Nek se bavi Hanfa kad nisam ja zaradio.

Strah od uspjeha

Ključno pitanje za osvještavanje

nesvjesnih uzorka ovog straha je:

Ako uspijem, što će se promijeniti?

Što je strah od uspjeha? Ako uspjeti znači ostvariti svoju želju ili cilj, zašto bi se netko bojao uspjeha? Nije li to samo po sebi nelogično? Zašto bi se netko bojao unaprijediti posao, smršaviti ili napraviti izložbu fotografija? Zašto bi se netko bojao doći do svog cilja? Što tu može biti zastrašujuće?

Skrivenih razloga za neispunjavanje svojih želja i ciljeva može biti zaista puno. Iako na svjesnoj razini možemo istinski željeti unaprijediti posao, smršaviti ili napraviti izložbu fotografija, moguće je da ćemo se na nesvjesnoj razini stalno sudarati s golemom količinom otpora. Strah od uspjeha nas može opasno sabotirati u provođenju svojih planova.

Druga strana medalje

Svaka promjena (pa tako i promjena na bolje) je u nekoj mjeri zastrašujuća. Želeći uspjeh obično razmišljamo samo o pozitivnoj strani priče, a onu negativnu ignoriramo, ne želimo je prizvati u svijest jer nam «kvari sliku». Upravo ta ignorirana, potisnuta, tamna strana naših planova je često vrlo jaka, pa se događa da prevagne i tako nam blokira put do uspjeha. Pri tom mi redovito nemamo pojma što se događa, jer je strah od uspjeha nesvjestan. Ono što znamo je da smo nešto htjeli, a ipak se nismo pokrenuli. Ili da smo nešto započeli, pa stali, zakomplicirali, izgubili volju. Jučer nam se uspjeh činio lako dostižan, a danas je iz nekog nejasnog razloga nedostižan. Jučer smo imali briljantan plan, a danas nam se čini da je sve puno prepreka.

U samom korijenu ovog problema zapravo nije strah od uspjeha, već od onog što dolazi s njim, od onog što ga prati, od popratnih pojava uspjeha. A ključno pitanje koje nam pomaže u razotkrivanju tih popratnih pojava je: Ako uspijem, što će se promijeniti? Zavirimo li malo ispod površnih mentalnih slika o ispunjenju svojih želja i ciljeva, možemo doći do onih pravih, «strašnih» odgovora. Na primjer, glas straha može reći: uspijem li unaprijediti posao imat ću više odgovornosti i morat ću više raditi. Ili recimo: ako uspijem smršaviti bit će mi neugodno jer će me muškarci više primjećivati. Ili: ako napravim izložbu fotografija, na otvorenju ću morati komunicirati s puno nepoznatih ljudi i oni će otkriti da sam nesigurna i nezanimljiva. Jednom kada osvjestimo tamnu stranu uspjeha, odnosno strahove s kojima nas uspjeh suočava, možemo biti puno praktičniji. Riješivši se tog misterioznog unutarnjeg sabotera, neprijatelja koji na nas vreba iz zamračenog kutka uma, u stanju smo realnije odlučivati.

Glas straha

Potisnuti strah može imati tisuću lica. Možemo strahovati da ćemo uspjeti, ali da se unatoč tome nećemo osjećati sretnima, zadovoljnima, vrijednima ili ispunjenima. Ili, možemo duboko u sebi gajiti vjerovanje da zapravo ne zaslužujemo sve one dobre i lijepe stvari koje s uspjehom dolaze. Zatim, možemo se bojati odgovornosti ili očekivanja. Recimo, često se događa da zbog takvog straha studenti odugovlače s diplomskim ispitom. Jer, nakon diplome slijedi osamostaljenje i traženje posla, a to znači – novi izazovi, nove odgovornosti, nova očekivanja, novi uspjesi i neuspjesi.

U podlozi straha od uspjeha može biti i vjerovanje da će vaši uspjesi na neki način ugroziti ili uništiti vaš emotivni život. Na primjer: «uspijem li se obogatiti, ljudi će se htjeti družiti sa mnom samo iz koristi.» Tu mogu biti pospremljena i brojna druga autodestruktivna ili ograničavajuća uvjerenja, kao na primjer: «Svi su drugi bolji od mene, pa neću ni pokušavati». Ili: «Ako uspijem, prijatelji će me odbaciti jer će mi biti zavidni.» Ili: «Teško je biti na vrhu, bolje je ne isticati se.» Tu može biti i vjerovanje da uspjeti ili postići cilj znači «doći do kraja» nakon kojeg slijedi pad energije i motivacije za nastavak dalje. Može se pojaviti i strah od gubitka pažnje. Ako ste navikli da se ljudi brinu za vas dok vam je loše, može se pojaviti strah da vas, nakon što se pokažete sposobnima i uspješnima, nitko više neće primjećivati.

