Ovdje je u općem razočaranju općenito promaknula činjenica da ulaz az fonda što – zapravo jako dobra vijest za lrh. az je sada veliki mali dioničar – mali po broju glasova, ali veliki po političkoj i fin snazi – s mirovincem u suvlasništvu nemoguće je raditi marifetluke i voditi male žedne preko vode. ostoja to zapravo nikad i nije radio, ali strah od toga je bio prisutan u lrh cijelo vrijeme, ovime taj strah postaje bespredmetan – i da hoće, sad više ne može.

Pa da nema razlike, razlike je samo na cijeloj kapitalizaciji firme nesto vise od 120 milijuna kuna, trenutno. Beznacajno. Radi se o desetak posto cijene odnosno vrijednosti. Jel tebi svejedno platiti nekome 10% vise ili manje? Pa cak i kod kupnje neceg sto trosis svakodnevno?

To je to neshvacanje biznisa i pozicije Opatije na mapi domacih turistckih destinacija. Opatija nece i ne bi trebala biti ni Rovinj, a ni Porec. Ja se mogu sloziti s time da treba obnoviti sve hotele i mozda sagraditi nove koji imaju zadovoljavajucu matematiku odnosno povrat, a rijesiti se ostale i neprofitabilne imovine. Al sto onda, nakon toga? Cinjenica je da se LRH vrlo vjerojatno nece siriti iz same destinacije i u tom smislu ovo bi jednog dana mogao biti mozda dobar dividendni stock. Stabilna cijena uz ciljani povrat.

Al da sam ja vlasnik, ja bih sve nekretnine nakon investicija izdvojio u posebno drustvo ili fond i prodao udjele investitorima, moguce i mirovinskim fondovima i garantirao im po prihodima iz tih nekretnina odgovarajuci povrat, a sebi bi ostavio turisticku menadzement kompaniju koja bi bila ugovorno vezana na te nekretnine odnosno njihov najam i odnosno drustvo za punjenje smjestajnih kapaciteta, promociju i upravljanje objektima i destinacijom. S jedne strane uzmes novac od nekretnine (njezinom monetizacijom) i rijesio si se investicijskog odrzavanja, a s druge strane imas relativno stabilan biznis koji zivi od fee-ja. To bi bila mozda varijanta koja bi zadovoljila i postojece stake-holdere i imala investicijsku publiku koja trazi fixed-income prihode tipa fondova i sl.

U suprotnom, tesko da ce netko dati milijardu i po ili dvije milijarde kuna za kompaniju vezanu uz jednu omanju destinaciju, pa bila to i Opatija.

Očekujući da će i mirovinski fondovi sada više ulagati u turističke dionice, investitor Nenad Bakić se pita da li vrijeme tih dionica tek dolazi[/url]

Evo komentara nedavne transakcije

Sa takvim konačnim scenarijem se Fahrudin više manje slažem, tko god da na kraju bude vlasnik. Ali da se do toga dođe ima i posla i vremena pri čemu će i vrijednost kompanije (cijena dionice) značajno porasti.

A sada vidimo da razočarani prodaju strpljivima koji ovo kupuju jeftino (samo par psoto skuplje od AZ-a) i na kraju će zaraditi. Nadam se da će AZ ubrzati stvari (ARNT, ILRA) i biti poluga (RIVP) kao i kod ostalih, pogotovo oko pristupa HBOR-u i financiranja sa nižim troškom kapitala (Zaba). Na taj način se možda djelomično nadoknadi propuštena godina i oprtunitetni trošak koji Renči spominje.

Svakako nije to beznacajno. ali iz pozicije kada nesto vec vrijedi 10.000 kuna, ja mislim da ne bi ti komplicirao, da bi to uzeo za 3,8 ili 4,2. Govorim samo o spekulativnom pogledu (jer bitno je da uhvatis glavni trend). vse ostalo sto pises slazem se sa tvojim razmisljanjem.

