Napismeno, ovjereno, konkretne brojke – to imaš na ulaganjima koji se zovu: Oročena štednja.
kaj je ovo od hfp pravno što je stiglo
vade se na ovaj članak zakona o obaveznim odnosima:
III. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA
Članak 273.
(1) Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost.
(2) Ali ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi
ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.
(3) Besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena
pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.
(4) Odredba o nedopuštenosti činidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora.
To je već poznato, no izgleda da su krenuli u to i prije nego što su prvotno odlučili. Dakle Opatija je izglasala da ovlaščuje gradonačelnika na potpis tek po objavi ponude SNHO-a. No ili su izgubili strpljenje ili je ponuda odobrena (i sad snho ima 7 dana da ju objavi)
Da napomenem ovo je tek poslano na TS koliko vidim. U toj nagodbi (ako je nisu nešto izmjenili od prijedloga koji je izglasan na vijećima grada i općina) se "pokušava" poništiti sporazum iz 2007. Sud ako je Hrvatska imalo pravna država to ne može pustiti. (postoje pravni i proceduralni razlozi zbog kojih sud mora odbiti ovakovu nagodbu) Vidjet ćemo sad je TS na dijelu…
A gdje je "Nacrt sudske nagodbe"???
11.6.2010
sa dokupom ste mogli jos malo pricekati jer MACD i RSI pokazuju pad…
ocekujem da ce cijena padati do 1500-1600, na razine na kojima su pocele spekulativne kupnje.
ako se sporazum ne dogodi do jeseni i 1000 nije nemoguca razina.
ovo postaje opasna dionica
vs
A teško je to sada reći kolega Maister, ja vjerujem u tu nagodbu 100%. U slučaju da ne bude nagodbe 1.12 bi cijena mogla biti oko 2500-2600. No ovdje može biti još par valova od 2100 do 3000kn prije tog datuma. No za lrh ima itekako zainteresiranih kupaca, mislim da su pojedinci nudili i dosta visoke svote, negdje oko 5000kn. Ulaskom u EU, sređivanjem situacije u državi i ako država odustane od nagodbe i odlući ovo prodati nekom drugom, tada će cijena biti vrlo visoka. Čak možda i preko 6000kn. A još nam ostaje i grad Opatija i udružena tužba malih dioničara.
rekao bih bez pobjednika na vidiku
nagodba dosla ali cijena ostala tu negdje (sa 2250 narasla na 2500)
slazete li se sa mnom kolega kanabis?
To je već poznato, no izgleda da su krenuli u to i prije nego što su prvotno odlučili. Dakle Opatija je izglasala da ovlaščuje gradonačelnika na potpis tek po objavi ponude SNHO-a. No ili su izgubili strpljenje ili je ponuda odobrena (i sad snho ima 7 dana da ju objavi)
Da napomenem ovo je tek poslano na TS koliko vidim. U toj nagodbi (ako je nisu nešto izmjenili od prijedloga koji je izglasan na vijećima grada i općina) se "pokušava" poništiti sporazum iz 2007. Sud ako je Hrvatska imalo pravna država to ne može pustiti. (postoje pravni i proceduralni razlozi zbog kojih sud mora odbiti ovakovu nagodbu) Vidjet ćemo sad je TS na dijelu…
Rekao sam da neću više pisati ali evo, kako na zadnjih desetaka stranica upitnika kao u priči, evo razlog zašto su požurili i kako će vjerovatno stajat stvari.
Požurili su iz jednostavnog razloga, da i ako im im prođe priča s ništenosti sporazuma iz 2007.g., Opatija se opet po sudskoj nagodbi nalazi u obvezi davanja ponude za preuzimanje jer istom ponovno kao novim i valjanim pravnim poslom stječu 25 + 1 dionicu.
Sada ako bi čekali SNHO, a i oni vjerovatno sada procjenjuju ili znaju da će HANFA odbiti ponudu ili će ista ići po daleko većoj cijeni od sadašnje (što bi rezultiralo rastom cijene jer i u negativnom rješenju bi moralo biti navedeno da se ponuda odbija iz razloga što je cijena stjecanja veća i trebala bi biti od HANFE određena u točno iznosu) to bi im obveza (ponderirani tromjesečni prosjek svih cijena) bila daleko veća, jednostavno idu isti posao odraditi sada dok su cijene na nižim razinama.
POBUDA KAO RAZLOG NIŠTETNOSTI
Načelno, pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost.
Međutim, ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti ništetan
U tom slučaju besplatni ugovor je ništetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.
Nedopuštena pobuda je ona koja je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva (ordre public)
Ništetnost (engl. invalidity, nullity, njem. Nichtigkeit) je pojam koji predstavlja ništetne poslove i to su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Nazivaju se i apsolutno ništetnim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu zaključeni, kao da pravno ne postoje. Ništetnošću se štite temeljna načela društvenog uređenja izražena u pravnim i moralnim normama društva. Ništetnost nastupa ex lege, a sud na nju pazi po službenoj dužnosti (ex offo).
