Svijet se mijenja, i ZG se mijenjao i sigurno se neće zaustaviti niti vraćati u prošlost. Ovakvim nefleksibilnim stavom osuđen si biti gubitnik. Ta zagrebačka "duša" o kojoj pričaš je isto tako prije istisnula neku drugu "dušu".. pa će doći neka nova "duša" koja će istisnuti ovu… Kada se gradila katedrala cijeli grad je bio protiv jer su govorili da će uništiti duh grada i htjeli su zadržati postojeću… Sada se svi bune protiv Horvatinčićevog cvijetnog prolaza, samo nek je status quo i nedaj Bože da netko nešto zaradi. Nek ostane štakornjak samo nek se ništa ne mijenja. I Hrvati su došli u stoljeću sedmom pa ublili dušu Ilira… Za XY godina će možda u gradu većina biti kinezi, arapi ili crnci…. Promjene nose sa sobom i neke negativen aspekte ( u ovom slučaju za tebe su to narodnjaci) ali hvala Bogu na novim ljudima i novim idejama jer je bez njih ostaje samo ustajala žabokrečina i kaljuža koja rezultira dekadencijom i moralnim propadanjem…
[/quote]

Ak smo kod dekadencije i moralnog propadanja sad ga imas vise no ikad. Daj me podsjeti koje su to dobre promjene dosle sa ovim zadnjim masovnim valom doseljavanja? Ja ih bas i ne vidim. Nisam apriori protiv promjena ali generalno ne vidim neke bijesne promjene na bolje. Ali vidim gro na losije. Koji su to novi ljudi s novim idejama? Bandic? Nemoj me pliz [lol]

Stiglo puno zgodnih hercegovki [cool]

Opr – daj podatke da te prijavim za Ljubav je na selu [lol]

Moody’s has developed two ‘Government Refinancing Risk Indicators’: GRRI measures the refinancing risks of the government, whereas GRRI+ additionally includes contingent liabilities that may arise when the government takes on debt on behalf of banks or corporates. "These indicators show that the most vulnerable countries are those that have been undergoing a rapid process of financial deepening — namely Latvia, Lithuania, Romania and Ukraine," says Dietmar Hornung, Vice President — Senior Analyst in Moody’s Sovereign Risk Group.

"However, some ‘Emerging’ European countries may be able to benefit from various financial solidarity mechanisms offered by the European Union, as it seems unlikely that these countries would be denied the help that was extended to banks and corporates at national and regional level," explains Kristin Lindow, Senior Vice President in Moody’s Sovereign Risk Group.

Daj Pino prevedi. Hvala.

Moodi je razvio indikator koji pokazuje koliki je rizik refinanciranja svake pojedine zemlje u CEE emergingu.
Dobra vijest je da hrvatska nije svrstana u onu lošiju skupinu a osim toga CDS spread je naglo pao zadnjih dana, a to je dobar znak za naše eventualno novo zaduženje koje se mora napraviti za nekih 60 dana.
Napominju da bi “neke” zemlje mogle pofitirati korištenjem nekih fondova koji su se (ili će se ) osnovati u EU za pomoć regiji.
Znam da Njemačka planira tako nešto i da smo mi među favoritima.

Zapravo, vrlo je indikativno naglo pojavljivanje Angele Merkel u Sloveniji gdje se Pahor bezuspješno trudio iz petnih žila objasniti da su u pravu. Stvar koincidira sa dolaskom novog njemačkog ambasadora (mislim da je stari umro pa je bila rupa od nekih 6 mjeseci) i čini mi se da bi se dosta stvari moglo promijeniti. Ipak tiha diplomacija je najefikasnija.

Despite lower pressures on the MM, depreciation pressures on kuna remained under control as EUR/ HRK remained in the range of 7.41 and 7.45 most of the time. Demand for foreign currencies continues to come mainly from the corporate sector (import activity, and dividend payouts while volumes of trading remained fairly modest).
The banking sector continues to supply the market with foreign currencies as demand for additional kuna liquidity is still pronounced.
Since the uncertainties about future CNB moves remain at high levels, we do not expect to see significant changes in the FX rate over the short term.

Teško će banke ponoviti prošlogodišnje rezultate…………slijedi drastično povećanje kreditnih rizika.
Dobit će osjetno pasti, a ni povrat na kapital neće biti baš nešto.

29. 04. 2009. | 18:27
BANKE Akcijske kamate jeftinije od kamata na štednju
Na stambenim kreditima sve tanji profiti bankara
Autor Ljubica Gatarić

Arhivska fotografija

Stambeni krediti sve su manje profitabilni, pa se očekuje da će usporiti stambeno kreditiranje, pokazalo je Svjetsko izvješće o bankarskom poslovanju s građanstvom, koje je konzaltinška agencija Capgemini predstavila u Zagrebu. Anketirane su 203 banke širom svijeta, koje tvrde da se zbog niskih kamata na tim kreditima malo zarađuje.

