Istina, samo se nadam da je naša ekonomija ipak dovoljno jaka, iako sami sebi radimo previše štete zbog gomile nesposobjakovića koji odlučuju o stvarima za koje nisu kompetentni.
I to što si reko, sve je manje onih koji bi prodali majku za 10 dolara, sad ju više ne daju ispod 100 dolara. Ajmo međedi, nadjite neko rješenje bez drastičnih mjera, jer je collateral damage ogroman [undecid]
Hong Kong Hang Seng +523.79 +2.08% 24,577.40 1/29 10:59am
Hong Kong HSCC Red Chip +93.36 +1.71% 5,269.56 1/29 10:59am
Jap Dow +176.72 +1.45% 12,383.89
NASDAQ +23.71 +1.02% 2,349.91
S&P +23.35 +1.75% 1,353.96an Nikkei 225 +243.33 +1.86% 13,331.24 1/29 11:00am
UPUPUPUPUP [lol] [lol] [lol]
napokon bi mogao jedan pošten odbijanac………jedva čekam, hihi[proud]
Zbog gospodarske krize odgođen rekordan broj IPO-a u siječnju
Analitičari tvrtki koje izlaze na tržište procijenili su da ulagači ne žele ulagati dok burze gube na vrijednosti
Velik pad globalnog tržišta dionica natjerao je 24 tvrtke da odgode incijalnu javnu ponudu dionica svojih kompanija ovaj mjesec, što je rekordan broj u ovom desetljeću. Britanski proizvođač odjeće Tommy Hilfiger, danski Dong Energy i kineski trgovački lanac Maoye International Holdings su među tvrtkama koje su odgodile prodaju dionica. Ako se ne dogodi neka dramatična promjena na tržištu kapitala, IPO-i će prilično usporiti zbog jednostavne i logične računice investitora da im se ne isplati ulagati u dionice u trenutku kada one gube na vrijednosti. Svjetski indeks MSCIO pao je 14 posto, čiji je pad dosegnuo rekordne razine 31. listopada nakon što se vidjelo da je kriza tržišta hipotekarnih kredita iz SAD-a prelila na ostatak svijeta te zaprijetila recesijom u SAD-u.
Tržište medvjeda
Bloombergov indeks IPO, koji prati dionice tek izlistane na burzama, u godinu je dana pao 9 posto, dok je indeks Standard&Poors 500 pao 6,4 posto. Meksiko, Švedska, Francuska, Poljska i Australija su među 40 zemalja čiji su indeksi pali više od 20 posto, što je obilježje tržišta medvjeda, odnosno tržišta na kojem vlada pesimističko raspoloženje i gdje indeksi padaju više od 15 posto. U SAD-u je najveći IPO trebao biti Imperium Renewables, proizvođač biodizela, koji se naposljetku povukao “zbog nepovoljnih tržišnih prilika”. Da nije sve tako crno, pokazuje i podatak da je ove godine 50 kompanija ipak uspjelo skupiti 7 milijardi dolara javnom ponudom dionica. To je trostruko više nego u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj IPO-a u SAD-u čini 41 posto ukupnih IPO-a u svijetu. Nepovoljna globalna kretanja tržišta kapitala utjecala su i na Visu, najveću svjetsku kartičarsku kompaniju da također odgodi IPO svojih dionica. Investitori su se ponadali da će Visa brzo odgovoriti na spektakularni IPO svojeg najvećeg rivala Mastercarda koji je to učinio 2006. godine. Osim toga ekonomski su analitičari upozorili na veliku ranjivost kartičarskih kuća zbog smanjenje potrošnje u SAD-u, što je također imalo utjecaja na Visinu odluku. Utjecaj straha od recesije najvidljiviji je postao kada je American Express iznenadio Wall Street ovoga mjeseca objavom da su njegovi gubici povezani s nemogućnošću vraćanja zajmova od potrošača veći od očekivanih. Visa je još u studenome najavila prodaju dionica javnom ponudom te je od tada počela s restrukturiranjem svojega poslovanja kako bi se što bolje pripremila za IPO.
