LURA (Lura d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska LURA (Lura d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Jel itko prati ovu dionicu? Ako se radi screening financijskih pokazatelja na domaćem tržištu, Lura je gotovo uvijek među top 10 (osim ako se gleda omjer zaduženosti jer je Dukat nezadužen).

P/E je oko 9, s tim da je u to uključen otpis Agrokora od 47 milijuna kuna, bez toga je P/E oko 7.
Prema mojedionice EV/EBITDA je 2,33.
Firma ima 200 kuna casha po dionici na računu te neto negativan dug.

Ako se gledaju financijski izvještaji i pogleda kako oni sami vrednuju vlastite podružnice (Somboled, KIM, Ljubljanske Mlekarne), po tim istim multiplama Dukat vrijedi oko 1.200 – 1.400 kuna po dionici.

Nakon dva tjedna, može se reći da očito neki prate Luru 🙂 Cijena je narasla sa 470 na 570 kuna (doduše na malom prometu, jedina značajnija transakcija je bila na 500 kuna, a ovo nakon je samo pumpanje cijene na malim prometima).

Koja je uopće priča sa ovom dionicom i zašto (ni)je interesantna? Krenimo od razloga zašto je ovo loša dionica i koji su glavni argumenti protiv nje.

Prvo, prodaja od strane Luke Rajića je bila još 2007. godine (znači prije 12 godina, a tada negdje je isplaćena i zadnja dividenda), Lactalis nakon kupnje ima 93% dionica, znači da je cijeli free float na ovoj cijeni oko 100 milijuna kuna. Trgovina je mala ili nikakva, bid-ask spread je ogroman. Većinski vlasnik ne brine pretjerano za dioničare – firma godinama ne isplaćuje dividende, nema nikakve komunikacije sa dioničarima, na ZSE se objavljuju financijski izvještaji tek toliko da se zadovolji zakonska forma.

Dakle, nema dividende, nema potencijalne priče o preuzimanju jer je firma već kontrolirana, većinski ne brine o dioničarima što znači da ova pat pozicija može potrajati još godinama, nema free-floata što znači da dionicu neće kupovati ni domaći ni strani fondovi, niti mirovinci. Za nekoga dovoljno da uopće ne gleda dalje…

… pa koje su onda uopće pozitivne stvari?

Još jednom, iz perspektive većine racionalnih investitora, zbog svega gore navedenog uopće ne treba gledati dalje jer će se uvijek moći naći neka atraktivnija priča tako da nema smisla čamiti potencijalno godinama u nekoj nelikvidnoj dionici i nadati se istiskivanju, dividendi ili nečem trećem.

Za sve ostale, postoje neki argumenti zašto je u ovoj dionici skriveno (jako puno) dodatne vrijednosti. Konkretno:

– 2007. godine Lactalis je kupio Luru po vrijednosti 2,25 milijarde kuna, plativši 750 kuna po dionici (preko 30% više nego današnja cijena)
– Od 2007. godine do kraja 2018. godine, Lura je konsolidirano zaradila 1,5 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja (znači čistih preko 500 kuna po dionici)
– Od 2007. godine do kraja 2018. godine prosječna stopa rasta prihoda (a i EBITDA) iznosila je preko 5%
– 2013. godine Lura je kupila Ljubljanske mljekarne u vjerojatno dealu desetljeća plativši ukupno 40 milijuna Eura za firmu koja ima godišnji prihod oko 160 milijuna Eura i ostvaruje 5-6 mio EUR godišnje dobiti nakon oporezivanja
– 2007. godine neto dug firme bio je oko 250 milijuna kuna, krajem 2018. godine neto dug firme je negativnih 550 milijuna kuna, pri čemu firma ima oko 750 milijuna casha po dionici (250 kuna po dionici)
– Nakon negativnog perioda uzrokovanim izrazito niskom cijenom mlijeka, posljednjih godina profitabilnost je značajno narasla pa je u periodu 2016-2018 ona u prosjeku 45-50 kuna po dionici godišnje. Pritom treba uzeti u obzir da je Lura u 2017. i 2018. otpisivala Agrokor te je ukupno usklađenje vrijednosti u te dvije godine 100 milijuna kuna (33,3 kune po dionici). To znači da će uz malo sreće dobit na kraju 2019 godine iznositi oko 200 milijuna kuna (67 kuna po dionici).
– U financijskim izvještajima Lura prikazuje nadoknadivu vrijednost ovisnih društava (znači sve firme osim Dukata d.d.) u iznosu 2,6 milijardi kuna (860 kuna po dionici).
– Konačno, iz financijskih izvještaja se ne može isčitati da se plaćaju neke pretjerane cifre većinskom dioničaru kroz neki management fee i sl. – znači, nema netransparentnog curenja love prema većinskom dioničaru.

