Loki, razer

I ja čestitam loki-u. Ali mi se čini da se mi mimoilazimo u nizu stvari. Prvo, slažem se da na području Hrvatske nikada nije bilo zdrave i konkurentne proizvodnje i ekonomije. Ali – složit ćete se – tzv. “deindustrijalizaciju” Hrvatske nitko nije predvidio a još manje planirao. Nama je budućnost totalna nepoznanica, a put u budućnost nikada ne smije biti put u nepoznato, zar ne? Tu treba dodati da je sa pokušajima industrijalizacije na Balkanu zauvijek gotovo. Austrougarska je to pokušala, nakon nje SFRJ. I sada je tome došao kraj, iz niza razloga.

Svaka čast, loki,i za tumačenje uloge devalvacija u bliskoj povijesti.

Eh sada, a što bi eventualno uvođenje eura značilo za ono što će od gospodarstva Hrvatske ostati za budućnost – a ona nema alternative nego se orijentirati na poljoprivredu i turizam. Razer, odakle Vam to da ja mislim da troškovi rada nisu određeni samo promjenama tečaja valute? Tema je prekompleksna da ju ovdje razrađujemo.

Ono što sam htio reći: iskustva Grčke, Portugala i Španjolske s eurom su itekako relevantna i za Hrvatsku jer će ih ponoviti, ako ga doista uvede. Jedinična cijena rada je naravno rasla i bez eura – ali s eurom će porasti još više i biti još nekonkuretnija jer će još više porasti. Konkretno, u Španjolskoj niz ekonomista tvrdi da je euro itekeko doprinio sadašnjoj krizi. Moram ponoviti što sm već rekao: imate hrpu analiza kako je euro usosio spomenute zemlje.

Što se tiče devalvacije, čini mi se da tu primijećujem nedosatak komparacija s drugm zemljama: Grčka je pod sve jačim pritiskom da izađe iz eurozone i uvede drahmu kako bi opet postala konkurentna. Što je, uostalom, to što valuti jedne zemlje daje snagu? O devalvaciji kao glavnoj poluzi konkurentnosti bez čega ne ide govorili su u kontekstu perifernih država eurozone počevši od Guida Mantege pa do Hansa Wernera Sinn-a. Naravno, devalvacija nije isto što i udarac sjekirom. Nju treba pomno pripremiti i tek onda provesti. Ali države ponekad dolaze u situacije da postaje neizbježna.

Što se tiče interne devalvacije, ona je komplicirana i traje dugo. Zato se – u kontekstu Grčke, Portugala itd. – protiv nje izjašnjavaju počev od Nuriel Roubinija pa do spomenutog Hansa Wernera Sinna. U Hrvatskoj pagotovo ne bi išla – sjetite se naših beskorisnih ali još uvijek moćnih sindikata i gledajte što upravo sada rade. I nitko im se ne suprotstavlja!!! Mislite li da bi netko uvjerio misiju MMF-a da je u Hrvatskoj moguće sprovesti internu devalvaciju?

Zaključak: u Hrvatskoj nikako da se mrdne dalje od nacionalnih foruma, trećih hrvatskih puteva i mnoštva krivih doktora koji se guraju tamo gdje im nije mjesto.

Mi patrioti onda moramo voditi diskusije o životnim pitanjima Hrvatske u skoroj budućnosti na ovakav način.

U svakom slučaju hvala vam obojici jer sam nešto naučio iz vaših priloga.

Marx,

Usvajanje Eura je za Hrvatsku jedino rjesenje. S obzuirom na to da rusenje tecaja ne dolazi u obzir-mozemo bar imati pogodnosti koje Euro nosi. Nestaje devizna klauzula, gradjani koji ne vjeruju u kunu-nikad ni nisu, rjseavaju i taj problem.
Kako sam rekao, Slovacka koristi Euro bez ikakvih problema i ima dobar ekonomski put. Crna Gora ga koristi na crno vec neko vrijeme. Estonija se silom ugurala, a mnogi cekaju isto tako.

