SVE trezorske zapise za 2,65 milijardi kuna i rokom dopijeća 2 godine kupili su mirovinci! banke su odustale!
Istina, ali ja sam govorio o udjelu domačih OMF u ukupnoj strukturi državnog duga, točnij u strukturi izdanih tezorskih zapisa.
naravno da će pasti za 15%, pa i više, ali ovih dodatnih 15% past će zbog izvlačenja gore navedenih 2,65 milijardi kuna iz portfelja mirovinaca i smanjenja likvidnosti na ZSE.
Istina da će navedena situacija utjecati na intezitet korekcije. Preformulirat ću pitanje, što garantira da crobex nebi pao još 15% pod pretpostavkom da su OMF potrošili tih 2,65 mil na dionice?
OMF i jesu rasturili cijelo tržište i OIF izvlačeći naglo iz njih keš i prisiljavajući ih na rasprodaje lupanjem po bidu, a na to se odlično nadovezala najveća svjetska kriza od 1929.
Ma daj. A tko je "rasturio" tržište dionica u svim ostalim zemljama? Pa nije se ovo samo kod nas dogodilo.
Vi bi rađe da vam država banrotira (kako neki ovdje govore iako je to gotovo nemoguće) nego da izgubite na burzi?
mislim da si otišao pre daleko . Ljudi su generalno dosta izgubili u ovoj recesiji koja je prvo krenula kao korekcija pa malo jaća korekcija pa OMF izlazili iz OIF pa još prije prije izbora SDP-ove
prijetnje sa porezom na kapitalnu dobiti i na kraju recesija koja još nije pokucala na vrata HR a dionice su već izgubile 70% . Zapravo , investitori iz dana u dan , iz tjedna u tjedan zbarajaju gubitke
i jednostavno traže krivca koji je po većini forumaša ima ime i prezime ….OMF….
ne mogu niti zamisliti što će se desiti sljedeće godine kad izvješća budu nešto skromnije nego danas..
ajme…
SVE trezorske zapise za 2,65 milijardi kuna i rokom dopijeća 2 godine kupili su mirovinci! banke su odustale!
Istina, ali ja sam govorio o udjelu domačih OMF u ukupnoj strukturi državnog duga, točnij u strukturi izdanih tezorskih zapisa.
naravno da će pasti za 15%, pa i više, ali ovih dodatnih 15% past će zbog izvlačenja gore navedenih 2,65 milijardi kuna iz portfelja mirovinaca i smanjenja likvidnosti na ZSE.
Istina da će navedena situacija utjecati na intezitet korekcije. Preformulirat ću pitanje, što garantira da crobex nebi pao još 15% pod pretpostavkom da su OMF potrošili tih 2,65 mil na dionice?
OMF i jesu rasturili cijelo tržište i OIF izvlačeći naglo iz njih keš i prisiljavajući ih na rasprodaje lupanjem po bidu, a na to se odlično nadovezala najveća svjetska kriza od 1929.
Ma daj. A tko je "rasturio" tržište dionica u svim ostalim zemljama? Pa nije se ovo samo kod nas dogodilo.
Vi bi rađe da vam država banrotira (kako neki ovdje govore iako je to gotovo nemoguće) nego da izgubite na burzi?
Tebi je nemoguće da država bankrotira? Odakle ti garancija da nemože bankrotirati.? A nije ni Argentina makovo zrno pa je uspjela. Ja više nisam u ništa siguran! Država bankrotira kad nemože plaćati dospjele obveze a ove godine je spas našla u braniteljskom fondu.Sljedeća joj ostaje prodaja srebra, jer od turizma – tko zna što će biti. A za 2 godine – [pray]
A ZSE- se može spasiti samo udruživanjem, Ili da Roha naštampa malo tih kunelića, ili još bankama dodatno oslobodi 2%. Bojim se da drugog načina nema za spas ovdje na burzi.
Ja sam za svaki slučaj zapisao tko je vodio fondove u ova turbulentna vremena. Ja lovu sigurno nisam ispušio. Pokucati ću na vrata onome tko je vodio moj fond i kulturno ga zamoliti da mi isplati razliku. [cool]
[cool] [angry] [cool]
I ja ću napraviti isto, s dvojicom iz sektora "naplate".
Da ne odgovaram na svaku rečenicu reći ću generalno:
Najbitnije pri formuliranu bilo kakve ekonomske politike je utvrđianje prioriteta. U rasponu različitih prioriteta (društvenih stanja) ja više rangiram politiku javnog duga ne politiku "spasimo tržište kapitala".
Prikaz je nedosljedan.
Što je dobro u tome da su banke na 7 dana posudile toliku količinu novaca od HNB-a?
