Mirovinska štednja može biti isplativija od ulaganja?

Naslovnica Forum Gospodarstvo i financije Investicijski fondovi Mirovinska štednja može biti isplativija od ulaganja?

Kod usporedbe mirovinskih i investicijskih fondova osiguranici često ne razmišljaju da država
u trećem mirovinskom stupu ‘dodaje’ 25 posto na ulog do 5000 kuna
Moram li doista štedjeti u mirovinskom fondu?, pitao nas je čitalac Vjesnika, uz napomenu kako je »ogorčen, jer štedi u mirovinskim fondovima koji su ostvarili tri puta manji prinos od prosječne zarade u investicijskim fondovima i nije mu jasno zašto novac ne može prebaciti u unosniju branšu«.
Prema važećim propisima to nije moguće i većina zaposlenih građana Hrvatske (kao i veliki dio onih koji ostvaruju prihode preko ugovora o djelu) danas obvezno izdvaja pet posto mirovinskog doprinosa za drugi stup i obvezno će to činiti do stjecanja uvjeta za mirovinu.
Kad je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, osiguranik koji ima račun u fondu može prilagoditi visinu i dinamiku uplata svojim mogućnostima ili prekinuti s plaćanjem doprinosa (odnosno odustati od štednje), no novac ostaje u fondu do stjecanja uvjeta za mirovinu iz trećeg stupa. No, s obzirom na to da država potiče taj oblik štednje, u mnogo je slučajeva podjednako isplativ i svakako sigurniji nego ulaganje u investicijske fondove pa prije donošenja takve odluke treba dobro razmisliti. Naime, pri usporedbi dobrovoljne mirovinske štednje i ulaganja u investicijske fondove osiguranici često ne razmišljaju o tome kako država u trećem mirovinskom stupu ‘dodaje’ 25 posto na godišnji ulog do 5000 kuna. Uz tih 25 posto, prosječan ostvareni prinos mirovinskih fondova koji iznosi između pet i 15 posto povećava se na 30 do 45 posto, što je ‘blizu’ prinosima koje u posljednje vrijeme ostvaruju investicijski fondovi. No, dok prinose investicijskih fondova nitko ne jamči, u mirovinskoj štednji je barem spomenutih 25 posto državnoga poticaja sigurno. Osim toga, limiti ulaganja u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji tek su malo blaži od onih u drugome stupu pa nema velikih oscilacija u vrijednosti imovine ili mogućnosti gubitka, s kojom su suočeni ulagači u investicijske fondove, posebno one dioničke. Pojednostavljeno, to znači da je sigurnost uloga u mirovinski fond veća.
Za razliku od uloga u investicijski fond, koji može povući kad želi, osiguranik u trećem stupu pravo na mirovinu može ostvariti s 50 godina. Mirovina se može koristiti i u vrijeme zaposlenosti pa može biti izvor dodatnih sredstava u slučaju bolesti ili invalidnosti, kao i eventualnog smanjenja plaće. Može ju se aktivirati i u slučaju ostanka bez posla, za razdoblje do stjecanja uvjeta za mirovinu iz prvog i drugog stupa. Zanimljivo je i to da se do 30 posto ušteđenih sredstava u dobrovoljnom fondu može podići jednokratno, dok ostatak mora biti isplaćen kroz rentu i to najkraće na pet godina.
Slično kao i u životnom osiguranju, dobrovoljna mirovinska štednja ugovara se direktno s mirovinskim društvom koje je osnivač fonda u kojemu želimo štedjeti. Svi fondovi imaju internetske stranice i besplatne telefone putem kojih je moguće kontaktirati agente prodaje ili čak poštom dobiti prospekte s informacijama i predugovorom koji potpisan vraćamo fondu. Neki fondovi prodajnu mrežu organizirali su i preko banaka osnivača, a u neke se osiguranici mogu upisati čak i na šalteru Fine.
Trenutačno na tržištu postoji šest otvorenih dobrovoljnih fondova u kojima mogu štedjeti svi građani Hrvatske te desetak zatvorenih, čiji članovi mogu postati isključivo zaposlenici tvrtke ili članovi sindikata, odnosno udruge koja je osnivač fonda. U takvim fondovima poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda obvezuje se na dodatne uplate na račun osiguranika pa je ukupan povrat na uplaćena sredstva veći. U izboru fonda najbolje se, pak, voditi stupnjem povjerenja u osnivače mirovinskog fonda, kao i prinosima koje je fond ostvarivao u proteklom razdoblju.