Težina uspjeha

Uspjeh je tim strašniji što mu pridajemo više važnosti. Ako smatramo da ćemo preko uspjeha pokazati i dokazati (drugima ili sebi) da smo bolji, pametniji, kreativniji ili snažniji, onda nije nimalo čudno da nas je strah uspjeti. Što je više takvih «pridanih vrijednosti», uspjeh je teže postići. Ako i uspijemo, slijedi razočaranje jer ćemo se suočiti s činjenicom da nismo postali ni bolji, ni pametniji, ni kreativniji ni snažniji. Ako nam je temeljna motivacija kazniti nekoga ili dokazati se ocu ili majci («vidjet ćete vi da ja to mogu»), onda to nije dovoljno dobar temelj. Takva motivacija, budući izvire iz povrede, kratko traje i brzo dogorijeva. Ona ne može podnijeti sve te «pridane vrijednosti», odnosno težinu uspjeha.

Osim toga, uspjeh može biti zastrašujući i zato što u život unosi kaos. Svaka kreacija donosi i neku destrukciju. Ako ništa drugo, dolazi do uništavanja pasivnosti, dosade, navike ili ignorancije. A kao odrasli ljudi navikli smo sve gledati u pravilnim linijama i potreban nam je određeni red u glavi da bismo imali kakav-takav osjećaj stabilnosti. Upjeti znači narušiti taj red, poljuljati stabilnost, izmijeniti postojeći poredak stvari bez da unaprijed znamo što sve taj novi poredak donosi. Takvi, nestabilni uvjeti su idealni za isplivavanje potisnutih strahova da nismo dovoljno vrijedni, važni ili voljeni.

Ako sve ovo znamo, možemo se na to pripremiti. Možemo se zapitati na koji će nam način uspjeh promijeniti život, možemo pomno preispitati svoju motivaciju i pripremiti se na period kaosa. Strah je naša primarna obrambena emocija i ako ju prihvatimo kao učitelja, može nam biti izvrstan putokaz na putu do uspjeha. Strah će uvijek biti tu, pri svakoj većoj promjeni, pri svakom značajnijem koraku. Svaki novi uspijeh donosi novu doza straha. Prihvatimo li i svijetlu i tamnu stranu svojih želja i ciljeva, možemo krenuti u realizaciju svjesno se suočavajući s onim što nam stoji na putu do uspjeha.

Kako prepoznati strah od uspjeha?

1. Odugovlačenje – ako stalno odgađate posvetiti se onom što je bitno za vaš uspjeh i umjesto toga se bavite raznim drugim stvarima koje nisu od presudne važnosti za posao kao što je često pregledavanja e-maila ili pretraživanje interneta. Osim razotkrivanja svojih temeljnih strahova vezanih uz strah od uspjeha tu vam može pomoći jedna vrlo jednostavna i učinkovita vježba. Svako jutro prvih sat vremena (odmah nakon buđenja) provedite radeći upravo ono što vam je najvažnije za postizanje uspjeha. Započevši dan tako da vam je vaš uspjeh na prvom mjestu, polako će se mijenjati vaš redoslijed prioriteta.

2. Zabavljanje u krivo vrijeme – ako se prije važne prezentacije ili nekog drugog važnog momenta napijete s prijateljima, ostanete budni cijelu noć gledajući filmove, čisteći stan ili prejedajući se čokolade. «Zabavljanje u krivo vrijeme» se odnosi na sve ono što u presudnom trenutku umanjuje vaše kapacitete za uspjeh. U ovakvim slučajevima napetost dobro riješiti na neki drugi način. Recimo, tjelovježbom ili kreativnim radom.

3. Puno priče, malo rada – ako imate običaj puno pričati o svojim planovima, ciljevima i životnim željama, ali ništa od toga ne provodite u djelo. Virtualan plan je uvijek tu, ali nikako da poduzmete praktične korake, da uvedete samodisciplinu i krenete u akciju. U ovom slučaju je dobro suzdržati se od priče. Obično je u podlozi potreba da netko povjeruje u mogućnost realizacije vaših ciljeva. Kada netko povjeruje, to daje osjećaj da je uspjeh već postigut, što je naravno, varka.

4. Negativna uvjerenja – ako vam se po glavi vrzmaju misli tipa «čemu uopće pokušavati, ionako su svi bolji od mene» ili «uspješne ljude ionako nitko ne voli» moguće je da svoje planove nećete ni pokušati ostvariti. Važno je detektirati svoje negativne misli i shvatiti ih kao sabotažu, a ne kao važne informacije o sebi.

Pitanja za osvještavanje straha od uspjeha:

Što će se dogoditi ako uspijem?
Što me motivira da uspijem? Je li mi ta motivacija dovoljna?
Koje su moje najveće brige vezane uz taj uspjeh?
Uspijem li, što ću dobiti, a što izgubiti?
Kako će taj uspjeh utjecati na moj život?
Imam li osjećaj da ne zaslužujem taj uspjeh?
Ima li netko za koga mislim da više zaslužuje taj uspjeh od mene?
Je li moguće da mi uspjeh poremeti planove na drugim područjima života?
Ima li netko kome bi moj uspjeh smetao?

jednom je “jedan” nezavisni analiticar uspio stjerati u minus nekolicinu dugorocnih portfelja u doba kada je vecina dionica rasla po 50, 100, 150% :)))
ako se hanfa nije pozabavila time, zasto bi se sada diokijem? [emo_namigusa]