Sve je to jadno kao i nas sustav… treba ukinuti sve osim garancije banke, kakve “bezvrijedne zaduznice, mjenice” i ostale gluposti. Onda cemo vidjeti tko i na koliko moze istu dobiti… Zasto npr. carinarnici trebate dati garanciju banke???

Prijava vanbilačnih obveza u određenim procedurama također nije zakonska obveza! Apsurdistane zemljo moja!

“Što na kraju može isplivati akcijom policije, ostaje za vidjeti. Naime, pravna dogma da je mjenica apstraktni pravni posao (što znači da se cilj ne vidi iz samog mjeničnog posla), ostavlja mogućnost i da je pogodno sredstvo za, figurativno rečeno, situaciju u kojoj nesavjesnost i nepoštenje, a bez kontrole države, može izazvati ekonomski kolaps.”

Ha, ha policija im moze ako uopce smije “staviti sol na rep”! A ovo dolje “tzv. nepostenje” zar to postoji kod nas?? Kontrola drzave? Koje ? Tko na trziste stavlja pravne subjekte da pustose sve oko sebe?

Nezakonito je samo imati 5 kn viška u blagajni. I prodavati sitnice na štandu bez fiskalizacije. Mjenice bez pokrića u vrijednosti nekoliko milijardi kuna su OK.

Evo ga opet – Jakša Barbić u igri.

i mi Babu za trku imamo, hoće li i on tražiti Rijeku radi alergije na rusku ambroziju

Mjenica se prodaje uz popust i taj popust je nagrada za rizik u koji novi vlasnik mjenice ulazi. Ako novi vlasnik mjenicu ne naplati to je njegov problem. Razvili ste filozofiju oko relativno jednostavne stvari i upravo zbog vaseg filozofiranja razvio se ovaj kancerogeni patogeni sindrom gdje prodana mjenice nije iskljucivo pravo kupca nego i prijasnjeg vlasnika. Razvili ste alternativne nelogicne pravne mehanizme koji ni u jednoj normalnoj zemlji ne bi prosli parlament niti skrutinizacaju centralne banke. Zato jer popust na mjenicu Agrokora nije 5 posto kako se ona prodavala nego vjerojatno 30 posto jer rizik potrazivanja prema Agrokoru nije 5 posto nego vjerojatno 30 i vise posto kako vidimo iz situacije. Dao dragi bog da potonete svi skupa, lopovski post-komunjarski kriminalci koji ste kule od karata izgradili tudjim novcem i unistavanje drugih vasim neplacanjem i manipulacijom zakona. Drop dead!! Pa ce svima biti bolje kad zlo crkne.

Gospodina Giunia kao stručnjaka za financijsko pravo će sada morati angažirati Wall Street klijenti. U poslvnom dnevniku komentare izvjesnog pravnog stručnjaka, redakcija Pd bi ga trebala više protežirati.Wid West zakoni trebaju biti na prvom mjestu.

Dvije kreature koje su svojim stavovima rasturile pravni sustav i sudstvo u Hrvata!
Nisam pravnik ali evo mog stava!

Prema Zakonu o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) članak 6. stavak (1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna.
Članak 31. stavak (3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.
Članak 32. stavak (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno osoba iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako:
3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.),
4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),
Prema Općem poreznom zakonu (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) članak 56. stavak (2) bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Prema istom članku stavak ( 3 ) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.
Nadalje, činjenice u postupku se utvrđuje na temelju uredno vođenih poslovnih knjiga, te vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, a ne dokazuju se izjavama stranke. Vjerodostojnost se odnosi na one koji su dostojni povjerenja, te ne izazivaju sumnju jer im se pripisuje izvornost, a vjerodostojne isprave su one koje potpuno i istinito odražavaju nastale poslovne događaje.
Poslovni događaj, koji se dokazuje knjigovodstvenim dokumentom koji mora zadovoljiti načela urednosti i načelo vjerodostojnosti, mora biti sukladan postojećima pravnim normama i ne smije biti zabranjen.
Knjigovodstveni dokument, u pravilu, izdaje nadležno tijelo u pravnom subjektu pružatelja usluge koje je unutarnjim pravilima ovlašteno izdati i potpisati takav dokument. Vjerodostojnost knjigovodstvenog dokumenata postoji ako je poslovni događaj dokazivan dokumentima uistinu nastao, i to:
– po vrsti,
– po obujmu,
– po količini,
– po kakvoći,
– po vrijednosti.
Od knjigovodstvene isprave se istovremeno zahtjeva ispunjenje načela urednosti. Knjigovodstvena isprava je uredna ako se iz nje nedvosmisleno može utvrditi:
– mjesto njezina sastavljanja
– vrijeme njezina sastavljanja
– materijalni sadržaj.
Pod materijalnim sadržajem knjigovodstvene isprave podrazumijeva se narav, vrijednost i vrijeme nastanka opisane poslovne promjene.

U pogledu definicije pojma vjerodostojne isprave, mjerodavan je Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ). Sadržaj u knjigovodstvenoj ispravi mora, bilo samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene, a što u slučaju knjigovodstvenih isprava Tužitelja nije slučaj.
Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) uvodi pojam istinitosti kao temeljnu odrednicu knjigovodstvenih isprava. Sadržaj knjigovodstvene isprave mora dakle zadovoljavati kriterij “unutrašnje” i “vanjske” istine odnosno između “onoga kakve stvari jesu” i “onoga kako se stvari predstavljaju”.
Knjigovodstvena isprava nije istinita (autentična) ako se njena prividna (vanjska) svojstva ne poklapaju s njenim izvornim (unutrašnjim) svojstvima. Knjigovodstvenu ispravu koja zadovoljava kriterije unutrašnje i vanjske istinitosti može izraditi isključivo isporučitelj usluge.

Kazneni zakon ( NN br.125/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015 ) u članku 279. predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za službene ili odgovorne osobe koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, a kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.