Njemu vrijeme uvijek dolazi, dok god ih on ima u portfelju, a onda će okrenuti pilu naopako. Taj lik je kontroverzna osoba koja nerijetko komunicira sam sa sobom i vodi oštre imaginarne polemike sa upravljačima mirovinskih fondova. Možda dolazi vrijeme sazrijevanja i revrednovanja tog biznisa sa stajališta primjene svjetskih praksi, no glavnina cjenovnog rasta iz perspektive domaće burze, je uglavnom odrađena. Pojedine priče možda mogu u nekim povoljnim okolnostima ili otvaranju prema široj invesiticijskoj javnosti rasti 20, 30 ili 50%, al teško da mogu nekoliko puta. Tako da izjave dotičnog treba interpretirati sa određenom dozom rezerve i “zrna soli”.

Imam svoje mišljenje o njemu i nije daleko od vašeg, ali ne treba zanemariti njegov utjecaj na naše tržište. Ovdje je praktično izreklamirao LRH jer on špekulira da će ulaganja u turistički sektor rasti, a u tekstu je LRH stavljena u prvi plan.
Dijelom se slažem sa vama, a to je da će doći do određenog rasta vrednovanja ovog biznisa, ali doći će i do nekih pomaka u samom biznisu i mijenjati će se pomalo i modeli poslovanja. Pisalo se tu o razdvajanju nekretninskog i upravljačkog dijela, i kako su to prakse vani za očekivati je da to krene i kod nas. No po meni tu će seipak raditi o nešto većem rastu od 20-30% jer se onda te stvari kumuliraju.
Dodatno, a ovo se odnosi prvenstveno na LRH i LRHC jer tamo je to uprava vrlo jasno predstavila je da će se rast generirati i iz investicija kod kojih se inzistira na vrlo visokom povratu. To je čista matematika.
Evo vam matematički primjer:

Tvrtka ima prihod 100 mil
Radi sa 40% marže što daje 40 mil kuna zarade i recimo da ju onda naše tržište vrdenuje 400 mil

Prve godine investira svu zaradu i zaduži se još toliko (investira 80 mil)
Traženi povrat ove uprave je 14%
Znači drugu godinu već tvrtka radi prihod od 128 mil
EBITDA 51,2 MIL
Investira svu zaradu i digne još toliko kredita (102,4 mil)

Treće godine prihod je 164 mil
EBITDA 65
Investicije 131 mil

Četvrte godine prihod 210 mil
EBITDA 84 mil
Investcije 168 mil

Petu godinu tvrtka završava sa 268 mil prihoda
EBITDA 107 mil
Tu prestaje investirati
U međuvrenu se zadužila 240 mil ali sad je to tek 2,25 EBITDA i već u petoj godini kad prestane investirati neto dug pada na 133 mil tj nešto malo više od jednoog EBITDA
Ako ju tržište vrednuje na EV/EBITDA 10 to je tada 940 mil što je rast od 135% za 5 godina !

E sad tu dolazi još dodatno ono što ste rekli a to je i neki manji rast vrednovanja pa da se recimo tvrtke počnu vrednovati 12-13 EBITDA umjesto 10.
To u ovom slučaju znači da tvrtka vrijedi 1,262 milijarde što je rast od 215%

Ovo je samo matematički primjer i ja na ravno ne tvrdim da će se to dogoditi, ali model pokazuje kako je otprilike LRH od 2000 kn po dionici došla do 4800 u manje od 5 godina. Nema to puno veze sa sektašenjem ili razotkrivanjem vrijednosti i slično. Malo su se promijenile valuacije, malo je rasla profitabilnost i malo se investiralo i akviziralo. Mene osobno rast od 15-20% na godišnjoj razini i više nego zadovoljava. Iznimno sam zadovoljan upravom koja mojim novcem upravlja puno bolje nego bi mogao sam. Zato me dividenda ne zanima. Jedino bi mi bilo žao da iz nekog razloga me prisile da izađem iz ovo priče pa da uprava radi samo za jednu užu grupu ljudi. Ok, to je njihovo pravo, ali dok me ne “istjeraju” ja sam tu i stvarno jako lijepo od Ostoje što je upravu ovako dobro motivirao. U potpunosti se slažem da im damo 5% od zarade koju nam ostvare.