Euro je samo onemogucio Spanjolskoj, portugalu, Grckoj da sruse tecaj i time kao rijese svoje probleme. Nekad prije Eura, periodicno je tecaj padao, pa se na taj nacin popravljao problem(svrha fleksibilnog tecaja jest da vrsi te vanjske prilagodbe). Slazem se da u Euru vise nema tog mehanizma-ali to je nedostatak koji je takav kakav je, s kojim se svjesno ulazi u EMU. S druge strane rusenje tecaja kao maskiranje strukturinih problema nije dobro.

Euro nikako nije uzrokovao probleme, vec je ogranicio nacin rjesavanja, a to je razlika. Bez Eura bi se tecaj rusio, dio kreditora bi propao, stanovnistvo osiromasilo, ali bi prilagodba mozda bila laksa. Sada trebaju padati place, rasti nezaposlenost i prilagodba se vrsi kroz deflaciju koja je dosta razorna, a istovremeno padaju prihodi drzave.

Ponavljam samo da EMU nije optimalna valutna zona-jos. Za to treba proci dosta vremena. Konacna konvergencija bi znacila samo razlike u placama, a to traje.

Mozda me niste shvatili, kao internu devalvaciju-u Hrvatskoj-mislio sam an smanjenej poreza(npr na rad itd.), javnog sektora, koju i bez EMU moramo provesti. Time se povecava vanjska konkurentnost ekonomije, a tecaj ostaje stabilan-nominalno. Ovu prilagodbu moramo provesti, inace smo u totalnom sosu. Ovo zahtjeva radikalne strukturne reforme i otpustanja u javnom sektoru, ali oporavilo bi zemlju 100%. Ovako tonemo lagano polagano. Slazem se da su sanse za to male-ali onda smo propali bez obzira na sve.

Slazem se da nema industrije, i da su sanse da se razvijemo jako slabe, ali to je sada gotova stvar nazalost. Ne mislim da ce troskovi rada nuzno rasti brze s Eurom, to ovisi o dosta faktora. Situacija je sarolika i sve ovisi od drzave do drzave. No opet, prilagodba na Euro traje-toga nisu svi svjesni.

Mislim da u nasem slucaju usvajanje Eura je hitno. Tecaj je ionako vec gotovo fiksan, pa hajmo onda. Ne govorim ovo iz ideje pripadnosti, nego situacije kakva je. Mislim da nam u svakom slucaju slijedi jako malen rast, i relativan pad standarda, koji je dugorocan. Treba imati an umu da je situacija u HR oko eurizacije drukcija od drugih.

Razer,

Jednostavno u ključnom elementu niste u pravu: uvođenje eura donosi direknu štetu. Kamate padaju, krediti postaju dostupniji ali se troše ne za proizvodnju za izvoz nego za građevinarstvo, turizam, ugostiteljstvo, usluge itd.

Zahvaljujući euru jedinični troškovi rada “šišaju” uvis jer produktivnost pada. Uvođenje eura povećava dostupnost kredita što stimulira uvoz i potrošnju, a ne proizvodnju. Ja bih Vam preporučio jenu reporažu na tu temu: Shawn Tully: Euro-damage: How the union made the Europe’s weaklings even weaker; Fortune Jun 4, 2010. Znam da Amerikanci vole “tući” po EU – posebno po euru – ali ovaj daje širok pregled sa mnoštvom konkretnih činjenica i podataka. Ili George Bootle: It is time to break up the euro; Capital Economics.

Da i ne govorim o tekstovima na njemačkom u Wirtschaftswocheu, posebno onima Hans Werner Sinn-a. Da ih pročiate, uhvatila bi vas strava!

Ne zamjerite na otvorenosti – i Vi i čitatelji Poslovnog dnevnika – ali tu je još i faktor nacionalnog karaktera. Već i intuicija govori da ako zemlje poput Njemačke, Grčke, Španjolske i Portugala imaju istu zajedničku valutu, onde to mora puknuti. Pa zaboga ako Njemačka ima preko 80 milijuna stanovnika i 3 milijuna nezaposlenih a Španjolska jedva 40 milijuna i sada više od 6 milijuna nezaposlenih onda se jednostavno nameće tema razlike ne samo Nijemaca i Španjolaca nego i sjeverne i juže Evrope. Nadam se da uvažavate da je euro samo još povećao te drastične razlike koje bi bez njegovog uvođenja bile manje.

