A je.i ga tko je očekivao ovakav rasplet u Americi, još da padne nuklearna bomba na Opatiju, još nam jedino to fali.
Naša Liburnija se super drži , to je prava Stara dama , u ovim crnim vremenima samo 5 % pada i to na mizernom prometu. Dno je 2000 kn , to je sada jasno , ako smo ovo pregrmili uskoro može biti samo bolje.
LRH trenutno čak u plusu, zadnja 2130……..a bid se dobro pojačao.
Top bid
CIJENA KOLIČINA
2.001,06 22
2.001,05 10
2.001,01 10
2.001,00 46
2.000,00 6
1.961,00 7
1.960,00 10
1.956,02 7
1.910,05 20
1.889,33 20
Top ask
CIJENA KOLIČINA
2.148,00 7
2.149,00 4
2.150,00 14
2.200,00 10
2.300,00 14
2.386,88 5
2.387,00 3
2.390,00 2
2.490,00 4
2.499,00 2
pa mislim da LRH padne niže od 2000,00 kn, onda bi stvarno pomislio da smo u zoni sumraka…
Transakcije
CIJENA KOLIČINA VRIJEME
2.100,00 10 15:38:44
2.100,00 1 13:49:51
2.100,00 17 13:44:12
2.054,21 8 13:39:40
2.100,00 12 13:35:42
2.100,00 5 13:34:56
2.100,00 6 13:34:56
2.100,00 5 13:33:46
2.100,00 5 13:33:46
2.100,00 4 13:33:46
2.100,00 1 13:32:45
2.100,00 5 13:32:45
2.100,00 1 13:32:45
2.100,00 4 13:32:21
2.100,00 3 13:32:21
2.100,00 2 13:31:14
2.100,00 5 13:31:14
2.100,00 5 13:31:14
2.100,00 5 13:31:14
2.100,00 5 13:31:14
2.100,00 10 13:31:14
2.099,00 8 13:31:14
2.100,00 8 12:06:55
2.100,00 5 11:49:00
2.130,00 8 10:49:25
2.100,00 5 10:49:25
2.058,00 5 10:34:23
2.000,00 1 10:25:39
1.999,00 4 10:20:04
1.999,00 6 10:17:59
2.048,00 4 10:00:00
2.048,00 5 10:00:00
2.048,00 1 10:00:00
POZNATI HOTELIJER NAJVJEROJATNIJE NEĆE USPJETI U NAUMU DA POSTANE 59-POSTOTNIM VLASNIKOM OPATIJSKE HOTELSKE TVRTKE
Propao dogovor Vlade i Gorana Štroka o Liburniji
Naši sugovornici iz Vlade ističu da je činjenica da Štrok u nagodbu kreće na osnovu Ostojinih potraživanja jedna od smetnji, jer bi dogovorom sa Štrokom Vlada priznala da Ostoja ima pravo na LRH. A Vlada već tri godine na sudovima to isto osporava
ZAGREB – Goran Štrok sve je dalje od preuzimanja turističkog poduzeća Liburnija i male su šanse da će na kraju ipak postati vlasnik tog opatijskog društva. Tvrdi to nekoliko izvora iz Vlade, a oni najoptimističniji kažu da su Štrokove šanse da se dogovori s državom oko ulaska u Liburniju najviše 20 posto. S druge strane, neki naši sugovornici iz Vlade procjenjuju da će taj posao propasti.
Goran Štrok do Liburnije je pokušao doći sporazumom s Darkom Ostojom, vlasnikom SN Holdinga. Štrok je od Ostoje, za nepoznat iznos, trebao preuzeti potraživanja prema državi, odnosno sudske sporove u kojima Ostoja pokušava doći do 59 posto dionica Liburnije. Štrok je u svibnju krenuo s Vladom u pregovore oko nagodbe kako bi se zaustavili svi sudski sporovi države i Ostoje, a on bi dobio Liburniju.
Naši izvori iz Vlade ističu da je za državu neprihvatljivo ono što Štrok nudi i da zasad nema nikakve šanse da se na tim osnovama postigne sporazum te procjenjuju da je, kako vrijeme odmiče, sve manje šanse da se nagodba postigne. O tome što Štrok nudi, a na što Vlada ne može pristati, nitko ne želi govoriti, uz napomenu da takve stvari mogu otkriti tek i kad druga strana na to pristane. Pokušaj da od Gorana Štroka doznamo zašto su pregovori završili u slijepoj ulici nije urodio plodom jer je taj hotelijer ovih dana izvan Hrvatske. U krugovima bliskim Darku Ostoji ne žele komentirati probleme u nagodbi Vlade i Štroka, ističući da Ostojin SN Holding u njima ne sudjeluje.
Nastavlja se sudovanje
Naši sugovornici iz Vlade ističu da je činjenica da Štrok u nagodbu kreće na osnovu Ostojinih potraživanja jedna od smetnji dogovoru, jer bi dogovorom sa Štrokom Vlada priznala da Ostoja ima pravo na Liburniju. A Vlada već tri godine na sudovima to isto osporava. U strahu od još jednog skandala oko Liburnije, neki naši izvori iz Vlade ističu da ne treba pretjerano tugovati što je dogovor s Štrokom pred propašću.