Znači,
ako se gleda scenarij istiskivanja – ne gledajući vjerojatnost scenarija, nego koja bi se vrijednost dobila da se ide u istiskivanje – uzimajući u obzir multiple koji su plaćali za preuzimanje Parmalata, fer cijena dionice je na razinama 1.400 kuna po dionici. Slično se dobije ako se računa vrijednost Lure preko mutliplikatora kojim oni sami vrednuju svoja ovisna društva (po podacima za 2017. godinu prosječna fer vrijednost Lure je između 1.200 – 1.400 kuna po dionici).

Ako se gleda scenarij dividende, firma bi bez problema mogla isplaćivati cijelu zaradu u dividendu jer ima neto negativni dug (i trenutno oko 250 kuna casha po dionici), a od 2019. godine zarada firme bi trebala preći 200 milijuna kuna odnosno 67 kuna po dionici što na trenutnoj cijeni daje P/E od 8,5.

I treći scenarij – status quo – sve ostaje kako je, firma ne isplaćuje dividendu nego reinvestira dobit. Lura u posljednje tri godine ima prosječan ROE od oko 8%. Ako se kapital korigira za iznos novca na računu i kratkotrajne financijske imovine (jer im je to trenutno imovina koja nema nikakvu produktivnu vrijednost te ne zarađuje kamatu), prosječan ROE je preko 10%. Lura je tržišni lider u industriji koja je vrlo otporna na recesiju, te je vrlo izvjesno da će se ove stope nastaviti i u budućnosti.

Po meni je preostalo još maksimalno 2-3 godine kada će firma započeti sa isplatom dividende (u nekom trenutku će i većinski zaključiti da gomilanje novaca na računima više nema smisla), te je jedino preostalo pitanje hoće li prije isplate dividende ići u istiskivanje ili ne. Što duže čekaju, lošije po njih jer će nakon čiščenja Agrokora financijski pokazatelji od 2019. godine biti još bolji. A ako ne promijene priču i samo nastave reinvestirati dobit, BV, a i cash na računu rasti će godišnjom stopom od 8-10% odnosno oko 70ak kuna po dionici. Zato je po meni ovo moguće zanimljiva dionica za super strpljive, jer će u jednom trenutku morati doći do otključavanja vrijednosti, samo je pitanje koliko će biti potrebno čekati.

Kako ostali gledaju na ovu dionicu? Jesam li nešto propustio (ili krivo zaključio)?

Cijenjeni kolega, hvala što ste nas počastili s ovako iscrpnom i preglednom analizom dionice LURA kako kroz povijest, okruženje, sadašnjost i perspektivu budućnosti. Ovako dobri uradci me podsjećaju na neka prošla vremena presvetlog, ericsona, znalca na jednom sličnom već davno ugaslom forumu.

Još jednom hvala.

Lactalis po običaju u akvizicijskom modu. Vaš link …[/url]

Vrijednost transakcije nije objavljena, ali se zato na Vaš link …[/url] moze vidjeti po kojim multiplama je private equity fond prije pet godina platio firmu. Na (tadasnju) EBITDA od 37 milijuna Eur i godisnje prihode 290 milijuna EUR plaćeno je 350 milijuna EUR što daje EV/S od 1,2 i EV/EBITDA od 9,5.

Na Dukatove brojke od 2018. godine (uz EBITDA od 360 milijuna kuna te procjenu neto duga od -490 milijuna kuna), po EV/EBITDA fer cijena bi bila 1.300 kuna po dionici, a po EV/S cijena bi bila 1.687 kuna po dionici.


Hoće li se ovdje nešto odigrat više?

… i nakon 7 godina, ništa se nije dogodilo.
Ovo je vjerojatno najdosadnija i najbeskorsnija dionica u povijesti.

Čestitke imateljima na čeličnim živcima.

Meni jedna od najdražih u portfelju.

O dionicama i filozofija ulaganja... [url=https://www.youtube.com/channel/UCQaIEzxdRpzdbDkCjWxFthg]Mali Dioničar[/url]

https://zse.hr/userdocsimages/novosti/SSnnzLjmhuYsuY0DFYsCHg==.pdf


https://zse.hr/userdocsimages/novosti/SSnnzLjmhuYsuY0DFYsCHg==.pdf

I?

U čemu je problem sto matica posuđuje sredstva kćerima?

Nema problema da matica Dukat d.d. posuđuje sredstva tvrtkama kćerima i to je u godišnjim izvještajima iznosilo:
-za 2018. godinu=59.341.000,00HRK (stranica 69 godišnjeg revidiranog izv.) i u njemu su pretpostavljam sadržani iznosi kredita danih pod i) očitovanja od 15.11.2019. koji ukupno iznose 5.400.000,00 eura što je oko 40 miliona HRK,
-za 2017. godinu=67.623.000,00HRK
-za 2016. godinu=87.670.000,00HRK i da ne idem dalje u povijest.