A sada mi. Pa loki07 je tako lijepo prikazao kronologiju “borbe vlasti, građana i banaka oko deviznih depozita građana”. Dakle kod nas se uvijek sve svodi na “guljenje” građanstva, to i on priznaje iako na indirektan način. Tko “šljivi” proizvodnju, a posebno onu za izvoz! Očito je i Hrvatska što se tiče uvođenja eura u istoj kategoriji sa Grčkom i Portugalom (sa Španjolskom nije) ako od njih nije još i gora. Pa zašto Poljaci odbijaju euro rukama i nogama (60% ih je protiv). Zato jer Poljska nije u toj kategoriji!

Nažalost, uvođenje eura ne mijenja odnos prema radu (work ethics)nego potiče iluziju da se može dobro zarađivati monetarnim transakcijama i raznoraznim tečajnim operacijama na lak način. Zato su banke (uključivo i HNB) u Hrvatskoj toliko profitabilne – na račun građanstva i prodaje obiteljskog srebra Pliva, INA, T-Com) i koje je donijelo u zemlju golem novac (ne kapital!) umjetno održavajući visok tečaj kune. Da li netko misli uvoditi euro bez devalvacije? Puno eura za malo kuna? No to će biti parada!

Estonija i Latvia: upravo je Financial Times objavio video s intervjuom s predsjednikom Estonije na temu “Što Estonija može reći Latvii o svojim iskustvima s eurom”.

Da dalje ne gnjavim: Hrvatska će ponoviti iskustva Grčke i Portugala s eurom jer se on u tim državama uvodio s potpuno istom logikom s kojom se njegovo uvođenje danas “opravdava” i u Hrvatskoj. Točno je da ima i prednosti koje Vi navodite, ali nedostaci ih daleko nadmašuju.

To se vec desilo. Ogromna vecina duga Hrvatskih gradjana je u Eurima. Tim ljudima treba pomoci da se izvuku iz tog duga. Trebalo je odmah 2008-e uvesti mogucnost osobnog bankrota i omoguciti ljudima da se oslobode promasene investicije uz razuman gubitak.

Ali opet je bolje ne ici u Euro jer bi se onda izgubila svaka mogucnost devalvacije. Vujicic nije svemocan i HNB nece moci braniti tecaj do sudnjeg dana. Zbog toga sada treba uvesti mehanizam koji ce zastiti zaduzene gradjane od devalvacije.

Euro kao zajednicak valuta je dobra ideja. Ali timing uvodjenja je bio katastrofalan. Da bi unija imala zajednicku valutu mora postojati visoki stupanj ekonomske, fiskalne(slicni porezi) i socijalne (pokretiljivost radne snage) integracije. To danas u EU ne postoji.

Kada se Njemacka ujedinjavala onda su se Francuzi jako bojali njemacke dominacije u Europi. Zbog toga je francuski predsjednik Mitterand trazio da u zamjenu za ujedinjenje Njemacka pristane na razvodnjavanje svoga suvereniteta. Vrlo efikasan model razvodnjavanja suvereniteta je gubitak nacionalne valute, odnosno njemacke marke. Tako je Euro uveden ne zato sto su postojali uvjeti za njegovo uvodjenje nego zato jer je to bio dio politicke nagodbe izmedju Francuske i Njemacke.

Recimo za Irce je Euro dobar i puno uspjesnije izlaze iz krize jer su puno bolje integrirani (slicniji Njemackoj). Irska je izvozna zemlja, ima niske poreze, liberalno radno zakonodavstvo i znacajnu imigraciju. Hrvatskoj bi uvodjenje Eura odnemoglo jer bi imala istu valutu kao i zemlje koje imaju puno atraktivnija poslovna okruzenja.

Kuna omogucava jednu bitnu stvar. Ti mozes legislativom zastiti gradjanstvo koje ima dug u Eurima i Francima( npr. reci da na klijenta moze pasti maksimalan rizik od 20% devalvacije, a sve preko toga je rizik banke), i onda provesti devalvaciju. Pozitivan efekat ovoga je sto ce se stvoriti mnogo siri front potpore reformama koji ce sada ukljucivati i financijski sektor.

