Nemam INA-u, ali svaka cast onima koji je imaju. Mislim da je ovih danas suludo kupovati ovu dionicu, jer je "baka s kolacima"odavno prosla, opa onaj koji je sada kupuje, ruku na srce, dobiva samo mrvice.
Medjutim, ova euforija oko INA-R-A ponovno je vratila zanimanje za neke druge dionice, pa je nekako za ocekivati da se na krilima naftovodne tvrtke nastavi ostvarivati solidan prinos na drugim dionicama… A nakon toga….e to nitko ne zna! [smiley]
Morao sam citirati kolegu s druge teme jer mi se cini da ce mnogima i ovdje proci baka s kolacima. Onaj tko hoce imalo vecu kolicinu morat ce se dobro isprsiti. A prica oko Liburnije ce ubrzo doziviti svoj rasplet samo sto ce baka biti….pa pa
Opatija će biti uz bok Cannesu i Monte Carlu
Opatija je do II. svjetskog rata po mondenosti bila uz bok Monte Carlu, a da bi se ponovo vratila na te pozicije, trebat će uložiti još puno novca i znanja. U zadnjih nekoliko godina taj je grad dobio desetak uglavnom obnovljenih hotela s četiri i pet zvjezdica, ali tek se očekuje dolazak uglednih svjetskih hotelskih lanaca, što će morati pratiti gradnja popratnih objekata poput velike polivalentne dvorane. Ovog proljeća zanimanje za ulazak u vlasničku strukturu Liburnia Riviera Hotela (LRH) pokazao je Goran Štrok, vlasnik Jadranskih luksuznih hotela, koji je spreman uložiti u obnovu hotelskih zdanja LRH-a oko 180 milijuna eura. Uz to, Štrok je najavio podizanje prodaje hotelskih soba sa sadašnjih više nego skromnih 40 eura na 200 eura po danu.
Opatijski gradonačelnik Amir Muzur Vjesniku je rekao da Grad Opatija želi izbjeći eventualni Štrokov monopol u opatijskom hotelijerstvu. Zato Grad predlaže privatizaciju LRH-a tako da bi trećina dionica pripala bivšim i sadašnjim zaposlenicima te tvrtke, trećina Goranu Štroku, Grad Opatija zadržao bi 25 posto plus jednu dionicu, a ostalo bi pripalo malim dioničarima. Štrok naglašava da, osim svoje hotelske grupacije, u Opatiju kani dovesti i neke od najjačih svjetskih brandova poput Ritz Carltona, Four Seasonsa, Aman Resortsa i Shangri-Laa. Muzur vjeruje da će Opatija ponovo biti grad uživanja i glamura, kao u vrijeme cara Franje Josipa I., kada su tu dolazili europski i svjetski plemići.
»Najveće promjene u Opatiji dogodile su se nakon II. svjetskog rata kada je taj grad prestao biti mjesto uživanja, jer se je sve u njemu počelo prilagođavati stanovništvu, a ne, kao dotad, turistima, odnosno gostima brojnih hotela«, podsjeća Muzur. Kaže da bi pod navodnike stavio turistički uspješne opatijske sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća, jer su tih godina gosti uglavnom dolazili sami, jer u to vrijeme nije bilo tako velike konkurencije na svjetskom turističkom tržištu kao što je danas.
Štrok napominje da se desetljećima u opatijske hotele nije ulagalo, da se sobe prodaju po vrlo niskim cijenama, a da sve to daje lošu sliku ne samo Liburnije, nego i cijele destinacije.
»Još od 1995. godine, kada sam kupio riječki ‘Grand Hotel Bonaviju’, tražio sam dobar projekt na sjevernom Jadranu, a protekle godine bio sam gotovo pred zaključenjem ugovora o kupnji ‘Magnum hotela’ u Opatiji. Tada sam odustao upravo zbog LRH-a, gdje sam imao određene kontakte i pregovore. Za razvoj opatijskog turizma imam sličan plan i strategiju kao i za Dubrovnik – obnoviti hotele s ulaganjem u svaku sobu od 80.000 do 120.000 eura te provesti dodatnu vrhunsku izobrazbu zaposlenika«, objašnjava Štrok. Kaže i da mu je imperativ Opatiju staviti uz bok Cannesu i Monte Carlu, odnosno pretvoriti je u odredište visokokvalitetnog turizma s luksuznim hotelima i ponudom koja će pratiti takav razvoj.
Muzur smatra da će preuređenje opatijske ljetne pozornice promijeniti taj grad, jer bi se na taj način omogućilo održavanje spektakularnih priredbi za veći broj gledatelja (1850 sjedaćih mjesta) na jednome mjestu. Kada se Opatiju uspoređuje s Monte Carlom, Muzur kaže da je »stara dama« u prednosti, jer nije preizgrađena kao Monte Carlo. Opatija je u nekim segmentima već uz bok Monte Carlu, primjerice po cijeni četvornog metra stambene površine od 6000 eura. Doduše, proteklih godina ni Opatija nije bila pošteđena apartmanizacije, a kada se danas govori o tim nakaradnim prostornim planovima, svi se izvlače na to da su planovi izrađeni prema političkim željama prethodnika. Opatijski gradonačelnik upozorava da bi se taj grad turistički trebao okrenuti nekim novim tržištima, a ne da i dalje bude orijentiran u najvećoj mjeri na Nijemce, Talijane i Austrijance.
