Ne bih to rekao. Matej s njima sjedi za stolom i razgovara. Ne bih rekao da je na drugim skupstinama tako. Vrlo su ljubazni.

Vrlo su ljubazni i razgovaraju sa svakim, a Matej se ne usudi pitati nista sto nas zanima. Sjede za stolom sa svima koji ih pozovu.
Bezvezno pritraceno vrijeme. Jos da ih se nesto pita ok, ali ovako…

Najveći problem kod pitanja je znati što pitati. Kad ne znaš što pitati, jako je teško postaviti pitanje.

Pa skoro svake godine vas pitam, da li imate kakve ekstra zelje te pitanja. Ove godine necu moci doci, zato sam vec slao pitanja…pa i dobio odgovore. Naravno sve nas zanima oko prodaje, ali to je pitanje za Ostoju a ne za upravu. Međutim za nju su pitanja u vezi poslovanja. A kako se dogodio ta promjena sa web stranicama, po meni je to sada najaktualnije pitanje. I odgovor je isao u smjeri:
=> Promjene u web stranici su rađene kao dio reorganizacije
=> dioničari FTB-a (bez obzira što dijele menedžment) ne trebaju dijeliti sudbinu neizvjesnosti oko prodaje ili ograničenja u razvoju koju trenutno imaju dioničati LRH.
=>potencialni kupci su iskazali potrebu da ako kupe LRH ne djele i menadžment za FTB sustavom.
=> potreba je, da se FTB sustav (menadžment) u potpunosti osamostali (kako bi nesmetano realizirao potencijale).
=> do prodaje LRH sustav će i dalje funkcionirati pod RHG-ovim brendovima.

Sada, neka svaki doda jos svoj pogled i razmisljanje k tome, pa cemo imati jaku dobar sadrzaj na tom LRH forumu. I naravno, ako ce ko ici na skupstinu, neka barem javi dalije bio rucak dobar 😉

Beskorisne hipoteze koje ste nabrojali. Na koje vam sigurno uprava niti ostoja nece odgovoriti osim ovako: Promjene u web stranici su rađene kao dio reorganizacije.
Vise se sazna iz poslovanja i daliborovih postova i poslovanja i izvjesca nego iz tih naoko lukavih pitanja na koje jednoatavno odgovoris : Kada i ako se LRH proda web stranica je prilagodjena kao kanal prodaje i marketinga i predstavlja sasatvni dio reorganizirane kompanije.
I sto ste saznali ? Nista.

Uprava je u odgovorima manje više potvrdila ono što je po meni bio jedini logičan zaključak ovog razdvajanja stranica. Isto je tražio prvenstveno tražio kupac. E sada koliko je blizu ta prodaja ja naravno ne znam, ali nekako pretpostavljam da uprava nebi išla ispunjavati želje kupcima ako ta prodaja nije već dobrim dijelom dogovorena.
Stranice se reorganizirane “u korist” LRHC-a jer je brend Remisens sada čvrsto ostao povezan za LRHC, i forsira se prodaja kapaciteta u Cavtatu i Portorožu, dok se preko liburnia.hr stranica paralelno prodaje i jedne i druge kapacitete.

Ok, ja jesam razmišljao i u tom smjeru da je uprava neke povrate informacije iz dosadašnjeg postupka prodaje odlučila implementirati iako je sam proces prodaje propao. Tj da su odradili ovo razdvajanje stranica da bi već slijedećem potencijalnom kupcu imali i taj dio pripremljen. Ali to sam ipak odbacio. Uprava se trudila maksimalizirati sve parametre koji bi mogli utjecati na prodajnu cijenu. U teoriji mogao se pojaviti i kupac – fond kojem bi odgovarala i opcija da to nastavi raditi pod dosadašnjim brendom. Kao što je Matej rekao, žalosno je da npr mirovinci kod nas su stali na tih 8%. Mogli su krenuti na povećanje udjela i “pomoći” da se Ksenija i Ostoja razdvoje, pa da mi ostanemo svi skupa u tome dalje. Meni bi se posebno svidio taj scenario jer mislim da LRH ima još dosta prostora za rast poslovanja pa time i vrijednosti. Volio bi da mogu i dalje u tome sudjelovati.

Ma ovdje jedni te isti se stalno kunu kako je ovo najbolja turistička firma i da je se nikad ne bi riješili, a svakodnevno lamentiraju i jedva čekaju je prodati, a ista se, čini se ni ovaj put neće dogoditi.

Davno bi se LRH prodala da tamo nema sto problema kao i drugdje i da očito je, kupci ni izbliza ne žele platiti ono sto se navodi na ovim strancimama. Pa nije nitko lud upucati tamo milijardu i po kuna i vezati taj novac za destinaciju od 11 i po tisuća stanovnika i hrpom hotela na tako uskom geografskom prostoru.

Ovo je novi moment u vrednovanju turističkog poslovanja – broj domicilnog stanovništva.

Domicilno stanovništvo inače ne živi doma nego u hotelima u svom gradu.

Pa u nekim procjenama uzima se i broj domicilnog stanovništva, ali taj pokazatelj baš je u Opatiji jako dobar.” Koeficijent turističke funkcionalnosti” kako se zove taj parametar je broj turističkih postelja po glavi stanovnika.
Turizma visoke dodane vrijednosti bi se trebao razvijati u destinacijama gdje je taj koeficijent manji od 1 što je slučaj Opatije. Tako barem kaže struka.

Prevelika izloženost jednoj destinaciji i uskom geografskom prostoru je najčešće limitirajući faktor organskom rastu. Osim možda za top-top destinacije tipa Dubrovnika ili možda Nice… al Opatija bojim se nema taj potencijal niti status. Kad tome dodaš, politiku koja promovira neke svoje interese koji nisu nužno u skladu sa interesima ostalih dioničara dobiješ problem koji se ogleda u ne baš prevelikom interesu za preuzimanjem i rješavanjem tih problema. Tako ja to vidim.