Molim te pojasni.
Velike banke su gotovo nelikvidne,probaj dignuti kredit u nekoj većoj banci.
Prije 2 tjedna 3,7, prošli 4,1 sada već 6,1 mlrd kuna.
Ovo nikako nije dobra vijest.
Ti si to napisao kao da će tim novcima kupovati dionice.
Ustvari ovo pokazuje kratkoročnu nelikvidnost banaka na tržištu.
[/quote]
Samo sam upozorio na činjenicu da je u kratkom roku akcijama HNB-a povećana likvidnost za 14,5 milijardi kuna, od toga 8,4 milijarde će biti dostupne bankama 10.11. nakon obračuna obvezne pričuve. I nisu banke posudile novac od HNB-a nego su obrnutom repo aukcijom došle do keša.
Kao zalog su vjerojatno dale trezorske zapise Ministarstva financija ili neki drugi nerizičan kolateral.
Rezultat je lagani pad kamatnih stopa
[/quote]
Sava,likvidnost je slaba,povećana je posudbom HNB-a.
Posudile su da.
Napisao sam ti,probaj dobiti kredit u nekoj banci ovih dana.
Zovi telefonom,ne moraš u banku.
Kriza kod nas tek dolazi.
Otplata dugova u 2009. je upitna,ona u 2010. još i više.
Realni sektor tek u 2009. očekuje smanjenje profita.
Pitanje,kako će realni sektor otplačivati ili reporogramirati dugove?
Kreditiranjem naših banaka????
Posve je jasno gdje ide burza u dogledno vrijeme.
Sumnja postoji jedino zbog ionako niskih cijena,ali budimo realni.
Samo loše vijesti u dogledno vrijeme.
Kriza kod nas tek dolazi.
Otplata dugova u 2009. je upitna,ona u 2010. još i više.
Realni sektor tek u 2009. očekuje smanjenje profita.
Pitanje,kako će realni sektor otplačivati ili reporogramirati dugove?
Kreditiranjem naših banaka????
Posve je jasno gdje ide burza u dogledno vrijeme.
Sumnja postoji jedino zbog ionako niskih cijena,ali budimo realni.
Samo loše vijesti u dogledno vrijeme.
Evo ponovno sam bacio pogled na dug RH i vidim da nisi upoznat s strukturom i otplatama duga.
Baci malo pogled. Meni se čini da nema ništa neobično, ali da rizik postoji to se slažem, posebice u uvjetima nižeg gospodarskog rasta. Ali takav rizik i još veći postoji u svim državama pa nema takve panike na burzama. ZSE je po lošim performansama svjetski rekorder. Kome je to u cilju i interesu?
Kriza kod nas tek dolazi.
Otplata dugova u 2009. je upitna,ona u 2010. još i više.
Realni sektor tek u 2009. očekuje smanjenje profita.
Pitanje,kako će realni sektor otplačivati ili reporogramirati dugove?
Kreditiranjem naših banaka????
Posve je jasno gdje ide burza u dogledno vrijeme.
Sumnja postoji jedino zbog ionako niskih cijena,ali budimo realni.
Samo loše vijesti u dogledno vrijeme.
Evo ponovno sam bacio pogled na dug RH i vidim da nisi upoznat s strukturom i otplatama duga.
Baci malo pogled. Meni se čini da nema ništa neobično, ali da rizik postoji to se slažem, posebice u uvjetima nižeg gospodarskog rasta. Ali takav rizik i još veći postoji u svim državama pa nema takve panike na burzama. ZSE je po lošim performansama svjetski rekorder. Kome je to u cilju i interesu?
[/quote]
Upoznat sam.
Vjeruj mi.
O tome bi se dalo raspravljati.
Ništa neobično?
Nije čak niti najveći problem visina,već 1. mogučnost otplate.
Kakva je?
Loša.
Jako loša.
Što misliš na što je mislio Sanader kada je rekao da visimo o niti?
2. Pogledaj odnosa između vanjskog duga i izvoza zadnjih 9 godina.
Tj. vanjsko zaduživanje i snažna ulaganja javnog sektora u infrastrukturu, financirano kroz rastuće zaduženje središnje države kod domaćih i međunarodnih banaka, nije imalo poseban utjecaj na porast produktivnosti i povećavanje konkurentske sposobnosti poduzeća na međunarodnom tržištu.
To je ono što brine.
Ta dva pokazatelja.
