Ni čači ne dam ispod 10.000, pa makar novce dobila moja kćer nakon moje smrti.
Ja sam tu lovu prekrižio i sada čekam Strasburg jer mi to jedino preostaje. A onda vjerojatno ide novi krug suđenja u Hr.
U svakom slučaju ne prodajem i ostajem u LRH!

10.000?
Je bi rekao da smo sad na pola puta do te cijene po pitanju vrijednosti tvrtke.
U kupoprodaje ISTT računam da je postignuta cijena od 65-70.000 eur po sobi. Sobe su više kategorizirane, ali ono je Umag, a ovo Opatija pa mogli bi uzeti tu cijenu za izračun.
Kod LRH računam da oni imaju 3.000 soba iako je u funkciji 2.540 soba i 278 kamp jedinica. Još 462 jedinice su izvan funkcije. Te sobe nisu nimalo bezvrijedne i ispada da vrijede više nego ove u funkciji. Vila Magnolia je imala registrirano 12 soba, a vila Siam ni jednu, a LRH je za to utržio 8,1 mil eur !!!
Taj iznos pokriva vrijednost 125 soba po cijeni od 65.000 eur tako da bi izostavljanje tih objekata bila velika greška.
200 mil eur za LRH ovakvu kakva je je po meni primjerena cijena s obzirom na situaciju. Naravno da vrijedi više ali nisam siguran da bi netko platio puno više od toga gledajući na ove dosadašnje transakcije.

Što se tiče financijskih rezutata ove godine će LRH opet imati rast prihodai to od 7-10%. Predviđam prihod od cca 350-360 mil kuna, a EBITDA bi trebao biti negdje oko 140 mil kuna, pa možda i malo više.

Mene zanima nešto drugo. Uprava je “zašutila” o daljnjim planovima. Ulazimo u posezonu i ako se ide u neke investicije to bi se već trebalo pripremati?
Koliko sam shvatio izvještaje sa skupštine, uprava je odgodila investicije zbog stalnih promjena porezne politike te nemogućnosti da planira zadane povrate. (veći PDV, doprinosi, ukidanja poticaja, porez na nekretnine itd)
S druge strane čujemo da se “raspoloženi” za akvizicije.
Radi se o bitno različitoj strategiji rasta i razvoja. Znamo da je organski rast sporiji i uprava je najavila investicije u obnovu i podizanje kvalitete kapaciteta. Pričalo se o 500 mil kuna investicija do 2016, pa se čak spominjalo i mogućnost da se to poveća i na milijardu kuna ako lokalna uprava prilagodi prostorne planove.
Do sada LRH je manji dio novca potrošila u investicije, a osim Cavtata sad vidimo da je pokazala namjeru da kupi Imperial na Rabu. Takav zalogaj zasigurno bi značajno usporio investicije u obnovu.

Jedino ako je uprava odlučila rasprodati neproduktivnu imovinu i njome pokriti akvizicije, a sa druge strane od zarade financirati obnovu. To je logično, pogotovo ako mogu to realizirati po ovakvim cijenama koje su postigli kod ovih vila.

Postoji naravno i opcija da je većinski vlasnik donio odluku da ubrza svoj izlazak iz tvrtke, pa se šminka bilanca, zatvaraju gubici, pune rezerve, čisti portfelj od neproduktivne imovine koristeći je da se pojača bilanca. Dizanje prihoda i profitabilnosti je dugotrajniji proces. Likvidiranje dijela imovine (još par ovakvih prodaja i tvrtka neće imati nikakav neto dug) znatno podiže vrijednost tvrtke odmah.
Prodajom ove 2 vile knjigovodstvena vrijednost tvrtke je povećana za 50 mil kuna odmah!!! Kad pogledamo rezultat tvrtke u zadnjih par godina rast knjigovodstvene vrijednosti se i temelji na akviziciji i prodaji imovine, a ne na dobiti iz poslovanja.

Sve u svemu Funky malo je teško predviđati ako ne znamo što je postavljeno upravi kao cilj i koja je strategija rasta. Vidim da se radi u smjeru brzog dizanja vrijednosti tvrtke (s kojim ciljem?), i da se okrenulo bržem rastu kroz akvizicije i prodaju imovine, a ne sporijem kroz organski rast. Ako nastave tako, moguće je da se do tih 10.000 kuna stigne prije nego sam ja projecirao ranije.

Sorry, ali ja sam mislio na vrijednost tužbe, koju planiram jednom dobiti.
Ako sam u krivu i ne uspijem, onda sam se možda za krivu stranu u ratu borio.

