..U prvom stupu nema niceg…
Agree.
Ali niti u II stupu nema ničeg.
Vidi: http://www.hanfa.hr/getfile/40021/C-04_struktura_OMF.xls
Od 2002 do 2013 je 86-96% s domaćeg tržišta kapitala.
Od toga su od 62% do 82% HR obveznice.
Iste one kao i u I mirovinskom stupu.
Iste, samo što nisu iz prve ruke, nego iz druge ruke.
Nema ti u II stupu ničega. Ali i to malo što ima jedu naknade za upravljanje..
Mandatar Tihomir Orešković, doznaje Večernji list, ima drugačiju ideju, a to je da uz pomoć sustava mirovinskih fondova smanji javni dug i ubrza privatizaciju
Koliko ja kužim mirovinci će dobiti dionice firmi tipa HT i KOEI, ali ne kužim zašto država te firme sama ne proda i tako smanji dug, što će im u toj priči mirovinci? Druga je stvar ako mirovinci žele po nominali Veterinarske stanice, ostatke tekstilnih industrija u stečaju i slično,ali nekako u to sumnjam.
Ma znam ja kakva je struktura imovine drugog stupa, al ja ti ukazujem da u prvom stupu nema nikakve imovine osim tekucih uplata zaposlenih i poreznih i ostalih prihoda proracuna iz kojeg se vec godinama isplacuje gotovo polovina ukupnog iznosa mjesecnih mirovina.
To da je 2. stup posluzio kao kasica prasica i kanta za smece domaceg gospodarstva kojeg su usosili politicari i opinon makeri jest javna tajna, al kasno je sad plakati nad prolivenim mlijekom. Pitanje i problem jest u tome sto sad uciniti i koje poteze povuci da mirovinski sustav postane ucinkovitiji i bolji i na koji nacin smanjiti teret javnog duga. Treba biti nadasve svjestan cinjenice da swap imovine, dionice i udjeli za obveznice ne bi utjecao samo na alikvotno smanjenje nominalnog duga, nego bi utjecao i na rejting odnosno investicijski profil svih ostalih dugova i zajmoprimaca povezanih s drzavom, pa i sire i na taj nacin bi se vjerojatno napravio korak u smjeru opceg pada kamatnih stopa, smanjenjem premije rizika.
Postoje tu i troskovi, kao i stvarni te moralni hazard vezan na uvjete samog swap-a. Al to je u domeni politicara i financijasa i to je njihova odgovornost. Kada bi bilo sve ucinjeno u donroj vjeri te po pravilima struke, moglo bi imati pozitivan utjecaj na ocjene rejting agencija.
Ti ocito ne citas sto ja pisem i ne razumijes. Ponovno sve procitaj i razmisli. Zadatak vlade kao izvrsne vlasti jest sto i direktora u poduzecu, a to je efikasno upravljati i prevenirati moguce probleme i krize. Ove ad-hoc mjere su na tragu toga. Kao sve mjere imaju svoje prednosti i nedostatke kao i troskove i vrijeme potrebno za njihovu operacionalizaciju. Po mojem sudu, bez uvida u detalje, dakle samo nacelno gledajuci, mjere idu u dobrom smjeru. Povecanje efikasnosti javne uprave i smanjenje rashoda proracuna su predmet dugorocnih mjera koje nije noguce provesti ' potezom pera'. U nas uobicajeno apriorno blebetanje kako se time nista nije uradilo jest upravo to – blebetanje.
Telekomunikacijsku i drugu ovisnost i slicne gluposti necu dalje komentirat jer ne znam po cemu je nesto u vlasnistvu Njemca ili Hrvata neovisnije ako su postavljena jasna pravila igre i zakonodavno-regulatorni okvir koji se postuje i provodi?
I opet cu postaviti pitanje, tko dodjeljuje telekomunikacijske koncesije i tko brani drzavi da osnuje novi telekom i pocne pruzati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?
Druga je stvar ako je netko prodano ispod stola ispod cijene. Mirovinski fondovi su u vkasnistvu gradjana, a ne drustava za upravljanje njima. Drustvo se vjerojatno da i promijeniti. Ne znam. Trebalo bi prouciti zakonodavni okvir i ugovore o njihovu osnivanju i upravljanju.
@fahrudin,
Dakle, ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
Mrak. 🙂
Država nije tvrtka. Niti se može voditi kao takva.
Po tebi su moguće ad-hoc mjere, ali samo one koje ti ovdje zagovaraš.
Tko je spomenuo povećanje efikasnosti uprave? Citiraj me. Ako baš hoćeš, jedino moguće povećanje efikasnosti u hr slučaju leži u smanjenju broja djelatnika, ali to niti sam spomenuo niti je tema članka.
Smanjenje rashoda proračuna je moglo napraviti n država sa novim ili postojećim vladama odmah, ali gle u hr. nije moguće isto provesti „potezom pera“, ali je zato rasprodaja, nacionalizacija ili pak uvođenje novih poreza, moguće. I ukazivanje na tu činjenicu je da te citiram: Blebetanje!
Kolika je prosječna brzina broadbanda u hr i cijene iste u odnosu na eu?
Zašto DT urgira kod kancelarke (a onda predsjednica saziva konferenciju na povratku i kritizira vladu) kada hr ima namjeru iznajmljivati optiku pod jednakim uvjetima (HEP-ovu, gle čuda) u komercijalne svrhe? I ukazivanje na činjenicu da se nismo okoristili prodajom ht-a, te da zaostajemo su tebi: Gluposti!