I Visa čeka
Analitičari su prognozirali izlazak Visinih dionica na tržište u prvoj polovici 2008. godine, ali je i njih iznenadila dubina krize pa su počeli savjetovati dioničare Vise kako bi im bolje bilo odgoditi IPO dok se situacija na burzama ne stabilizira kada bi se moglo skupiti 10 milijardi dolara. Jedino nisu kazali kada se očekuje stabiliziranje situacije. Nekada je najpovoljnije razdoblje za IPO bilo u prvom kvartalu, ali sada su svi za potezanje kočnice te se pitaju čemu žurba. Na europskom se tržištu prošle godine otkazalo ili odgodilo pet puta više IPO-a u odnosu na SAD. Usporedbe radi, u SAD-u se na takav korak odlučilo tek 10 kompanija, dok Europa bilježi 46 tvrtki. U Europi je 2006. bilo najavljeno, ali neprovedeno 28 IPO-a, dok se to u SAD-u dogodilo u tri slučaja.
Wall Street očekuje daljnje smanjenje kamata u SAD-u
U financijskom središtu Wall Street očekuju da će američka središnja banka FED smanjiti kamatne stope za još pola posto na sastanku koji bi se trebao održati u srijedu. To bi trebalo smanjiti cijenu pozajmica za trećinu. Prošli je utorak FED bio primoran smanjiti stopu za tri četvrtine postotka kako bi umanjio strah od Wall Streeta od recesije u SAD-u. Najava smanjenja stopa povezana je s komentarom bivšeg predsjednika FED-a Alana Greenspama čiji komentari ostavljaju posljedice na financijsku industriju. On je u razgovoru
Prošlotjedni metež na tržištu bio je koban za europske hedge fondove
Dvije trećine londonskih hedge fondova zabilježilo je pad vrijednosti u rasponu od četiri do čak deset posto
Čak dvije trećine londonskih hedge fondova zabilježilo je gubitke na svojoj vrijednosti u rasponu od četiri do čak 10 posto, a znatan broj njih zabilježio je još i veće, objavio je Sunday Times informaciju dobivenu od neimenovanog brokera. Unatoč karakteristici hedge fondova za čije je poslovanje bitnija sposobnost menadžera nego što na njihovo poslovanje utječu tržišna kretanja, europski hedge fondovi su zbog meteža koji vlada financijskim tržištem prisiljeni uvesti hitne mjere za zaštitu od kolapsa. Desetak europskih fondova te vrste obustavili su isplate gotovine koju su zahtijevali investitori zbog toga što su njihovi menadžeri pretrpjeli teške gubitke u proteklom tjednu kakav se ne pamti još od 1987. godine. Pogoršano stanje uzrokovano je činjenicom da su ruke prime-brokera, koji upravljaju investicijama banaka, vezane zbog pooštravanja uvjeta za davanje zajmova.
Nestabilnosti
Tržišna previranja povećala su se utjecajem hedge fondova i izazivaju potrebu za više gotovinskih injekcija, samo što sad banke više nisu baš darežljive. Tako su fondovi primorani prodavati što uzrokuje još veće probleme. Upozorava se na vjerojatnu mogućnost nastavka tog negativnog trenda jer će mnogi hedge fondovi morati likvidirati svoje pozicije i na taj način uzrokovati veće poremećaje na tržištu. Financijski deficit potpomaže i poziv nove organizacije Hedge Fund Standards Board koja je pozvala fond-menadžere da plate naknadu za njezino financiranje kako bi se ustoličili i promovirali dobri standardi poslovanja. Poslovanje nove organizacije stajat će oko 500.000 funti, dok je razlog njezine uspostave u činjenici da su se mnogi hedge fondovi našli na meti kritike političara koji smatraju njihov poslovni pristup agresivnim. Eurohedge, koji prati industriju, sastavio je crnu listu najvećih gubitnika na kojoj su Corin, Phylon, Addax FX1, Henderson Global Currency, Odey tresaury, Sector ERV, Kinetic Special Situations, Systea Alternative Risk Trading i Polar Technology. U SAD-u Cerberus i Five Mile private equity fondovi traže potporu hedge fondova SRM Global i RAB Capital, koji su najveći dioničari Northern Rocka, kako bi se domogli dionica te banke. Ponuda za preuzimanje udjela u toj banci, žestoko pogođenom krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita, slaže se s paketom za spašavanje koji je sastavila uprava Northern Rocka. Cerberus i Five Mile equity fondovi pojedinačno su još prošle godine tražili priliku za podnošenje ponude. Htjeli bi preuzeti dionice koje su dio treće tranše equity dokapitalizacije. Ona bi trebala donijeti između 200 i 250 milijuna funti potrebnih za revitalizaciju banke. Uprava Northern Rocka vjeruje kako će plan za izdavanje treće tranše uspjeti očuvati banku kao samostalnu financijsku grupaciju. Osim toga plan bi također trebao pružiti bolju referentnu točku i staviti pritisak na oba vodeća ponuđača Olivant i Virgin Group zbog konkurencije, a koji su prije dva tjedna iznijeli svoje ponude za kupnju udjela u Northern Rocku.
