Meni se osobno ne može prodati spika sa je cilj mirovinskih fondova maksimizirati dobit svojim članovima. Nisu dovoljno dobri i obično su ovce za šišanje na globalnom tržištu kapitala. Pogotovo mi ide na živce činjenica da nisu sposobni uložiti i investirati u domaća poduzeća. Nek se rastrče kod izvoznika i onih koji mogu supstituirati izvoz, imaju dovoljno djelatnika ionako ništa ne rade.
Dalje u trenutku kad Nijemci i Šveđani (HT i Ericsson) ne samo da povlače dobit iz prošle godine, nego i zadržanu dobit umjesto da tu kod nas investiraju, činjenica da OMV-ovi imaju 4 milijarde kuna u stranoj imovini čini mi se dovoljan razlog za njihovo ukidanje.
U trenutku kad EU ubacuje trilijunček dolara da spase sebe nama kapital ne samo da ne dolazi nego čak i bježi, Todorić se morao zadužiti po 10% koliko se sjećam.
Ulaganje hrvatske štednje u investicije doma (a OMF-ovi su jedini koji imaju snagu pokrenuti ozbiljniju investiciju trenutno) daje za red veličine veći rezultat (multiplikativni učinak na ekonomiju a time i na plaće iz kojih se financiraju) nego kupovanje German bunds-a (ili već čega u što su uložili).
Ako uzmemo cash koji imaju, stranu imovinu i doprinose za ovu godinu imaju 10 milijardi kuna. Dovoljno i da se pokrene LNG, i da se krena sa gradnjom neke elektrane, dovoljno da se dokapitializira Končar te otme Nijemcima i Šveđenima inžinjere, rampira proizvodnju i konačno ostvari projekt vjetroelektrana.
Hrvatska država mora konačno pokazati cohones stranom kapitalu od kojeg ima koristi samo 5% pučanstva. Ukidanje drugog mirovinskog stupa je dobar prvi korak po meni.
Zaboravio si da je taj "Hrvatski novac" pod upravljanjem "Stranih banaka", jer recimo D. Novoselec, iako Hrvat, u stvari je plačenik jedne tamo strane banke. Kad će ljudi tu naučiti i uvidjeti što i tko radi s njihovim novcem, kad se pobune, tek tada može doći do neke promjene, do tad beeee, beeeeeee, beeeeeee.
Kolega Febo,
Ne mislim da su projekti koje sam naveo Venture capital nego prijeka potreba Republike Hrvatske da pokuša osigurati ostatke ostataka ekonomskog suvereniteta. Ali u pravu ste, ne treba poštedjeti ni regulatora, i njega bi trebalo ukinuti ili natjerati da radi ozbiljno svoj posao na dobrobit građana.
Nikad neću zaboraviti paničnu (re)akciju Hanfe u proljeće 2008. kad su doveli Stojića da amaterskim alatima TA (nadam se da su poslije ipak malo više uložili u znanje) ukaže na dno i odbijanac na 3200 CROBEX-a, pa tko se iskrcao iskrcao. Nakratko je i uspjelo ali eto Mr. Market je ipak bio malo jači 🙂
Kolega James Knox,
Liberterian model i ukidanje centralnih bankara je meni isto simpatičan model, ali gledajući ponašanja igrača na globalnoj ekonomskoj sceni ipak daleka utopija. Kao i misli jednog drugog velikog ekonomista g. Karla Marxa. Trenutno se vodi ekonomski rat potpuno drugačijim oružjima u kojem će biti gubitnika i dobitnika, a ja kako sam za sada izabrao živjeti u Hrvatskoj ne osjećam se dobro u ulozi potpunog luzera. Opet kažem drugi stup je jedno od rijetkih oružja koje nam je ostalo.
Kolega James Knox,
Liberterian model i ukidanje centralnih bankara je meni isto simpatičan model, ali gledajući ponašanja igrača na globalnoj ekonomskoj sceni ipak daleka utopija. Kao i misli jednog drugog velikog ekonomista g. Karla Marxa. Trenutno se vodi ekonomski rat potpuno drugačijim oružjima u kojem će biti gubitnika i dobitnika, a ja kako sam za sada izabrao živjeti u Hrvatskoj ne osjećam se dobro u ulozi potpunog luzera. Opet kažem drugi stup je jedno od rijetkih oružja koje nam je ostalo.