Vijesnik 30. travnja

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

Sve divno i krasno, ali radje ulažem negdje drugdje jer mi je mirovina još daleko. Problem je što ti novci nisu dostupni prije određenog broja godina.

jel bi to bio članak na koji je osvrt dan ovdje:
http://www.imamnovac.com/94.aspx

čini mi se da jest, a čini mi se da je i navedeni osvrt na mjestu…

Država u trećem mirovinskom stupu “dodaje” 25 posto na godišnji ulog od 5.000 kuna. Uz to za ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond postoje porezne olakšice, ulazna naknada je 900 kuna neovisno o veličini uplate, upravljačka naknada je niža nego kod OIF-ova, a izlazne naknade nema.

Ako DMF ostvaruje PGP 10 posto, nakon prve godine će ulog nominalno vrijediti 6.750 kuna, a nakon 16. godine 28.196,43 kune. Ako OIF ostvaruje PGP 11.5 posto, nakon 16. godine će ulog nominalno vrijediti 28.534,34 kuna, dakle, više nego u DMF. (Ignoriramo porezne olakšice, ulaznu, upravljačku i izlaznu naknadu). Razlika u prinosu je samo 1.5 posto, a ulagački horizont samo 16 godina. Napomenimo da treba računati radni vijek od 35 ili 40 godina.

Ako Lijepa Naša želi potaknuti DMF, to mora učiniti uvođenjem Risk Based Supervision i u potpunosti liberalizirati ulaganja OMF-ova i DMF-ova.

Problem je u tome što ne postoji čovjek koji to može objasniti neukim političarima i bahatom predsjedniku Uprave Hanfe. [smiley16]

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

SRAMOTA ZA POSLOVNI DNEVNIK ŠTO NE PIŠE O LIBERALIZACIJI ULAGAČKIH LIMITA. POGOTOVO ŠTO IM JE STUDIJA NEODRŽIVOSTI TRENUTNOG SUSTAVA POSLANA PRIJE 10 MJESECI !!! HANFA ĆE POČETI RADITI SVOJ POSAO TEK KADA JU NOVINARI NA TO NATJERAJU !!!

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.


Uz to za ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond postoje porezne olakšice

koje ako koristiš kao takve svake godine te dočekaju na kraju, ako se ne varam, jednako kao i životno osiguranje. a ako imaš oboje, ne možeš koristiti porezne olakšice za oboje (odnosno možeš do ukupnog limita na koje država odobrava olakšice, bilo to ŽO ili DMF ili kombinacija navedenih plus valjda još stambena i možda još nešto?). dakle platiš kad-tad porez za mirovinsku štednju. trenutno na OIF ne platiš porez (kad to uvedu, onda će ići i nova računica).

molim moderatora obrisati ovo, greškom dupli post. hvala

http://www.poslovni.hr/Content/Article.aspx?id=43526

– Ne postoje bolji i lošiji štedni proizvodi. Svakom slučaju treba prići individualno i naći pravi omjer.
– Sigurnost štednje za mirovinu je najvažnija. Ne smijemo dozvoliti da nas ‘fondomanija’ odvede u euforiju.
– Tek nakon što smo osigurali socijalnu egzistenciju, možemo se ‘igrati rizikom’.

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

pa martingale sve to ljepo zvuci,al uzmimo moj primjer iman 22 god i ako uzmemo u obzir da fondovi ce bar jos 2-3 godine ludovati s prinosima a nakon toga ce vjerovatno kao i svugdje u svijetu se smiriti u neke normalne okvire rasta 10-15 % mislin da treba sad iskoristiti ovo razdoblje tzv.fondovskog blagostanja a nakon toga kad se zaposlin mirovinske fondove treba ozbiljno uzeti u obzir,pogotovo zbog poreznih olaksica i 25% darovanja drzave

QUISQUE SUAS SUSTINET CRUCES. Svatko ima svoj križ.


ako uzmemo u obzir da fondovi ce bar jos 2-3 godine ludovati s prinosima

Ne daj Bože da se ostvari tvoje proročanstvo. Već sada smo skuplji od civiliziranog svijeta. U civiliziranim zemljama je multiplikator dobiti niži što je viša zahtijevana stopa prinosa za ulagače. Kod nas je zahtijevana stopa ekstremno visoka, kao i u Kini, a multiplikator dobiti raste u beskonačnost…

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

Mirovinski fondovi (napokon) ulaze u JDD kotaciju: burza će rasti?

http://www.kapital-plus.net/index.php?Vijesti&prikaz=vijest&id=926

"[b]Čate[/b]" su najveći problem s kojim je Lijepa Naša suočena.

New Report

Close