Ali nije ti glupost postaviti pitanje 2016. u državi članici eu: Tko brani državi da osnuje novi telekom i počne pružati povoljnije i jeftinije telekomunikacijske usluge?!
Građani su vlasnici mirovinskih fondova?!
Fond je poslovni subjekt (d.o.o. ili d.d.) registriran za obavljanje djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom, čiji su vlasnici osnivači.
Osnivač i stopostotni vlasnik Raiffeisen mirovinskog društva je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
Allianz New Europe Holding GmbH, Austrija i ZAGREBAČKA BANKA DIONIČKO DRUŠTVO, Allianz ZB i AZ d.o.o
Itd,
Građani su vlasnici svojih sredstava. I ničega više.
Da bi se čovjeka koji ide u mirovinu isplatilo, dionica se mora unovčiti. Dakle, prodati, promijeniti vlasnika.
Ali bitno da ja ne čitam, ne razumijem, blebećem i pišem gluposti.
U pravu si, fahrudine.
[/quote]
Iz ovog sto si napisao je evidentno da ne razumijes nacin poslovanja mirovinskih fondova. Fond nije drustvo vec izdvojena imovina u vlasnistvu clanova odnosno udjelnicara. Drustvo za upravljanje je u vlasnistvu privatnih vlasnika i ono za upravljanje uzima propisanu ili zakonom dozvoljenu naknadu. Drustvo je moguce promijeniti ili oduzeti mu dozvolu za rad, ako krsi zakon i pravilnike Hanfe. Ili, nacelno sad pisem, udjelnicari odluce tako. Drugi je problem regulatornog okvira i propisanih proporcija ulaganja, al o tome su odluku donosili politicari na prijedlog “struke” i regulatora.
PSN je daleko od lopovluka! To eventualno može biti točka na i. Čitaj zakon pa ćeš shvatit da je uzrok PU i krivosuđe!
Svi zaboravljamo izgleda u kojoj državi živimo. Dakle, zaboravimo pravo i financije i HANFA-u kao regulatorno tijelo, fondove i vlasnike udjela u fondovima i slične gluposti. Sve je to postojalo i prije samo što se HANFA zvala Direkcija za nadzor. Usprkos tome mirovinski fond opljačkan je dva puta. Svojom reformom KVAZIprofesor Lovrinović želi populističkim mjerama uvjeriti javnost kako ima genijalnu ideju i isprazniti II. mirovinski stup.
Nakon što su se protiv toga izjasnili neki od naših viđenijih ekonomista (Švaljek, Dalič i dr.) mnogi njegovi pristaše su se digli na zadnje noge braneći profesora.
Mandatar ide drugim putem, a čini se da je to i znatno bolji put. Ako novca nema, onda postoje dvije opcije. Da nam ga Lovrinović OPLJAČKA ili da Mandatar bar POKUŠA taj novac oplemeniti kroz državne obveznice.
Problem je samo jedan. Živimo u Hrvatskoj.
Tko zna šta će biti i kakav je program.
Još nisu ni određeni ni potvrđeni ministri.
Najavljivati da neće biti oštrih rezova možda je samo figurativno a najava Borasa o ćirilici možda je dogovorena samo (“da se Vlasi ne dosjete”) zabava za narod.
@fahrudin
Kada novinar kaže: „Obvezni mirovinski fondovi na računima su krajem studenog imali oko 74 milijarde kuna, a od tog novca čak 18,4 milijarde kuna sami su zaradili ulažući u državne obveznice i dionice privatnih i javnih tvrtki“, pa jasno je na koga se misli.
Kada ja napišem: Fond je poslovni subjekt (d.o.o. ili d.d.) registriran za obavljanje djelatnosti upravljanja mirovinskim fondom, čiji su vlasnici osnivači, što nije jasno?
Raspravljaš o semantici i opet po n-ti put ti promiče činjenica da su „osobe“ iza velikog djela javnog duga iste „osobe“ iza mirovinskih fondova.
Swap je njihova ideja. To oni guraju. I ako to nije dovoljno da se upali žuta lampica, ne znam što jest.
Politika će pak „umirivati“ obećanjima i propisima da isti neće moći unovčiti udjele n godina i hvaliti će se da se javni dug statistički smanjio. Pljeskati će se jer to je ipak bolje nego da država nacionalizira cijeli fond. Dakle, manje lošije.
Smanjio zamjenom udjela naših javnih tvrtki za potrošeni kupljeni dug naše države našim novcima i dao na upravljanje vlasnicima našeg javnog duga za naše buduće mirovine, uz malu naknadu, za potrebe kratkoročnog smanjivanja potrebe zaduživanja.
To nije za pljeskanje, niti za skupljanje potpisa za referendum protiv toga. To je za dobro razmisliti i pratiti, naročito gledajući našu povijest genijalnih poteza rasprodaje udjela za potrebe kratkoročnog financiranja u svrhu izbjegavanja neizbježnih poteza kresanja rashoda.
CRNE PROGNOZE: “U mirovinskom stupu imamo tempiranu bombu”
S tim da je netočan podatak da država godišnje ubere od PDV-a 5,5 mlrd. kuna već se radi o iznosu 40-45 milijardi kuna. Vjerojatno se radi o lapsus calami.
I to bi bilo uglavnom to.
EOD.