Naravno daleko najbolje bi bilo provoditi reforme i uciniti zemlju konkurentnijom i privlacnijom za ulaganja i zaposljavanje. Uciniti zemlju bolje integriranom u EU i ekonomski model slicniji uspjesnim EU clanicama (a ne slicniji Sjevernoj Koreji sto propovjeda Jurcic). Medutim, sa ovakvom strukturom birackog tijela dobiti potporu za bilo kakve reforme je vrlo tesko. Tako da devalvacija ostaje kao vrlo realna opcija. Uvodjenjem Eura ostajes bez svih opcija.

Marx,

Problem je sto vi sve stavljate u isti kalup-zasto Slovacka nije bankrotirala? Crna Gora? Nize kamatne stope mogu znaciti lose investicije, ali kako vi mozete biti sigurni u to? U nekim zemljama je to stvarno bilo tako ali nemoguce je do kraja naciniti usporedbu sa i bez eura-jer nemamo apralelne vremenske linije.

Iskustvo neke x zemlje ne govori da ce nuzno tako biti u drugoj. Taj scenarij je uistinu moguc, ali nije nuzan.

Ponavljam, stupanj eurizacije je u HR toliko visok, da izbora vise ni nema. Devizna klauzula dodaje jos taj rizik, a ljudi sami nemaju vjeru u kunu-zasto ju zadrzavati onda?

U slucaju devalvacije, dozivjeli bi potpunu propast. Banke, gradjani, drzava, firme. Uz ovakvu eurizaciju, raspali bi se doslovno. Stednja u kunama bi se rastopila. Jel vi uzimate u obzir taj problem?

Devalvacijom se ne bi spasili od bankrota, to je sigurno. Porast konkurentnosti bi bio upitan u toj situaciji.

Apsurdno je reci sirotinji ovdje da im je bolej da nose teret vecih kamata. Za drzavu isto tako, jer i to placamo kroz poreze. Takodjer, problem je sto vi usporedjujete 2000te i sada. Nize kamate pomazu i proizvodnji, izvozu, gradjanima, drzavi… gradjevina je mrtva-skroz mrtva. Do tog buma vise nce doci, ovo je sada drugo vrijeme. Mislim da je to bitno reci. Ni sa 1% kamata neces graditi nesto sto nitko ne moze kupiti, i cega ima 10ke tisuca-praznog.

Mozda da vas pitam-jeste li vi u HR i pod eur vezanim kreditima? Ako gradjani nemaju nikakvu vjeru u kunu-a nemaju, euro je jedina opcija. Sve ove analize su vam badava-to je cinjenica. Da se drzava, gradjani, svi zaduzujemo samo u kunama, to je druga prica. Mi nismo Britanija, Kanada, Svedska itd.

Ponavljam-gradjani nemaju niakkvo povjerenje u kunu. To je cinjenica. Mozete mi nabrojiti 100 clanaka i analiza, ali ovo i dalje ostaje cinjenica. Nema vjere u kunu-nema. Gradani sami forsiraju uvodjenje eura.

Neznam zasto se nikako ne moze shvatiti da stupanj eurizacije odredjuje troskove i koristi od ulaska u EMU. Hrvatska je-ekstremno eurizirana. Poljska i Ceska su jako malo, recimo.

Uvaženi kolega,

Bojim se da se opet mimoilazimo. Priznajem da sam rob proučavanja iskustava drugih država posljednjih nekoliko godina, i mislim da je loše za Hrvatsku da nas je tako jako malo, ali prihvaćam da ste u nekim elementima u pravu. Mi se mimoilazmo u slijedećem:

– Podrazumijeva se da građani nemaju povjerenja u kunu. Ono što mene brine je to vječito oslanjanje na stanovništvo i njihove depozite. To su loki07 i twikser dobro analizirali u svojim prilozima, slažem se i sa njihovim navodima i nemam što dodati. Ali ne može se država vječito oslanjati i izvlačiti se preko leđa građana i njihovih depozita, to u Hrvatskoj ide prema kraju. Treba postojati i nekakva privreda, nešto se mora proizvoditi i izvoziti da bi se dug servisirao i da bi se uz to i nekako živjelo.