»Za takvo što bi trebalo žrtvovati jednu turističku sezonu, ali repozicioniranje Opatije na turističkom tržištu je nužno«, smatra Muzur.
Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, a Opatijci u Istarskoj
Iako je Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, Opatijci stalno »objašnjavaju« da je njihov grad zemljopisno dio Istre. Njihov, pak, gradonačelnik Amir Muzur naglašava kako uopće nije upitno da je Opatija zemljopisno, povijesno i administrativno u Primorsko-goranskoj županiji te orijentirana i povezana s Rijekom, ali mu je jasno da je dio njegovih sugrađana dušom u Istri, koja je s druge strane Učke.
Muzur za red na plažama
S obzirom na činjenicu da pojedini koncesionari liburnijskih plaža kupačima ne dopuštaju da na plaže donose svoju hranu i piće te suncobrane, Muzur vjeruje kako se u tome krije krajnji cilj koncesionara – podizanje usluge na plažama na višu razinu. Ipak, dodaje da su to trebali učiniti u ljepšoj maniri.
Hrvatske oaze za bogate goste
Goran Štrok drži da Hrvatska što prije treba odrediti destinacije na kojima će razvijati visokokvalitetan turizam. To su, prema njegovu sudu, Dubrovnik, Hvar, skradinsko-šibenski arhipelag, Opatija i Brijuni. Štrok kaže da je cijela Hrvatska veliki nacionalni park Europe, te se »ne smije prodavati u bescjenje kao ni graditi pod svaku cijenu«.
Opatijci protiv prireza
Opatija će ove godine od prireza (7,5 posto) namaknuti 4,2 milijuna kuna, što će biti utrošeno za sport, zdravstvo i socijalu, a dobar dio Opatijaca smatra da bi taj ‘harač’ trebalo ukinuti, ne mareći previše za to što je prirez u Dubrovniku 15 posto, a u Zagrebu čak 18 posto.
Opatija je 1904. imala spalionicu smeća
Opatija je još 1904. imala spalionicu smeća, i to kao prva u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a istodobno je sagrađena i kanalizacijska mreža. Kanalizacijska mreža je rekonstruirana nakon punih 90 godina (?!), a spalionicu smeća možda će ponovno imati jednog dana. Za vrijeme socijalizma u Opatiji su sagrađena tri hotela – »Ambasador« (1966.), »Adriatic« (1971.) i »Admiral« s marinom (1981.), riječ je o betonskim zdanjima velikog kapaciteta, ali nimalo očaravajućeg izgleda.
http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/15/Clanak.asp?r=gos&c=1
Baka sa kolacima jos nije prosla [wink]
e moj jumperu
dok se ne riješi spor sa SN holdingom može još sto takvih članaka izaći, ali ti je to džabe.
S obzirom da nema gotovo nikakve aktivnosti na ovom topic-u…
U nedjeljnom jutarnjem je izašao lijepi članak o hotelima na Hvaru koje je ORCO preuzeo..
Kažu:
"Hvarski hotel Riva, u kojem noćenje u ovo doba godine stoji 305 eura, jedna je francuska automobilska kompanija zakupila na mjesec dana. Hotel Amfora, u kojem noćenje stoji 280 eura, gosti napuštaju uz riječi poput ovih, koje smo čuli od jedne Zagrepčanke: “Možete li nam rezervirati još dva tjedna, od 2. do 17. kolovoza. I to istu sobu, ta nam se sviđa”. U hotelu Adriana, kao da noćenje od 420 eura nije dovoljno skupo, gosti u luksuznom wellness i spa centru plaćaju masažu po 80 eura…"
U Opatiji sada prodaju polupansion za 40 EUR-a. Bilo bi lijepo vidjeti kakvo bi bilo poslovanje LRH, kada bi postigli cijene samo pola od ovog što su postigli na Hvaru.
ovdje je cijeli članak:
http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,7,13,,126385.jl
Broj: 03 -225 /08 od 24. VII. 2008. (923)
Na temelju članka 277. Zakona o trgovačkim društvima i članka 29. Statuta Društva saziva se
GLAVNA SKUPŠTINA
LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d., Opatija, koja će se održati 29. kolovoza 2008. (petak) u 11 sati u Hotelu Admiral u Opatiji, M. Tita 139.
http://www.nn.hr/Pokaz.asp?dok=%2Foglasi%2F2008%2Fobavijest%2F18089obavijest0000923%2Ehtml
evo i izvješća, ništa novo, očekivano
http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/LRH-fin2008-1H-NotREV-N-HR.xls
hoće li biti kakve dividende
Možda za neke 3 do 5 god.
Ali kod ove dionice dividenda igra najmanju ulogu.
Samo da se riješi vlasnička struktura.onda bu velikog rasta.