Model je trenutno nedostižan zbog 100 godina indoktrinacije i monopola centralnih banaka (države) na novac. Dva nezaustavljiva trenda že dovest do tog modela, kad tad. To su znanje/obrazovanje i društvena polarizacija. Kad se postigne kritična masa znanja + kritična masa bogatih i siromašnih, paradigma će se promjenit.
http://bitchspot.jadedragononline.com/wp-content/uploads/2009/11/no-exit-libertarianism-anarchy-for-rich-people.GIF
Ne mislim da su projekti koje sam naveo Venture capital nego prijeka potreba Republike Hrvatske da pokuša osigurati ostatke ostataka ekonomskog suvereniteta. Ali u pravu ste, ne treba poštedjeti ni regulatora, i njega bi trebalo ukinuti ili natjerati da radi ozbiljno svoj posao na dobrobit građana.
Država ili ekonomija čiji rast ovisi o mirovinskim fondovima nema nikavu budućnost. Ako je jedini način na koji možemo osigurati preživljavanje domaće ekonomije presipanje novaca iz mirovinskih fondova u državnu potrošnju onda nema nikakvog smisla ulagati u ovu ekonomiju. I onda se ne treba čuditi ni mirovinskim fondovima ni bilo kome drugom što ne ulaže u Hrvatsku.
Kapital teče od nekonkurentnih prema konkurentnim ekonomijama. Od konkurencije se nemožemo ni sakriti ni zaštititi. Možemo je samo pobijediti. Nije samo da mirovinski fondovi ne ulažu u hrvatsku izvoznu ekonomiju. Uz nekoliko izuzetaka ne ulaže ni nitko drugi.
Jednom kada se smanji mješanje države u ekonomiju, kada se smanji parazitiranje političara na ekonomiji, kada političari prestanu redistribuirati novac od perspektivnih prema politički "važnim" firmama bit će i više interesa za ulaganje.
Ukidanje II. stupa je za svakog radnika, drugim riječima, odricanje od parsto kuna mjesečne štednje a u korist državnog proračuna. Zašto bi to bio moj interes? Ovdje je moj novac pod određenim nadzorom, imam mogućnost izbora i promjene Fonda, a s vremenom će se profilirati bolji i lošiji. Zapravo – dajte veći postotak u II. stup, a manjak u I. kompenzirajte revizijom povlaštenih mirovina.
Državni proračun bi ubrzo postao vreća bez dna i da je 200 milijardi godišnje.
Ne mislim da su projekti koje sam naveo Venture capital nego prijeka potreba Republike Hrvatske da pokuša osigurati ostatke ostataka ekonomskog suvereniteta. Ali u pravu ste, ne treba poštedjeti ni regulatora, i njega bi trebalo ukinuti ili natjerati da radi ozbiljno svoj posao na dobrobit građana.
Država ili ekonomija čiji rast ovisi o mirovinskim fondovima nema nikavu budućnost. Ako je jedini način na koji možemo osigurati preživljavanje domaće ekonomije presipanje novaca iz mirovinskih fondova u državnu potrošnju onda nema nikakvog smisla ulagati u ovu ekonomiju. I onda se ne treba čuditi ni mirovinskim fondovima ni bilo kome drugom što ne ulaže u Hrvatsku.
Kapital teče od nekonkurentnih prema konkurentnim ekonomijama. Od konkurencije se nemožemo ni sakriti ni zaštititi. Možemo je samo pobijediti. Nije samo da mirovinski fondovi ne ulažu u hrvatsku izvoznu ekonomiju. Uz nekoliko izuzetaka ne ulaže ni nitko drugi.
Jednom kada se smanji mješanje države u ekonomiju, kada se smanji parazitiranje političara na ekonomiji, kada političari prestanu redistribuirati novac od perspektivnih prema politički "važnim" firmama bit će i više interesa za ulaganje.
[/quote]
…ali država sa stabilnim i ponudom bogatim tržištem kapitala je sigurno nužan preduvijet za svijetlu budućnost.