Sorry Funky ja sam zabrijao na vrednovanje tvrtke. O tome nebi, navijam naravno za male dioničare. Bez obzira mislim da i sam rast vrijednosti tvrtke nije loš i za one koji su krenuli tim putem. najžalosnije je što ovi crvendaći na vlasti nisu ni svjesni kakvu su štetu nanijeli potpuno bespotrebno malim dioničarima.
Za razliku od mnogih drugih glupih poteza kojim su nanijeli štetu i drugima i sebi (dokapitalizacijama gubitaša) ovdje su mogli ostati principijelni i držati se zakona i isplatiti dioničare. Iako 6.000 kuna naoko izgleda puno, ali kad vidimo da se imovina LRH u pravilu prodaje po 10ak puta više nego što se vodi u knjigama to je samo značilo da su trebali isplatiti male koji su to zatražili i pričekati koju godinu. Čak što više mislim da će cijena za koju godinu biti i viša od tih 6.000 kn pa bi država zaradila, a i samo preuzimanje diglo bi vrijednost dionice u ono vrijeme pa bi i ponuda Ostoje koja je išla po prosjeku morala ići po više i već bi davno sve bilo rješeno.

Znam da je Šehanović kad je došao u Upravu projecirao cijenu dionice od 6.000 kn za 7-8 godina a to je bilo prije 4 godine. Ja bi rekao da će to biti i malo prije ako ovako nastave.

Kad već pišem da malo napravimo “update” pokazatelja izvan naše bare:

EV/EBITDA
MARRIOTT INTERNATIONAL INC 16,3
HILTON WORLDWIDE HOLDINGS INC 14,5
STARWOOD HOTELS & RESORTS WORLDWIDE INC 14
INTERCONTINENTAL HOTELS GROUP PLC 14,2
HYATT HOTELS CORPORATION 13,1

EV/EBITDA za LRH na osnovu predviđenog rasta prihoda i zarade je za 2014 oko 8,2

Dalibore imas li neka saznanja za jdrn crikvenicu? Svojevremeno je i lrh bila zainteresirana za njih, pa me zanima koliko bi to moglo vrijediti.

Ne znam, trebalo bi malo izrudariti podataka. Što točno imaju, u kakvom je stanju, kakva je situacija sa radnicima itd. Naime ja mislim da su oni otišli u stečaj zbog “organizirane pljačke” u kojoj su manje više svi sudjelovali. Tako je bilo i u ostalim tvrtkama koje su završile u predstečajevima. Najbolje im je bilo da ostanu državne, pozapošljavalo se cijelo mjesto, svatko je vukao koliko je mogao, koristili su tvrtku za sve što im je što privatno što “društveno” trebalo jer nerjetko su te tvrtke bile jedine ozbiljnije tvrtke u mjestu pa su ispadale nešto poput komunalnih poduzeća ali naravno financiranih od tržišta što je bilo nedovoljno, ali računalo se svako par godina na inekciju gazde tj države koji bi nekim dokapom ili otpisom produzavao stvar.
Najbitnije je vidjeti dali je gazda(država), a onda još važnije”korisnici” (radnici,lokalna zajednica, itd) tog nakaradnog sistema promijenili razmišljanje. Nebi se čudio da tamo bude velikih otpora bilo kakvim “promijenama”
Kad netko radi godinama na bez plaće tj na dug, od radnika pa do partnera to je namirivao na neki netransparentan način.

.

nepoznati kupče, letvica mora na (barem) 3.500 da bi se uzelo nešto… :)))

Od siječnja do rujna u Hrvatskoj je ostvareno više od 10,5 milijuna dolazaka turista odnosno gotovo 5 posto više nego u istom razdoblju lani, a noćenja je ostvareno preko 62 milijuna što je povećanje od preko 2 posto.

Ministra turizma Darko Lorencin, prezentirajući ove brojke u Zadru na konferenciji za novinare istaknuo je zadovoljstvo i najavama uspješne postsezone. Dodao je da raste i broj domaćih gostiju, a da turisti sve više Hrvatsku prepoznaju i po njenim proizvodima, a ne samo po suncu i moru. Najbolje rezultate zabilježila je Splitsko dalmatinska i Zadarska županija, ali je istaknuo i da 1 posto rasta u Istarskoj županiji znači veliki napredak s obzirom na ukupni udio od 30 posto.

Turisti sve više prepoznaju i Zagrebu koji je u kolovozu zabilježio rast od 20 posto, a baš kolovoz je ministra Lorencin apostrofirao kao odličan mjesec koji je nadoknadio zaostatke od ranije.

Naglašeno je zadovoljstvo što se ponovno povećava broj talijanskih gostiju nakon višegodišnje recesije u toj zemlji, a uz postojeće odlične rezultate po pitanju odlazaka Austrijanaca, Slovenaca i Nijemci su u kolovozu nadoknadili manjak iz srpnja.