Budući da ništetnost nastaje na osnovi zakona, sud može svojom odlukom samo proglasiti posao ništetnim, ako su se stekli za to predviđeni razlozi (zakonski), dakle, sud može donijeti samo deklaratornu odluku. Ništetnost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla. Ako bi naknadno otpao razlog ništetnosti, takav posao ne bi postao valjanim, osim u nekim iznimnim, zakonom predviđenim slučajevima (konvalidacija). Stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništetnost ugovora koji su zaključile.
Kao razlozi ništetnosti javljaju se poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost, odnosno neodredivost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove, te ponekad, nedostatak potrebnog oblika. Pravni posao može biti i djelomično ništetan. Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora – utile per inutile non vitiatur (korisno se štetnim ne kvari). To vrijedi, međutim, samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništetne odredbe, a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora, ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ugovor će, štoviše, ostati na snazi i u onom slučaju kad je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora ako je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje. Ništetan ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke.
Pravne posljedice ništetnosti pravnih poslova obveza su restitucije, oduzimanje primljenog u korist općine i odgovornost za štetu. Osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništetnosti ugovora jest povrat u prijašnje stanje, i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila po osnovi takvog ugovora. Ako je ugovor ništetan zbog toga što je po svojem sadržaju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud može (ali ne mora) odbiti u cjelini ili djelomično zahtjev nesavjesne strane, a to je ona koja je u vrijeme sklapanja posla znala ili morala znati za navedene razloge ništetnosti, za vraćanjem onoga što je drugoj strani dala. Pod tim istim uvjetima sud može odlučiti da druga strana preda općini na čijem teritoriju ima sjedište, odnosno prebivalište, sve ono što je primila na osnovi zabranjenog posla. Pri odlučivanju o odbijanju zahtjeva za povrat danog i oduzimanju primljenog u korist općine sud će voditi računa o savjesnosti jedne, odnosno obiju strana, o značenju društvenih interesa koji se ugrožavaju te o moralnim shvaćanjima društva.
Među pravnim posljedicama ništetnosti predviđena je i odgovornost za štetu zbog sklapanja ništetnog pravnog posla. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje ništetnog posla. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništetnosti posla znala ili prema okolnostima posla morala znati za postojanje uzroka ništetnosti. Na ništetnost se može pozivati svaka zainteresirana osoba, dakle, pored ugovornih strana i treće osobe od kojih ponajprije državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Pravo na isticanje ništetnosti nije vremenski ograničeno.
To je već poznato, no izgleda da su krenuli u to i prije nego što su prvotno odlučili. Dakle Opatija je izglasala da ovlaščuje gradonačelnika na potpis tek po objavi ponude SNHO-a. No ili su izgubili strpljenje ili je ponuda odobrena (i sad snho ima 7 dana da ju objavi)
Da napomenem ovo je tek poslano na TS koliko vidim. U toj nagodbi (ako je nisu nešto izmjenili od prijedloga koji je izglasan na vijećima grada i općina) se "pokušava" poništiti sporazum iz 2007. Sud ako je Hrvatska imalo pravna država to ne može pustiti. (postoje pravni i proceduralni razlozi zbog kojih sud mora odbiti ovakovu nagodbu) Vidjet ćemo sad je TS na dijelu…
Rekao sam da neću više pisati ali evo, kako na zadnjih desetaka stranica upitnika kao u priči, evo razlog zašto su požurili i kako će vjerovatno stajat stvari.
Požurili su iz jednostavnog razloga, da i ako im im prođe priča s ništenosti sporazuma iz 2007.g., Opatija se opet po sudskoj nagodbi nalazi u obvezi davanja ponude za preuzimanje jer istom ponovno kao novim i valjanim pravnim poslom stječu 25 + 1 dionicu.
Sada ako bi čekali SNHO, a i oni vjerovatno sada procjenjuju ili znaju da će HANFA odbiti ponudu ili će ista ići po daleko većoj cijeni od sadašnje (što bi rezultiralo rastom cijene jer i u negativnom rješenju bi moralo biti navedeno da se ponuda odbija iz razloga što je cijena stjecanja veća i trebala bi biti od HANFE određena u točno iznosu) to bi im obveza (ponderirani tromjesečni prosjek svih cijena) bila daleko veća, jednostavno idu isti posao odraditi sada dok su cijene na nižim razinama.
[/quote]
Nisam pravnik ali ako ove stvari mogu biti tretirane na ovaj način kao što si ti spomenuo (što ispada da mogu!), onda nam ne traba ni zakon ni ustav nego samo jedan članak u knjizi koja bi imala ime “Hrvati u zemlji čudesa“:
Članak 1:
Sve je moguće i ništa nije nemoguće!!
Lp,
Funky
Ne znam što će reći TS za ništetnost, ali po tome bi se svi ugovori koji su nezakonito sklopljeni
mogli poništiti i nikom ništa.Citiram:
……Kao razlozi ništetnosti javljaju se poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost, odnosno neodredivost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove, te ponekad, nedostatak potrebnog oblika. …….
Jedine posljedice mogu se odnositi na krivca sklapanja takvog ugovora.
Čeka nas svakako uzbudljiv tjedan, a niti onaj koji je pokupio 100 kom LRH po cca 2500 nije to napravio slučajno. [lol]