kopirati, tko ga je sve i gdje pio, što tvornica Maraska radi na podizanju plantaža jedinstvene višnje, gdje slavni liker proizvodi danas i kako će to izgledati sutra u novim, suvremenim pogonima. Pojasnit će zašto se u maraskino zaljubio Napoleon, kako je George IV. poslao s Malte flotu u Zadar po nove zalihe Dominikanci traže mjesto za nove sadnice višnje marasketog likera, a kraljica Viktorija nije bez njega mogla zamisliti poslijepodnevni punč, gdje Balzac spominje maraskino, koji su ga ruski i austrougarski carevi pili, a koji sve hoteli u Parizu, Londonu i Petrogradu nudili i zašto je Daily Mirror redovito obavještavao svoje čitatelje kad uplovljava brod s maraskinom. Film će objasniti kako je s prvom industrijskom proizvodnjom počeo Driolli pa mu se pridružio Luxardo, i kako su zadarski liker Italoamerikanci u doba prohibicije švercali u Ameriku, u elitne hotele, posebice u Hollywood, pa su njime bili oduševljeni i Hitchcock, i Hemingway, i Orson Welles.
– Maraskino je neuništiv i to ćemo pokazati ovim kratkim te kasnije znatno dužim filmom.
Dio ekipe koja snima film o maraskinuUprava Maraske i njezin predsjednik Joško Zavoreo znaju s kakvim brandom idu u EU – kaže nam Gunjača uz pohvale sjajnoj ekipi s kojom radi – scenografu Nevenu Stojakoviću, redateljici igranog dijela Mileni Dundov, glumcima Kazališta lutaka i izvrsnom snimatelju Borisu Poljaku.
a šta ćemo sa odlukom ustavnog suda o squeez outu po cijeni koju odredi većinski dioničar?
hypo banka ostaje 20 % vlasnik a grbešić će imati 72 %.sve piše samo treba pročitati.
NOVA AKVIZICIJA VLASNIKA BRODOMERKURA I SAPONIJE
Mirko Grbešić kupio “Marasku”
Hypo-Alpe-Adria Grupa odlučila je prodati većinski paket od 80 posto udjela u zadarskoj Maraski tvrtki Merkos čiji je vlasnik Mirko Grbešić iz Širokog Brijega
Prodaja Maraske obrazložena je ubrzanjem njezina razvojaZADAR – Novi vlasnik zadarske tvornice Maraska je Mirko Grbešić iz Širokog Brijega, odnosno tvrtka Merkos iz Osijeka koja je u njegovu stopostotnom vlasništvu. Većinski udio — 80 posto Maraske, Grbešiću, većinskom vlasniku osječke Saponije te Koestlina iz Bjelovara, Brodomerkura iz Splita i Mepasa iz Širokog Brijega, prodao je Dalmatien Beteiligungsgsesllschaft, regionalna tvrtka Hypo Alpe-Adria-Consultants. Riječ je o potezu, kaže se u priopćenju iz Hypo Alpe-Adria Banke, kojim će se osigurati uspješan razvoj jedne od najpoznatijih hrvatskih tvrtki za proizvodnju pića.
— Spajamo proizvođača kvalitetnih pića s tvrtkama koje će te proizvode brzo i efikasno dovesti do krajnjeg potrošača, jer imaju potrebnu logistiku i infrastrukturu za dopremanje Maraskinih proizvoda na šire tržište, izvan granica Hrvatske. Na taj način će se postupno smanjiti, odnosno u potpunosti eliminirati najveći problem Maraske, a to je nedostatak tržišta — objašnjava predsjednik Nadzornog odbora Maraske i direktor Hypo Alpe-Adria-Consultantsa Gerhard Suss.
Poručuje uz to da Hypo Grupa dugoročno želi osigurati nastavak proizvodnje te 150 radnih mjesta u Maraski koja je tijekom rata izgubila veliki dio svog tržišta.
Za bolji urod, bolju prodaju i bolji prihod, potrebno je, kažu, jačanje prodaje, modernizacija i restrukturiranje asortimana uz investicije u proizvodne pogone. Osnovni je zadatak Sussa kao predsjednika NO-a Maraske bio stabilizirati poslovanje i naći novog vlasnika, ali se Hypo Consultants ne povlači u cijelosti iz Maraske, u kojoj zadržava 20 posto udjela. U tvornicu su doveli iskusnog menadžera iz područja prehrambene industrije Guntera Grossa koji bi brendu Maraska trebao pružiti prijeko potreban investicijski zamah u prodaji i osmišljavanju asortimana te novog dizajna, a prvi je sljedeći korak izgradnja novih modernih proizvodnih pogona.
— Novu berbu maraške dočekat ćemo na novoj lokaciji u novoj, suvremeno opremljenoj tvornici — kaže nam predsjednik Uprave Maraske Joško Zavoreo. — Do lipnja iduće godine treba biti podignuta nova tvornica i alkoholnih i bezalkoholnih Mirko Grbešić već je vlasnik Saponije, Koestlina i Brodomerkurapića u Gaženici, a stara zgrada Maraske, u vlasništvu Hypo banke, prenamijenit će se u skladu s planovima Grada Zadra — kaže Zavoreo. — Novi vlasnik zadržava — dodaje — dosadašnju Upravu i sve zaposlene. Gospodin Grbešić je prihvatio razvojni plan Maraske u koju se nije ulagalo punih 20 godina. Svi naši krediti koji su se kumulirali godinama i narasli na oko devet milijuna eura, u suradnji s upravom Maraske preneseni su i reprogramirani u Klagenfurt na 15 godina uz znatno povoljnije uvjete — kaže Zavoreo držeći taj potez povijesnim korakom za Marasku koja sada ima sve preduvjete za uspješan napredak.
kolege stock i blackstone. imate li najnovije FI?
Vjerujem ja grbešiću, ali da vidim koja je fer cijena. scenario od koestlina je moguć, ali sada fondovi sve više ulažu u regiju, a sve manje u Hrvatsku. Jeste li vidjeli da raktički sve nove uplate u fondove se koriste za investiranje u regiju. Ovdje treba pokupovati udjele od malih jer fondovi dok nema kritične mase koju mogu kupiti neće kupovati po 5-10 dionica
Meni se čini da je Maraska u minusu. barem za sada, no to je brand samo takav. vrijedi pričekati koju godinu