Hajdemo sada učiniti još jedan korak: MMF već duže upozorava da Hrvatska treba vratiti održivost vanjskog duga. Znaju da to već više nije moguće bez radikalnih rezova i akcija i samo čekaju d aih se pozove. Sada, koliki je iznos tog duga koji jest održiv i što će biti s ostatkom koji je “višak”? Povucite tu paralelu s Ciprom. Naravno da Slovenija nije Cipar, Portugal nije Grčka, Španjolska nije Portugal a Irska također nije ništa od toga.

Nezgodna (jedina!)paralela između Slovenije i Cipra jest da su glavna pasiva u bankovnim bilancama depoziti stanvništva. To ne tvrdim ja nego pametniji od mene koji tu materiju bolje poznaju. Na stranu sada odnos ukupnog državnog duga i BDP-a i veličina bankovne aktive u odnosu na BDP jer Hrvatska nema sredstava čak niti za otplatu kamata!

Hoće li uvođenje eura pomoći ili odmoći da se dug servisira; da se poljoprivreda i turizam konačno počnu razvijati i da se dalje kako-tako živi? Složili smo se, nadam se, da re-industrijalizacije više neće biti, nama ostaju samo poljoprivreda i turizam. I naravno depoziti stanovništva koji se polako ali sigurno tope. Uvažavam sve što ste rekli glede devizne klauzule i deviznih depozita stanovništva. Ali to je samo jedan elemenat u jednadžbi te problematike koji Vi, po mom mišljenju, prenaglašavate a premalo pažnje poklanjate ostalima.

Zašto se mnogi (vjerujem da je to većina) u našem turizmu boje uvođenja eura i vjeruju da će se to odraziti negativno na turizam jer misle da će to dovesti do poskupljenja i bijega turista u Tursku, Bugarsku itd.? Da li je njih netko nešto pitao glede toga – ili ih možda namjerava pitati? I oni imaju svoju logiku i kalkulacije!

Budemo li doživjeli sudbinu Cipra (ne Grčke!), ma tko će građane uopće nešto pitati? A Vi kažete da građani fosiraju uvođenje eura. To što je građanstvo eurizirano ne znači da je euroiziran i ostatak države, a posebno ono što joj je još preostalo od privrede.

Kod Cipra je puklo na tome da je MMF (Christina Lagarde) rekao da može servisirati (vraćati) samo 10 milijardi eura pomoći, ne 17,5 koliko je tražio. Za ostatak (7,5 milijardi eura) sam već rekao kako se namaknuo: porezom na depozite građana, o tome se masovno izvještavalo.

Slovačka nije u problemima (ma kakav bankrot!)jer oko 15% izvoza svojih industrijski proizvoda izvozi u Njemačku (a ne 1,7% kao Hrvatska; najmanje u Evropi). O njenoj automobilskoj industriji znate. Češka Republika izvozi u Njemačku još više svojih industrijskih proizvoda (oko 18%, 10 puta više od Hrvatske). Zašto ona, kao i Poljska, neće euro? Boji se da će proći kao Slovenija.

Za građane sa kreditima u švicarcima mi je žao, ja takav kredit nemam a niti bih ga ikada bio uzeo. Zato je za mene uvođenje eura ponavljanje njihove greške na nivou države.

Marx,

volio bih s vama pricati u zivo. Steta da na forumu moramo pricati na ovaj nacin…a oni koji ovu drzavu vode nemaju niti 1% pameti koliko ima ovdje u par korisnika. Nazalost.

Ovo sto vam ja pricam odredjuje troskove i koristi od ulaska u EMU-u tom smislu HR ima male troskove a veliku korist. Naravno, to je samo dio price. Ali eurizacija od 80ak posto je cini mi se daleko najveca u Europi, mnogo veca od bilo koga drugog prije. Ja samo zelim reci da se taj problem ne moze ignorirati. On je kritican u ovoj prici-i mmf je prigovarao zbog te veliek razine eurizacije.

Vise se ne radi samo o stanovnistvu, i firme, drzava, svi smo do grla u eurima sada(i vanjski krediti dakako). Prihodi od turzma opet su u Eurima-vecinom. Gradjani zele Euro-o cijenama stanova, auta, kuca-svi govore u Eurima i tako(nadjite mi 1 osobu koja govori o m2 u kunama). To je stvarnost.