Ministar Lorencin nije se složio s tvrdnjama privatnih iznajmljivača kako je gostiju bilo općenito manje.

– Mora se znati da se povećao broj domaćinstava koja se bave turizmom, pa je primjerice samo u Šibeniku evidentirano 40 posto više iznajmljivača. Sada ćemou našem projektu 365 dana analizirati, a cilj je prepoznati glavni proizvod destinacije i sortirati ga, rekao je ministar Lorencin.

U prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatsku je ušlo 10,6 milijuna turista što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani, piše zadarski.hr.

Oni su ostvarili nešto više od 62 milijuna noćenja što je za 2,3 posto više nego prošle godine. Trend porasta dolazaka i noćenja bilježe i domaći i strani gosti, a veću posjećenost bilježe gotovo sve priobalne županije, a najviše Splitsko-dalmatinska sa 10,4 posto porasta dolazaka, Dubrovačko-neretvanska sa 8,9 posto više dolazaka te Zadarska za 7,6 posto pristiglih turista.

Ove podatke objavio je danas na konferenciji za novinare u Zadru ministar turizma Darko Lorencin. On je naglasio da svi statistički pokazatelji za glavni dio sezone kao i najave za rujan i listopad navode na to da će 2014.godina turistički gledano biti uspješna, uspješnija nego 2013., usprkos kišnom srpnju, te da popularnost Hrvatske na turističkim tržištima još uvijek raste. To se pokazalo u kolovozu za kojeg su sve brojke u većem plusu nego za čitavu godinu. Iako su Nijemci još uvijek najbrojniji turisti u Hrvatskoj, te ostvaruju oko petine svih dolazaka i noćenja, za kolovoz je karakterističan Nizozemaca, Austrijanaca , Mađara, pa čak i Talijana, koji se nakon trenda smanjenih dolazaka od nekoliko godina opet pomalo vraćaju u Hrvatsku.

Statistika turističke sezone za prvih osam mjeseci govori o tome da je Dalmacija ove godine postigla najveći turistički uzlet. Stagnira turizam tek i Šibensko-kninskoj županiji u kojoj je porast dolazaka veći za 1,6 posto, a broj noćenja je točno toliko u padu. Osim Šibensko-kninske u blagom je padu do sada bio i Kvarner u kojem je bilo 2,5 posto manje noćenja. Zanimljivo je da u ukupnim rezultatima dalmatinske županije, s jedne strane. Te Istra i Kvarner participiraju podjednako – s po 47 posto. Grad Zagreb u ovogodišnjem je turizmu participirao sa dva posto, a Ličko-senjska županija za tri posto, piše zadarski.hr.

U ukupnom broju noćenja domaći turisti sudjeluju sa 5,5 milijun, što je blagi rast u odnosu na lanjsku godinu, dok su stranci ostvarili 56,5 milijuna noćenja što je više za 2,4 posto.

Osim najave da očekuje porast prihoda od turizma za dva do tri posto ministar Lorencin nije iznio relevantne financijske pokazatelje ovogodišnje predsezone i glavne sezone, te je najavio kako će “Ministarstvo uspostaviti takvo istraživanje, a u njega će biti uključeni i podaci Porezne uprave i Hrvatske narodne banke. To je bio njegov odgovor na novinarske upite o čestim komentarima ugostitelja i drugih djelatnika u turizmu da ovogodišnji turisti manje troše.

A i dojam o praznim turističkim krevetima nije lažan. Lorencin ga je objasnio činjenicom da je ove godine porastao broj postelja u smještaju u domaćinstvima. U nekim županijama je ponuda novih ležajeva porasla za šest do 10 posto, u nekima preko 20 posto, a u Šibensko-kninskoj županiji čak 40 posto. A uloženo je i 410 milijuna u novi hotelski smještaj kojeg Lorencin smatra glavnim stupom hrvatskog turizma. Najavio je i nove investicije u hotele za dogodine i to najviše na splitskom području. A od smještaja u domaćinstvima očekuje razvoj u kvaliteti.

Na kraju zadarske presice Lorencin je naglasio kako ga posebno zanimaju efekti projekta “Hrvatska 365” s kojem je Ministarstvo turizma krenulo u kolovozu, a kojem je cilj znatno produženje već i ovogodišnje turističke posezone, piše zadarski.hr.

HCVT se očigledno više neće vraćati na burzu.

Zna li netko u kojoj je fazi postupak pripajanja, odnosno kad se moze ocekivati PZP i istiskivanje ?

Kolega daliborop, mozda ?