Nije “problem” kako navodiš, ali je u najmanju ruku interesantno da u godišnjem izvještaju za 2018. godinu na 70-toj stranici u Bilješci 22-Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja, pod stavkom Dani krediti proizvođačima mliječnih proizvoda i povezanim društvima se navodi iznos od =256.984.000,00HRK koji je prethodih godina bio oko 7.000.000,00 do 8.000.000,00HRK te pretpostavljam da su otprilike 250.000.000,00 HRK dani kao kredit koji nije dala tvrtka majka tj. DUKAT D.D. nego daje DUKAT GRUPA odnosno tvrtke kćeri ili ti ovisna društva.
I onda na zahtjev gosp. Domagoja Jukića i prema odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske dana 15.studenog 2019. Dukat d.d. daje obavijest/podatke o ugovorima o zajmu/kreditu i drugim financijskim aranžmanima gdje pod ii) navodi podatke o “Cash Managment” ugovoru koje su društva kćeri Dukata d.d. sa sjedištem u Sloveniji ;Ljubljanske mlekarne d.o.o. i Dukat S d.o.o. sklopile tijekom 2018. godine s društvom B.S.A. Finaces s.n.c.
Možeš misliti “Cash poolinga” društa Dukat S d.o.o.kojem je knjovodstvena vrijednost 5miliona HRK.
Moram priznati da neznam što to znači “cash pooling” ali mi bode u oči da Ljubljanske mlekarne koje su preuzete mislim 2013/2014. godine i Dukat S mogu generirati 250 miliona gotovine ili je ovo igra skrivača. Magarac je bio tko se nije skrio..

Čestitam DomagojuJukiću na postignuću.


Nema problema da matica Dukat d.d. posuđuje sredstva tvrtkama kćerima i to je u godišnjim izvještajima iznosilo:
-za 2018. godinu=59.341.000,00HRK (stranica 69 godišnjeg revidiranog izv.) i u njemu su pretpostavljam sadržani iznosi kredita danih pod i) očitovanja od 15.11.2019. koji ukupno iznose 5.400.000,00 eura što je oko 40 miliona HRK,
-za 2017. godinu=67.623.000,00HRK
-za 2016. godinu=87.670.000,00HRK i da ne idem dalje u povijest.

Nije "problem" kako navodiš, ali je u najmanju ruku interesantno da u godišnjem izvještaju za 2018. godinu na 70-toj stranici u Bilješci 22-Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja, pod stavkom Dani krediti proizvođačima mliječnih proizvoda i povezanim društvima se navodi iznos od =256.984.000,00HRK koji je prethodih godina bio oko 7.000.000,00 do 8.000.000,00HRK te pretpostavljam da su otprilike 250.000.000,00 HRK dani kao kredit koji nije dala tvrtka majka tj. DUKAT D.D. nego daje DUKAT GRUPA odnosno tvrtke kćeri ili ti ovisna društva.
I onda na zahtjev gosp. Domagoja Jukića i prema odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske dana 15.studenog 2019. Dukat d.d. daje obavijest/podatke o ugovorima o zajmu/kreditu i drugim financijskim aranžmanima gdje pod ii) navodi podatke o "Cash Managment" ugovoru koje su društva kćeri Dukata d.d. sa sjedištem u Sloveniji ;Ljubljanske mlekarne d.o.o. i Dukat S d.o.o. sklopile tijekom 2018. godine s društvom B.S.A. Finaces s.n.c.
Možeš misliti "Cash poolinga" društa Dukat S d.o.o.kojem je knjovodstvena vrijednost 5miliona HRK.
Moram priznati da neznam što to znači "cash pooling" ali mi bode u oči da Ljubljanske mlekarne koje su preuzete mislim 2013/2014. godine i Dukat S mogu generirati 250 miliona gotovine ili je ovo igra skrivača. Magarac je bio tko se nije skrio..

Čestitam DomagojuJukiću na postignuću.

Pa kakve veze to ima sa bilo čime? Uopće je nejasno sto ti pokušavaš reci odnosno zakljuciti?

Ako je Dukat dao pozajmicu ovisnom drustvu preko drugog društva sto je tu sporno? Dukat i dalje ima potraživanje koje će vjerojatno naplatiti. Uprava je nadležna za poduzimanje takvih aktivnosti pretpostavljam uz suglasnost nadzornog odbora. Obzirom da su sve regionalne podružnice Dukata, koliko ja razumijem i vlasnički i operativno centralizirane preko zagrebačke matice, onda nije ni nelogično da se i financijske, u ovom slucaju Cash-pooling operacije, provode preko iste. Ako misliš da se iza ovog kriju nekakve sporne radnje onda barem pokusaj pojasniti o kakvim se spornim radnjama po tvojem misljenju radi?

Ja zaista nisam gledao financijski izvješće, al samo korištenje financijskih resursa matice kroz Cash-pooling ne znaci da je to na bilo koi način protiv interesa dionicara odnosno da su oni time oštećeni. Svakako pritom treba imati na umu i vlasničku strukturu odnosno apsolutnu i relativnu dominaciju većinskog vlasnika za donošenje svih bitnih operativnih, strateških i financijskih odluka.

New Report

Close