Tako bi se sudbina Liburnije ipak mogla i dalje rješavati na sudovima, koji već tri godine nisu donijeli nikakvu odluku o sporovima Vlade i Ostoje, odnosno SN Holdinga.
Tužbe oko Liburnije samo su nastavak sad već devetogodišnjih sudskih sporova države i privatizacijsko-investicijskih fondova (pifovi), a njihova je osnova kuponska privatizacija. Država je nakon završetka kuponske privatizacije 1999. godine s fondovima potpisala ugovor o zamjeni dionica. Tim ugovorom fondovi su u zamjenu za udjele u poduzećima pred stečajem, koje im je država dala u prvom krugu kuponske privatizacije, dobili udjele u poduzećima čije bi dionice mogle imati značajniju tržišnu vrijednost, a među njima je bio i određeni postotak dionica Liburnije. Nakon promjene vlasti 2000. godine Vlada je odlučila da neće ispoštovati taj ugovor o zamjeni te fondovima nije prenijela dionice predviđene ugovorom. Nakon tog fondovi su pokrenuli tužbe na arbitražnom sudištu HGK. Ti su sporovi završavali različitim ishodom, ali je fond Darka Ostoje na svim arbitražama pobjeđivao državu, kao i na sporovima koji su pokrenuti na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Uz to, državu je na sudu pobjeđivao i fond Georga Eltza, pa su fondovi pokrenuli tužbu za naknadu štete na Općinskom sudu u Zagrebu.
…..
Ostoja traži sto milijuna eura
Vlada Ive Sanadera na kraju se odlučila nagoditi s Ostojom koji je na svoj fond prenio i potraživanja Eltzovog fonda. Kako je u međuvremenu država prodala većinu dionica koje je u ugovoru o zamjeni dionica fondovima obećala Vlada Zlatka Mateše, Ostoja je u kolovozu 2005. godine u zamjenu dobio 80 posto dionica Liburnije i odustao je od svih tužbi. Petogodišnja zavrzlama i sudski sporovi oko zamjene dionica nisu bili ništa u odnosu na ono što je uslijedilo nakon sporazuma o nagodbi. Vlada je Fondu za privatizaciju naložila da potpiše sporazum s Ostojom, a nakon njegova potpisivanja Ostojinom SN Holdingu uknjižene su dionice Liburnije. Pod pritiskom lokalnih vlasti i javnosti Vlada se predomislila i odlučila poništiti već spomenuti sporazum uz objašnjenje da ga nije potvrdila naknadno nakon potpisivanja. Po nalogu Vlade Komisija za vrijednosne papire dionicama Liburnije u samo nekoliko tjedana ponovno je promijenila vlasnika i uknjižila državu. Protiv takvog rješenja Komisije Ostoja je pokrenuo spor na Upravnom sudu, kojem ni tri godine nisu dovoljne da ocijeni je li taj postupak komisije bio ispravan. Arbitraža HGK je u međuvremenu presudila da je sporazum države i Ostoje o nagodbi bio valjan.
Ostoja je na Trgovačkom sudu u Rijeci pokrenuo spor kojim traži povratak vlasništva nad dionicama Liburnije, ali ne svih 80 posto nego tek 59 posto jer je Vlada u međuvremenu 25 posto dionica dala gradu Opatiji. Uz to, Ostoja traži i naknadu od sto milijuna eura jer su dionice u međuvremenu izgubile na vrijednosti te na ime izgubljene dobiti. Da bi slučaj bio još zamršeniji, u njega se početkom godine uključio Štrok. Kako sada stvari stoje od toga, ako Štrok značajno ne popusti u svojim zahtjevima, neće biti ništa, pa će se sudbina Liburnije i dalje rješavati na sudu.
Muzur: Dio dionica prodati radnicima
Opatijski gradonačelnik Amir Muzur kaže da nema službenih informacija o tome da je nagodba države i Štroka propala, ali da je i sam sumnjao u pozitivan ishod tih pregovora s obzirom da su se odužili. Uz to dodaje da ga je o pregovorima izvještavao Štrok koji je posljednji put kada su razgovarali bio optimističan, ali da se već više od mjesec dana nije javljao.
– Štrok je, kao i svaki investitor koji se potvrdio kao dobar hotelijer, dobrodošao u Liburniju, ali nije jedini koji može ponuditi kvalitetno rješenje, kaže Muzur. On ističe da se u posljednje tri godine stanje u Liburniji nije pogoršalo ni poboljšalo, ali da je Liburnija izgubila vrijeme. Zato smatra da bi Vlada morala početi razmišljati o prijedlogu da dio dionica kroz ESOP proda radnicima, te da u Liburniju uđe investitor koji će biti spreman surađivati s gradom i zaposlenima.
Izvor : Novi List ( forum moj novac )