Naše tržište postoji već 20 godina ,a ne pruža nikakvu mogućnost zaštite investicijskog portfolia
niti ponudu strukturiranih financijskih proizvoda kao što ih nude neka druga tržišta (čak i ona ex-socijalističkog bloka).
Riječ disperzija portfolia koristiti za ulaganje samo na domaćem TK isto je kao i pojam disperzije
političkih stranaka na izborima u Kini.
Pa svaki investitor koji želi iole diverzificirati portfelj mora ići na druga tržišta.
Zašto bi OMF-ovi bili izuzetak?
Pa prije 8 godina kada su osnovani MF-ovi mogli su ulagati samo u dvije do tri obveznice.
A većina je utukla sve u RHMF-O-125A. [lol]
Nažalost , iako je regulativa po tom pitanju malo liberalnija, niti danas nije mnogo bolja situacija.
Ako je jedini način na koji možemo osigurati preživljavanje domaće ekonomije presipanje novaca iz mirovinskih fondova u državnu potrošnju onda nema nikakvog smisla ulagati u ovu ekonomiju. I onda se ne treba čuditi ni mirovinskim fondovima ni bilo kome drugom što ne ulaže u Hrvatsku.
Ne znam kako se iz moga posta moglo zaključiti da se zalažem za prelijevanje sredstava mirovinskih fondova u državnu potrošnju. Upravo suprotno ja se zalažem za investicije. Strani kapital (zapravo likvidnost generirana od njihovih centralnih banaka) je ulagao u ono u što se njemo sprdnulo sve ove godine. Naš financijski sektor u stranom vlasništvu je kak ti iznimno konkuretan.
Ali ima kvaka 22, previše su se izložili… pasiva im je ipak u velikom dijelu hrvatska štednja kojoj daju premale kamate zbog oligopola. Cilj građana ove države koji joj žele ekonomsko dobro je pretočiti tu zarobljenu štednju u investicije koje su u našem interesu a ne u interesu njemačkih proizvođa automobila.
Manjak će strane banke morati nadoknaditi dokapitalizacijom ili ubacivanjem generirane likvidnosti od doma po puno manjoj kamati. Mirovinski fondovi su samo početak. 🙂
ček..ček…nešto si pobrkao, kamate na štednju u hrvatskim bankama u protekloj su godini bile takve da su privukle čak i strane štediše. Upravo oligopol rezultira višim pasivnim kamatnim stopama.
domaće banke (u stranom vlasništvu) su odlično dokapitalizirane, izuzetak je jedino domaća banka u državnom vlasništvu.
samo Austrijanci
Mislio sam na spread između kamata na štednju i kredite.
Tko zna hoće li biti kapitalizirane sutra u slučaju da im štednja počne curiti.
Ma ipak su se malo i Talijani zaigrali 🙂
Mislio sam na spread između kamata na štednju i kredite.
Tko zna hoće li biti kapitalizirane sutra u slučaju da im štednja počne curiti.
Ma ipak su se malo i Talijani zaigrali 🙂
Zbog kamatnog spreada su i došli ovdje levatiti ali to je zakon tržišta, da im ono to ne dozvoljava toga ne bi bilo.
Gdje će im štednja curiti? U osiguravajuća društva i inv.fondove i leasing unutar istog bankovnog holdinga?
Osim toga tu ih je regulator pritisnuo visokim pričuvama a zbog čega bankari rogobore sve ove godine. Napravljena je čak i sensitivity analiza tog scenarija koji si naveo iako rizik čega ne možemo apsolutno isključiti.
Talijani-Intesa i Banca pololare…ne mogu se sjetiti niti jedne više..ako ciljaš na ZABU to ti je od matinele preko Bank Austria Creditanstalt. Austrijanci su najviše izloženi.
Ime Creditanstalt ulijeva povjerenje. [sad]
Febo, pričuva je 13% trenutno a to baš i nije preveć .
Gdje će štednja curiti ?
* Ako bude pameti u investicije u energetiku i izvoz (ipak treba uvesti zericu kapitalnih dobara za to pokrenuti).
* A ako ne bude tamo gdje je i Grčkoj iscurila.
U svakom slučaju pratit ćemo sa zanimanjem svi skupa stanje štednje u Hrvata u sljedećim mjesecima.