Neisplativi krediti
Hrvatske banke uklapaju se u taj trend, ali njih ne iscrpljuje pad kamata, nego globalna kriza. Za klijente iz istočnoeuropskih država uvozni je kapital skuplji 3 – 4 postotna boda nego za banke iz eurozone. Domaći bankari tvrde da im je trenutno gotovo svaki kredit s kamatom nižom od 9 posto trenutno neisplativ. Cijene novih stambenih kredita kreću se od 6,5 do 7,5 posto, izuzev akcijskih kredita koje su pokrenule RBA i Erste banka, a najavila i Hypo, koji su dva postotna poena jeftiniji.

– Vjerujem da banke u Hrvatskoj i dalje zarađuju na stambenim kreditima, iako su se našle u situaciji u kojoj su 80-ih bili proizvođači kave i deterdženta kad nisu smjeli dizati cijenu, pa je došlo do nestašice – komentira dr. Josip Tica, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. – Jer, osim kamata postoje i druge naknade koje banke naplaćuju. Spomenuto istraživanje pokazuje da je prosječna godišnja cijena bankarskih usluga po svakom aktivnom klijentu približno 70 eura, koliko banke zaračunaju za svoje usluge.

Stambeno je kreditiranje, objašnjava Tica, usporilo i zbog globalne krize. Kapitala je manje, skuplji je nego prije, a da su banke naglile s dizanjem kamata, moglo bi doći do problema s otplatama. Na prvi pogled čini se da banke gube kamatama na akcijske stambene kredite, jer su niže od kamata na štednju.

Raspršiti rizik
– Banke će izvući korist i iz tih akcijskih prodaja, jer će raspršiti rizik. Banke će preseliti već plasirani kredit građevinskoj tvrtki na tisuće građana. Vjerojatnost da će tisuću kupaca bankrotirati mala je u usporedbi s perspektivom velikoga klijenta ako ne proda stanove – kaže dr. Tica. Akcijske su kamate privremene, na dvije do tri godine, nakon čega će i one slijediti tržišni trend. – Ne sumnjam u uspjeh prodaje. Banke će rasprodati stvorenu zalihu jer su uvjeti koji se nude na tržištu povoljni.Neće se u srednjoročnom razdoblju ponoviti slična situacija – kaže dr. Tica.

01. 05. 2009. | 17:33
Dramatičan pad kreditne aktivnosti banaka u ožujku
Krediti: Državi 1,4 mil. kuna, a građanima gotovo ništa
Autor Ljubica Gatarić

Željko Rohatinski
Željko Rohatinski
Foto: Patrik Macek

U ožujku je nastupila potpuna kreditna suša. Podaci središnje banke otkrivaju da u tom mjesecu banke gotovo nikome nisu odobravale nove kredite, čak ni za iznose rata kredita koji su bili vraćeni u tom mjesecu. Iznimka je država koja je jedina dobila 1,4 milijarde kuna novoga kredita, pa se tako dug države bankama popeo s 18,6 na 20 milijardi kuna.

Nestašica kapitala
Zadnji dan u ožujku kreditni plasmani banaka bili su 256 mlrd. kuna, svega 1,1 mlrd. kuna veći nego u veljači, no osim države svi su drugi sektori smanjili svoju kreditnu zaduženost prema prethodnom mjesecu. Stambenih je kredita tako bilo 52,61 mlrd. kuna, za desetak milijuna kuna manje nego u veljači, iznos odobrenih autokredita smanjen je za 200 milijuna kuna, na 9 mlrd., a čak se manje trošilo i na kreditnim karticama.

Ukupni dug na karticama pao je za 40 milijuna kuna, na 5,24 mlrd. kuna, a kad je u pitanju stanovništvo, u ožujku su jedino za 12 milijuna kuna porasli potrošački krediti, te su se nakon pada u siječnju i veljači, vratili tek na prosinačkih 52,8 mlrd. kuna. U zlatna vremena banke su stanovništvu mjesečno odobravale od jedne do dvije milijarde kuna novih kredita, a sada novac daju na kapaljku.

Zbog praznika nismo mogli čuti komentar banaka na te podatke, koje je HNB objavio 30. travnja, no sve upućuje na to da dramatičan pad plasmana nije posljedica smanjene potražnje i straha građana od trošenja, kako su banke proteklih dana sugerirale, već nestašice kapitala. Iz poduzeća se može čuti da kredita nema ni za lijek, što su potvrdili podaci HNB-a, ali i pad depozita na računima banaka. Krajem ožujka oročeni depoziti pali su za približno milijardu kuna, a ukupni depoziti za 1,5 mlrd. kuna.

Stanovništvo štedi
Dobra je vijest jedino ta da je stanovništvo i u ožujku nastavilo štedjeti, te je za pola mlrd. kuna porasla oročena štednja građana, ali su svi drugi sektori u padu. Banke su primamljivim akcijskim kamatama na štednju privukle 5 mlrd. kuna novih depozita stanovništva, pa su tako štedljivi građani postali glavni kreditori rastrošne države.

U prvom tromjesečju ove godine država je povećala zaduženost prema bankama za 7,4 mlrd. kuna, tvrtke su dobile 1,6 mlrd. kuna kredita, a stanovništvo svega 617 milijuna kuna, i to za stambene kredite.