Nova tranša
Iako su i Cerberus i Five Mile spremni pružiti financijsku podršku Northern Rocku ako uspiju pobijediti Olivant i Virgin Group, SRM Global i RAB Capitals su svoju podršku već dali prethodnim starijim ponuđačima. Luqman Arnold, izvršni direktor Olivanta, podršku je dobio jer se složio da će treća tranša dionica biti plaćena po sadašnjim cijenama, a Richard Branson, vlasnik Virgin Groupa, favorizirao je diskontirane cijene, no u međuvremenu je promijenio planove za refinanciranje 45 posto u odnosu na prvotnih 54 posto kako bi mogao konkurirati cijenom. Rok za podnošenje ponuda je 4. veljače, dok će za jamstvo ponuđači vladi morati platiti naknadu za koju se spekulira da će iznositi oko 400 milijuna funti.
Jedinstvena regulativa
Kako bi se na najbolji način stalo na put previranjima na fina
Ljudima bi lakše bilo stegnuti remen kad bi se neke stvari vezane za pretvorbu riješile. Nek npr. Luka Rajić kaže… ‘Ok hvala, braniteljima i Vukovaru što su mi omogućli da zaradim, evo 100 miliona EURA za gradnju bolnice za veterane. Ostatak kad umrem.’
Ili dok Todorić ne kaže… ‘Svoje sam bogatstvo stekao na račun penzionera koji su kupovali hrvatsko i dobavljača, nek se zna da ću kad se povučem u penziju 95% svog dijela Agrokora pokloniti mirovinskim fondovima.’ Onda bi možda ljudi više kupovali hrvatsko. Ali ako mu uspije ovo s Migrosom strah me da sve ne pokloni Turcima. [wink]
Ja bih dodao nešto, moralnost kapitalizma ne smije biti upitna jer onda cijela priča pada u vodu, mentalitet ‘greed is good’ je pogrešan. Ako je osnovni cilj firme stvaranje profita, to ne znači da vlasnici (dioničari) nisu moralno dužni vratiti dio zajednici.
Ako oni najbogatiji koji imaju velike benefite od tržišne ekonomije ne vraćaju dobrovoljno zajednici zarađeno, onda treba naći načina ih oporezovati a da se ne naškodi privredi. Meni se porez na nasljedstvo najbogatijih koji bi suzbio modernu aristokraciju čini primjereno rješenje.
Ali evo i Gates misli da se nešto treba mijenjati u kapitalizmu 21. stoljeća. Ideja je da kompanije preuzmu od država i/ili pojedinaca dio socijalne osjetljivosti. Zanimljive su mi bile pro i konta argumentacije.
Nerealni međede,
ti si samo jedan dobar teoretičar i ništa više od toga. utopist, ako tako više voliš. mijenjaj nick, nemaš
blage veze sa realnošču. ovim zadnjim postom to si definitivno potvrdio.
[yawn]