Vi isticete jedan drugi problem, ekonomskog razvoja. Nazalost, to je druga tema.
Slazem se da smo tu “gotovi”. To je sada gotova prica.

Da bi HR mogla funkcionirati sa kunom, trebalo bi provesti snaznu deeurizaciju, ali od toga nema nista. Ceska, Poljska, Slovacka, bile su jako nisko eurizirane-za njih he racunica drukcija. To je jako bitno-kriticno bitno.

Eliminiranjem devizne klauzule-dakle dijela rizika, fluktuacije tecaja i nizih kamata, mislim da ce se ipak pomoci gospodarstvu i gradjanima. Euro sam nije cimbenik razvoja niti gosp politika. To je pogresna adresa. Tu se govori o finesama.

Sto se tice poskupljenja, od toga nista-vec sad samo jako skupa zemlja, i stat analize govore da ucinak eura na robu nije znacajan(ako postoje porezne promejene itd mogu imati veci ucinak).

Morate shvatiti da se ja protivim devalvaciji kao maskiranju problema-i zalazem za duboke reforme strukture ekonomije. nazalost, za to su sanse male…

Po mojoj racunici nas dug je prevelik, pogotovo s ovim kamatama, i gotovo nikakvim sansama za veci rast.

Morate imati na umu da bi korist od deprecijacije u HR-cak i kad bi se mogla provesti, bila jako mala, ako i ikakva-pace bila bi stetna. Struktura ekonomije je takva.

Za Slovacku ind se slazem-samo sam rekao da uvodjenje Eura ne mora zavrsiti nekim balonom. Balon smo imali i mi, i bez toga. Odredjenim reformama moglo bi se postici da od nizih kamata profitiraju neki smisleniji sektori-ali…

Hrvatska nece rijesiti svoj problem uvodjenjem Eura, ali ce olaksati neke goruce probleme, a to je ekstremna eurizacija i stetu koja ona nanosi svima. I unutar EMU mozemo provoditi reforme.

Ja ne govorim o kreditu u Svicarcu-nego eurskom. Tu je kvaka. Krediti firmi, drzave, ljudi, svih nas.

Hrvatska nema prevelik bankovni sektor, u slucaju Cipra to su ekstremi, vise puta gdpa. Slovenija je kao i mi nazalost neke probleme vukla vec dulje-od javnog sektora, upliva drzave u ekonomiju itd. i oni su sada kulminirali, uslijed opce fin krize. kriviti Euro za sve je prejednostavno-tu ima raznih problema.

Kao sto mozete vidjeti balticke drzave se guraju u Euro-jer vec imaju valutni peg prema Euru, a imaju mnogo manju eurizaciju od nas.

No slazem se da ovo i druga pitanja zahtjevaju vece i dublje rasprave, ali od toga ovdje nista.

Za razera

Baš mi je drago, ja sam upravo isto htio predložiti Vama! Volio bih u nastavak ove diskusije uključiti i loki07 i Twixera.

U međuvremenu svakako pogledajte “Estonia’s euro advice for Latvia” na http://www.ft.com, tu ćete naći istomišljenika.

Marx,

Mislim da ovakvih rasprava fali-i javno. Nazalost, pogotovo kod nase vlasti. Cesto se tu prica kako ulazak EU, Euro itd. ce rijesiti sve nase probleme-sto je krivo. Sve ej to samo neka prilika, ali ako se ne provedu neke reforme-ostat cemo ulagacka pustinja. Sokantno je da postajemo zemlja gladnih i ekstremno siromasnih,
smecekopaca. Za takvu Hrvatsku se nisu borili moji roditelji, nitko od nas.

Spomenuli ste turizam-npr Crna Gora vec dugo koristi Euro, kao turisticka zemlja,
i nema nikakvih problema, doduse koristi ga na crno, takoreci.

No Euro nije gosp politika u cijelosti. Uzmimo primjer Ceske i Slovacke-obje ind vezane za
Njemacku. Obje ekonomski jake, solidno prosle kroz krizu. Ceska nema Euro, Slovacka ga ima. Glavni razlog dobrog stanja ekonomije je industrijska snaga i otvorenost investicijama. Samo Euro taj problem nece rijesiti.

