onda sukladno svemu navedenom jedino pomaže difersifikacija ulaganja. npr. dio u dionice ili dioničke fondove, dio u novčane fondove a dio i u fondove koji trguju robama (navodno ih već ima a bit će ih i više).

@opr
Izračun Petrova polazi od neto imovine (ukupna imovina – ukupne obaveze) što je točnije.

Zapravo krivo govorim, Petrov je računao OIF-e sa javnom ponudom, dok su su naši s poslovnog izgleda računali ukupno i sa javnom i sa privatnom ponudom. Ali ne vidim da to išta bitno mijenja u duhu njegove analize. A ja se držim svoje brojke da su građani povukli oko 3 milijarde, on se ne usudi jer ne može procjeniti koliko su im pale dionice u inozemstvu.

Probao sam i sa neto imovinom opet ispada pad od 15,6% što je puno više od onoga što je on izračunao.

Isprika.
U tekstu je naznačeno da je riječ o neto imovini dioničkih fondova, a ja sam računao ukupnu imovinu otvorenih investicijske fondove.

@realbear,

a di je ,po vama, završilo tih 3mlrd kn odnosno di će završiti, u potrošnji,oročenim depozitima ili dallnjim investicijama?

Mislim da je dobar dio otišao na pokrivanje margin kredita. Jel netko može dati info kako otkriti ukupnu količinu margin i lombardnih kredita po mjesecima da sad ne googlam ? Može i za pojedinu banku pa ćemo ekstrapolirati. Dalje, sigurno je dio otišao u novčane fondove (mislim 500 miliona kuna).

Teško mi je procijeniti koliko je ljudi naprosto puklo i povuklo lovu sa gubitkom. Tu je većina onih koji su ušli zadnjih mjeseci. Insajdere s familijama opet ne mogu procijeniti, ali oni će se prvi vratiti u dionice naravno ako dobiju hint. Normalni ulagači koji su povukli dobit na vrijeme ako i budu ulazili, ulaziti će nazad jako oprezno.

Sumnjam da će puno otići u potrošnju, cash vlada trenutno a mislim da mnogi koji su povukli novce će ubuduće zaobilaziti fondove i pomalo kupovati samostalno.

Ajmo pratiti kako raste HT (i po kojim volumenima), to bi mogao biti dobar indikator o brzini i načinu vraćanja.

@realbear,

to sve potvrđuje i moje prognoze u pogledu navedenog. laičkim rječnikom znači tresla se brda rodio se miš odnosno novac je povučen iz jednih investicija na tržištu kapitala da bi opet bio upucan u druge investicije na tržištu kapitala i na novčanom tržištu na teritoriju RH. razoga za paniku za sada nema, bit će ga ukoliko se ogromne količine sredstava iz RH počinju izvlačiti i seliti na druga tržišta a koliko vidim i čujem za sada se to još ne događa, barem ne u značajnijem opsegu.

Netočno, veliki dio novca je povučen u oročene depozite zbog nesigurnosti u daljnji razvoj događaja na marketu. [bye]

BANKE
Depoziti u listopadu porasli 6,25 milijardi kuna
Autor/izvor: RBA analize
Rast depozita tijekom listopada posljedica je snažnog rasta depozitnog novca čije je apsolutni mjesečni rast bio najviši od lipnja 1994. godine.

Nakon što je tijekom rujna zabilježeno povlačenje novčanih sredstava u obliku depozita iz banaka, tijekom listopada došlo je ponovnog rasta istih. Naime, na kraju listopada ukupni depoziti, koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite te depozitni novac, iznosili su 187,8 milijardi kuna. U usporedbi s krajem rujna zabilježeno je povećanje od 6,25 milijardi kuna. Iako je na godišnjoj razini nastavljen trend dvoznamenkastog rasta, koji je u promatranom mjesecu iznosio 13,6% (22,4 milijarde kuna) primjetno je usporavanje rasta (u prvom dijelu 2007. godine godišnje stope rasta premašivale su 20%). Rast depozita tijekom listopada posljedica je snažnog rasta depozitnog novca čije je apsolutni mjesečni rast bio najviši od lipnja 1994. godine.

Na kraju listopada depozitni novac premašio je 37,6 milijardi kuna što je 3,34 milijarde kuna (9,7%) više no na kraju trećeg tromjesečja te 6,06 milijardi kuna (19%) više no u istom mjesecu 2006. godine. Štedni i oročeni kunski depoziti u odnosu na kraj rujna porasli su 2,8 milijardi kuna i tako ponovno nakon pada u rujnu premašili iznos od 50,3 milijarde kuna. Godišnja stopa rasta drugi mjesec za redom zadržala se ispod 10% te iznosi 7,5%. Usporavanje godišnje stope rasta posljedica je prvenstveno skromnog rasta kunskih depozita stanovništva u prethodnim mjesecima te pada u rujnu.

Štedni i oročeni devizni depoziti u odnosu na kraj rujna porasli su skromnih 105,3 milijuna kuna, što je utjecalo i na daljnje smanjivanje godišnje stope rasta. Na kraju listopada štedni i oročeni devizni depoziti iznosili su 99,7 milijardi kuna što je 14,8% više no u istom mjesecu 2006. godine. Promatrano po sektorima, stanovništvo je u razdoblju od mjesec dana zabilježilo rast i deviznih i kunskih štednih i oročenih depozita. Tako su devizni depoziti stanovništva s krajem listopada iznosili 80,8 milijardi kuna ili 1,1 milijardu više no na kraju rujna te 10,4% više no na kraju istog mjesec lani.

Kunski štedni i oročeni depoziti stanovništva uz mjesečni prirast od 555 milijuna kuna su dosegnuli 21,6 milijardi kuna. Ipak, potonja kategorija depozita stanovništva treći mjesec za redom na godišnjoj razini bilježi pad (-11,5%). Sektor poduzeća u listopadu je povukao iz banaka 376 milijuna kuna deviznih štednih i oročenih depozita, ali je povećao sredstva deponirana u obliku kunskih štednih i oročenih depozita za 890 milijuna kuna.

Ovo je izvješće za listopad, sličan će biti i za studeni[censored]

onda smo n…bali.treba uvest porez na štednju pa smanjiti depozite. od toga ionako profitiraju samo banke a ja bankarske dionice nemam.
[smiley]