Ja spremno cekam na kupnji, nek prodavaci samo lupe prema 300, bio bi više neo zahvalan.[smiley2]

Evo budem se i ja postavio na kupnji. Mladina ništa ne valja, gora od CROR i ide u stečaj sutra..

loše vrijeme za sve vinare ovih dana…ali bit će bolje. nemojte se prepirati. godinu prije ulaska u EU sve vinarske dionice iz regije odmah su otišle na preko 2 booka, dakle i ova će (uz naravno moju miljenicu BZJK) jer cijena poljoprivrednog zemljišta raste iz mjeseca u mjesec.

A viđe jake kupnje na Mladini. Izgleda da je berba propala.

Daj ohladi čovječe, kako ti ne dosadi više?

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. JAMNICA 58.388 60,76 Osnovni račun
2. INVESTCO VRIJEDNOSNICE D.O.O. 8.548 8,90 Osnovni račun
3. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 5.269 5,48 Osnovni račun
4. IL – GRAD 4.068 4,23 Osnovni račun
5. GRAĐEVINSKI OBRT ŠPELIĆ GRAĐEVINSKI OBRT ŠPELIĆ, NIKOLA ŠPELIĆ SLUNJ 4.044 4,21 Osnovni račun
6. GRAND – MONT GRAND – MONT GRADITELJSTVO VLASNIK SLAVKO SEDLAR 1.859 1,93 Osnovni račun
7. NOVAKOVIĆ SAŠA 797 0,83 Osnovni račun
8. CENTAR BANKA D.D. 616 0,64 Skrb. račun
9. MIKIĆ VIŠNJA 500 0,52 Osnovni račun
10. CENTAR BANKA D.D. 471 0,49 Skrb. račun
Ukupno: 87,99
Ništa se ne događa? Dobro ili ne?

Prije kakvih mjesec dana smo bili na 440, a sad na 300. I taj pad je izazvan samo i jedino korekcijom. Prodaja je skoro pa nikakva, nisu ljudi ludi da daju po pola BV firmu koja ima pozitivno poslovanje i očekuje znatne investicije u širenje vinogradskih površina. Kako su neki kolege rekli, zanimljivo je da se izvan burze prodaje skuplje nego na burzi. A imali smo prilike vidjeti da je likvidnost rasla kako je rasla i cijena. To je i normalno i očekivano, samo se treba malo strpiti da ova letargija prođe

Na temelju čega si zaključio da se nešto dešava?

Trenutno se jedino dešava to da pametni lagano sakupljaju sa malim nalozima na bidu a a oni drugi prodaju. Ali pošto baš i neće skupiti neku količinu čim počnu puhati povoljniji vjetrovi postat će nestrpljivi i očistiti prodaju koja se postavila pre nisko.

Čak bi bilo vrlo isplativo kupiti firmu i likvidirati je[smiley1]

Europska unija želi se obraniti od »poplave« jeftinih vina iz Južne Amerike, Australije i Sjedinjenih Država
Europska unija planira do kolovoza sljedeće godine započeti reformu tržišta vina kako bi se obranila od »poplave« jeftinog vina iz Južne Amerike, Australije i Sjedinjenih Država. Iako je Europa i dalje najveći proizvođač i potrošač vina, čak 15 posto proizvedenog vina je višak, koji postaje preskup trošak i za bogatu Europsku uniju. Ona, naime, godišnje troši nekoliko stotina milijuna eura kako bi se riješila viškova za koje ne postoji tržište, odnosno kako bi nepotrošeno vino pretvorila u etanol i sredstva za čišćenje. U isto vrijeme značajno raste uvoz vina iz SAD-a, Australije, Južnoafričke Republike, Čilea i Argentine, čiji udio na europskom tržištu trenutačno čini sedam posto.
Da bi se stalo na kraj bacanju novca, povjerenica Europske komisije zadužena za poljoprivredu Mariann Fischer Boel predstavila je prošloga tjedna paket reformi koji nije oduševio europske vinare. Ukupna svota od milijardu i 300 milijuna eura godišnje, kojom se potiče i podupire tržište vina, trebala bi ostati ista, ali ovaj put uložena u gašenje nerentabilnih pogona te reklamu europskih vina na svjetskom tržištu. »Trenutačno trošimo previše novca kako bismo se riješili viška vina umjesto da poboljšamo našu konkurentnost i promociju«, izjavila je Boel.
Povjerenica Europske komisije zato predlaže masovno iskorjenjivanje vinove loze. U cijeloj Uniji trebalo bi iskorijeniti 200.000 hektara vinograda, dok bi svaka država članica trebala prokrčiti deset posto vinograda. To je ipak dvostruko manje od nedavno predloženih 400.000 hektara, što su vinari zdušno odbili. Naravno, vinarima koji se odluče iskopati lozu osigurana je financijska pomoć. »Najvažniji instrument je atraktivna nagrada za vinare, koji nisu konkurentni, a koja bi ih motivirala da u roku od pet godina izađu s tržišta vina i da iskrče svoje loze«, rekla je Boel. Uz to, Europska unija više neće otkupljivati višak vina niti financirati pretvaranje vina u etanol.
Ipak, najviše bure podigao je prijedlog zabrane dodavanja šećera vinu. I dok proizvođači na sunčanom jugu podržavaju takvu ideju, oni na sjeveru, poput Luxemburga, Njemačke, Austrije i Slovačke žestoko mu se protive. Naime, dodavanje saharoze iz šećerne repe ili šećerne trske kako bi se povećao udio alkohola u vinu već je stoljećima uobičajena praksa u mnogim hladnim europskim predjelima. Mariann Fischer Boel se nada da će proizvođači umjesto šećera koristiti nefermentirani sok od grožđa, što bi dodatno potrošilo europske vinske zalihe.
Njemački ministar poljoprivrede Horst Seehofer već je najavio kako će pokušati zaustaviti takve reforme. »Njemačka ne spada u skupinu zemalja koje previše proizvode, a reforme ju ipak najviše pogađaju«, izjavio je Seehofer. On će o reformama raspravljati s ostalim ministrima poljoprivrede iz zemalja Europske unije na jesen, a Bruxelles se nada političkom sporazumu do kraja ove godine, kako bi reforme stupile na snagu do kolovoza 2008. godine.
Relja Dušek

to je novi momenat u poslovanju.. plate ti ne radis.. ma super ta EU, ima se para za sve.. i onda se ljudi bune nakorupciju u Hrvatskoj [smiley7].. ma mi smo male bebe.