Mogu cak povuci jedan siri zakljucak-u krizi su dobro prosle tranzicijske zemlje s malom drzavom(i manjim uplivom u ekonomiju), niskim porezima, otvorenosti za FDI-i velikim ind sektorom koji izvozi. Takodjer, drzave koje su provele brutalne hitne mjere stednje, kao balticke, sad vec godinama rastu, a mi tonemo u zivom blatu. Doslovno se zaduzujemo za place drz sluzbenika. Ova zemlja je i8zgubljena-bez kapetana i ind politike. U tom smislu kriza je samo nacela strukturne slabosti HR. Ovo bi trebala biti nasa prava tema. Mantra turizma nas je takoder unistila-u turizmu nece raditi inzinjeri recimo. Od toga nista.

Prava je steta da nismo provukli njemacku industriju-Njemacka ima enormni visak kapitala za ulaganje, ali mi smo kao neplodno tlo-i zato nije dosao. Aktivno smo odbijali investicije. Cijena koju cemo platiti ce biti invalidna ekonomija s malim rastom, i zaostajanje.

Da se vratim na Euro-mi smo mala otvorena ekonomija, s ekstremnom eurizacijom, uvozom/izvozom u EMU, izlozeni smo kroz turizam itd. Mislim da su nase okolnosti time malo drukcije od drugih zemalja. A balticke zemlje, koje imaju fiksni tecaj-peg prema Euru, njima se isto usvajanje isplati-iako imaju mnogo manju eurizaciju od nas. Te zemlje imaju malen dug, veliku disciplinu, provele su mjere stednje kad je trebalo, i mislim da ce se dobro snaci u EMU.

Nevjerojatno dobra rasprava, na običnom forumu.
Ipak ima inteligentnog života na internetu 🙂

Možda i nije da se ovako dopisujemo. Dosta ljudi samo čita i nikad se ne uključi, ali pročitane informacije i ideje možda ostanu.

Puno toga je rečeno, pa samo par:
1. Devalvacija i kontrolirana inflacija
Jasno sam opisao da ne smatram da je to dobar put za RH, ali nisam siguran da za neke druge države to ne bi bio koristan put. Ne znam previše o ekonomijama Španjolske, Portugala ili Italije, ali za neke od njih to bi moglo biti korisno.
Onako intuitivno uvjeti koje bi država trebala ispunjavati da bi devalvacija bila korisna bi bila jaka izvozna industrija temeljena na uslugama ili industriji sa visokom dodanom vrijednošću (prerađivačka, visoka tehnologija, farmaceutika), a ne temeljena na izvozu sirovina (nafta, ugljen npr.). Također, izvoz usluga treba biti temeljen na uslugama koje se pružaju izvan granica – dakle NE turizam, ne medicinske usluge u zemlji nego npr. konzultantske i projektne usluge itd.

RH već po tome ne spada u tu skupinu. Izvozne industrije nema – dakle prvo bi je trebalo napraviti. Za to bi prvo trebalo shvatiti što će ta industrija proizvoditi i ključno – kome će se ti industrijski proizvodi prodati. Očigledno trebalo bi proizvoditi npr. nešto što je Kinezima preskupo dopremiti do Europe, ili nešto što oni ne mogu jeftino proizvesti (čega je sve manje i manje)…itd.

Turizam ne može profitirati od slabije kune – očigledno. Broj turista realno ne ovisi o cijenama već o usluzi. RH turistički kapaciteti u sezoni su popunjeni. Ako spustimo cijene neće biti ‘popunjeniji’. A sa nižim cijenama nećemo moći ulagati u poboljšanje kapaciteta.
Izvan sezone turisti ne dolaze ne zbog visokih cijena (koje su tada vrlo vrlo niske) već iz prozaičnijih razloga – godišnji su većinom na ljeto, kulturnih i zabavnih sadržaja baš i nema jer nema i ljudi, a realno po zimi, buri i lošem vremenu Jadran nije baš neko lijepo mjesto za biti.