Rast se u stvarnosti ne odvija tako linearno i uvijek je, ili gotovo uvijek, krece li rast sa nize razine u prvoj fazi intenzivniji. Barim u ovakvim tradicionalnim djelatnostima. U nekim drugima moze biti i dulje vrijeme suprotno, no opet na kraju konvergira prema nuli dok ne promjeni trend. Papir ce to istrpiti, al u stvarnosti su nerijetko situacije drugacije.

Cak i da je to tako, kontinuiran rast prihoda i fiksna marza, uz vrednovanje u smislu odnosa prema nekom parametru moze se pogorsavati primjenom odnosno rastom kamatne stope, sto se recimo ocekuje. A ovisnost o brojnim rizicima tipa vezanost poslovanja za jednu destinaciju, vremenske prilike, gospodarsku i politicku situaciju te prilicnu ovisnost o odredjenim emitivnim trzistima i ne spominjem.

Naravno da se prica moze multplicirati, no pitanje je koliko je takav scenarij realan i u kojem roku. Mi posljednjih godina nismo vidjeli reversal u turistickoj potrosnji i prihodima, no to je obzirom na duljinu trenda i stope rasta te zasicenje na trzistu, sve vjerojatnije. Nisu rizici iskljucivo na strani LRH, iako ih ima podosta, nego i oni sistemski, iz okruzenja i ne utjecu svi podjednako na sve vrste poslovanja i djelatnosti. Tako da treba biti optimistican, al i kvantificirati ispravno sve parametre uz sve bitne varijable.

Ebitda od 40 posto – nije li to ipak preambiciozno. hoću reći 35-postotna ebitda je već vrhunski biznis, može li se imati 40 % ako tvrtka nema sve kapacitete na 4 i 5 zvjezdica.

Sve je moguce, zasto ne? Ako su okolnosti takve. Koliku Ebitda marzu ce imati jedan jedini hotel u destinaciji, ako ima visoku godisnju popunjenost i visoke cijene bez obzira na kategorizaciju?

No koliko je to realistican scenarij u dugome roku? Ako primjerice vidis da susjed uzgaja rane tresnje i jedini ih ima. Sve ih svake godine proda i to po najvisim cijenama, to ce nema sumnje privuci i druge susjede da pocnu sa uzgojem ranih tresanja. E sad, za to je potrebno vrijeme, rad i investicija… u kratkom roku, “prvi susjed” i dalje ima cijelo trziste, no u dugome roku situacija se potpuno mijenja i ako ne investira u novu proizvodnju ili inovaciju, izgubit ce prijasnje komparativne prednosti.

Ja bas mislim da pojedinim turistickim destinacijama tipa Split, Zadar ili Dubrovnik nedostaje suvremenih hotela sa 3 ili 3+ zvjezdice. Cijenom pristupacnijih vecem broju ljudi srednje ili slabije kupovne moci. Vjerujem da bi takvi gradski hoteli mogli bito znatno profitabilniji zbog bolje popunjenosti od onih sa 4* i 5*. Pogotovo kad se ponuda i potraznja ujednace.

Ionako se danas i no brand ili low brand 4* prodaju po cijenama 3* branded. Pogotovo otkad su na scenu stupili low cost avioprijevoznici i on-line agencije tipa Booking.com i slicne.

Eto az kupuje samo tko mu prodaje nije malo toliki broj u par dana

Do sada su postizali takvu maržu u prosjeku tako da ne vidim razloga da bi se to smanjilo za sada.
Nemojte me sad hvatati za svaki postotak iz ovog modela. To je ipak samo model koji ilustrira potencijal. Moram napomenuti da je uprava LRH svaki puta do sada probila moje projekcije. Npr. imali su povrate iz investicija po višim stopama nego sam ja kalkulirao, a dodatno su se financirali i prodajom nefunkcionalne imovine pa je zaduženje bilo manje nego sam ja projecirao.