Mirovinski fondovi spašavaju državu od bankrota, to je največa katastrofa, umjesto da država vodi brigu o tržištu kapitala, pomaže gospodarstvu u krizna vremana, mi sad svi moramo ustvari odricat se ne znam čega sve ne da bi državu spasili od bankrota, a onda tek tko preživi samostalno ovu krizu taj je sretan, mišljenja sam da če ovdje biti gadnih problema i da se nečemo lako izvuč iz ove krize, zašto?? E, vidite, zato što je premijer tvrdoglav ko mazga i teško če prihvatiti sugestije i prijedloge stručnih ljudi, a sve na štetu svih nas. Drugi su odmah rekli, u banani smo treba nam pomoč i dobili su je, a mi se busamo u prsa kako nam je bankarski sustav stabilan, je, slažem se, ali ne može ni on opstati bez gospodarstva, a da bi banke i opstale gospodarstvo mora funkcionirati. Banke ne žele više posuđivati novac državi i tu se vračamo na početak, novac su dali mirovinci i to je rizik koji su oni preuzeli u ime svih nas, psudili su novac sa večom kamatom da bi se servisirali krediti sa nižom, jedno jednostavno pitanje svima; Kud to vodi???????
Imate krasan tekst upravo o ovome šta sam pisao u prošlom postu, šta nam savjetuje EU, nažalost sami ne želimo to vidjeti ili bolje ne želimo priznati:
izgleda da ćemo izgubiti i zadnju šansu za spas ZSE i dizanje crobexa, pare BF-a neće na burzu [bye]
Braniteljski fond ulazi u Hrvatsku poštansku banku
Da bi se spriječilo isušivanje FBH-a u pripremi su zakonske izmjene nakon kojih bi mogao postati igrač u dokapitalizaciji HPB-a
U natezanjima sa socijalnim partnerima oko štednje u sklopu donošenja proračuna za iduću godinu dojam je da se Vlada ničim drugim i ne stigne baviti, no jednako žurni su i neki konkretni projekti važni za poslovanje pojedinih institucija.
Dva takva su, primjerice, pitanje dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke i izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja te Statuta tog fonda. Premda su njihove brige i motivi rješavanja različiti, to na kraju i ne bi moralo biti tako. Iz financijskih krugova čuje se da se već razrađuje inicijativa prema kojoj bi se FBH mogao angažirati u kapitalnom snaženju HPB-a. O modelu, doduše, zadnju riječ imaju vlasnici (Hrvatska pošta, HZMO te HFP zajedno drže 98,5 posto), a predsjednik NO-a HPB-a i pomoćnik ministra financija Zdravko Marić ponavlja da će se o izboru modela država očitovati "veoma brzo". Nakon što su vlasnici propustili prikupiti kapital kroz javnu ponudu dionica, uz današnju burzovnu klimu IPO se u dogledno vrijeme ne čini ozbiljnom opcijom. Postojeći dioničari HPB-a imaju dovoljno problema u financiranju da bi proveli dokapitalizaciju privatnom ponudom, pa se u novije vrijeme kalkuliralo s hibridnim instrumentima i dopunskim kapitalom, i to u razmjerima koji bi mogli poslužiti ponajprije kao premosnica, a ne trajnije osiguranje razvoja banke. HPB već neko vrijeme zbog rubne stope adekvatnosti kapitala (oko 10,4 posto) zapravo tapka u mjestu. Ne može povećavati plasmane ni u granicama postojećih kreditnih limita, a s idućom godinom ni to neće biti dovoljno da udovolji zakonskim uvjetima. Za Braniteljski fond početak nove godine znači izradu završnog računa koja bi ga prema postojećoj formuli raspodjele dobiti od ulaganja mogla prilično isušiti, neovisno o tome što je velik dio njegovih udjelničara odlučio ostati u fondu i što i u ovo vrijeme krize pokazuju daleko više staloženosti nego što se to predviđalo. Slijedom prodaje dionica Ine Fond HB je sredinom listopada utržio 1,96 milijardi kuna. Dio te likvidnosti poslužio je za isplate udjela povrh raspoloživih likvidnih pozicija fonda u prvih pola godine, kao i za tekuće iskupe udjela nakon što su prodane dionice Ine. Većinu preostala novca od Ine, a to je 1,3-1,4 milijarde kuna, Fond drži u kratkoročnim depozitima, a u manjoj mjeri i u trezorskima zapisima. Ostatak imovine Fonda čini paket dionica HT-a (vrijedi više od 1,1 milijardu kuna) pa se imovina Fonda procjenjuje na više od 2,5 milijardi kuna. Ne izmijeni li se zakon o FHB-u, i bez daljnjih izlazaka udjelničara i bez pada cijene HT-a, imovina Fonda bi jako okopnila…..Posl.dnevnik
pa ako vi nećete kupovati dionice po asku, zašto bi fondovi???