2. Budućnost eurozone
Možemo pričati što hoćemo, ali nije Eurozona ništa puno različitija od druge najveće monetarne unije – USA. Koliko god pričamo da Njemačka i Grčka ne mogu imati istu valutu, očigledno je mogu imati Kalifornija i Arizona (ili Moore-ov omiljeni Flint, Michigan).
Tu sam sklon Sorosevom rješenju. Ako treba rekonstruirati eurozone ne treba izbaciti PIGS nego treba izbaciti Njemačku. Zna Njemačka jako dobro što dobiva od EUR. Njemačka marka bi danas toliko ojačala da bi Njemačka izvozna konkurentnost brzo pala na koljena.

Nisu Nijemci baš tako jako pametni kao što si sami tepaju, nego jednostavno imaju i malo sreće. Oni samo jašu na uspjehu Kine – visoko industrijalizirana Njemačka Kini prodaje industrijske strojeve na kojima Kina lokalne industrije širom svijeta baca na koljena. Jednako kao što Kinezima Australci i Brazilci izvoze ugljen i željeznu rudu.

Kinezi svoju valutu strogo kontroliraju i na taj način zapravo izvoze i svoje unutarnje ekonomske neravnoteže. Keynes je odavno napisao da u globalnom ekonomskom sustavu nisu problem veliki uvoznici već upravo veliki izvoznici.
A za Nijemce posao kontrole valute odrađuju Grčka, Španjolska, Italija… Problemi u Eurozoni sprječavaju rast EUR-a i time održavaju Njemačku industriju vrlo konkurentnom.

I sad osnovni problem Europe i je štednja. Ali ne štednja u Španjolskoj i Italiji (i Grčkoj, Portugalu ili konačno i u HR) već štednja u Njemačkoj. Nijemci bi trebali početi ulagati (i to u Njemačkoj), podići svoj standard, obnoviti već zastarjelu infrastrukturu, ali to jednostavno ne žele.

Sad sam htio nešto napisati i o budućnosti RH ekonomije, ali ponestalo znakova za poruku 🙂
Neki drugi put…

Nameće mi se zaključak: svi mi učesnici na ovom forumu se moramo povezati i pokušati surađivati na iznalaženju rješenja

Slazem se, ali na vlast ne mogu doci posteni. Bez toga, sve je ovo samo ideja.

Loki,

dao si neke dobre detalje, slazem se da HR ne bi imala nikakve koristi od rusenja tecaja, ne sa ovakvom ekonomijom, pace imali bi stetu.

Sto se tice Njemacke, ne slazem se da je u pitanju sreca. Njemacka je dominirala europskom industrijom jos u 19. st. Daleko rpije Eura, Kine, icega takvog. I s markom je bila super izvozna sila.

Sto se tice pameti, Njemacka ima enorman broj patenata, jako talentiranih inzinjera, znanstvenika, intelektualaca i jako dobu organizaciju-vec dugo vremena. Po broju patenata vode na svijetu u nekim granama-da, to je bas pamet, en slucajnost.

Uputio bih te na knjige o njemackoj industrijskoj organizaciji i pocetku ind revolucije. Njemacka se industrijalizirala strahovitom brzinom, UK, USA i drugi ni sami nisu mogli vjerovati to. Gotovo svega cega su se takli, procvjetalo je, od kemije, celika, svega. Pamet svakako-ali i dobri institucionalni okviri koji poticu razvoj.

Moras imati na umu da tecaj sam nije zacementiran-place ce reflektirati ostala kretanja. To se i dogadja-place sada rastu u DE-i to dosta brzo. Druge drzave trbaju rijesiti svoje probleme, a ne gledati na DE kao spasioca.

Njemacka je investirala vise od 1trilijun Eura u I DE, i treba vremena da se prevlada taj sok spajanja, sada se cini da se i taj dio lagano budi. Place ce rasti, s time i standard, iako je on vec jako visok. Npr trosak rada u autoind po satu je 2x onog u USA-najvisi na svijetu. Znam za ljude u IT koji bez problema zarade preko 5000eur, place u DE su svemirski vise od icega na jugu, pogotovo u ind, ali produktivnost je isto jako visoka.

Trebalo bi pokrenuti neku stranku, koja se zalaze za liberalizaciju a ne korupciju i drzavna ulaganja koja samo maste dzepove drugovima na vlasti.