Što sve navode u bilanci:
Društvo je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo gubitak u iznosu od 1,8 milijnuna kn, a u samom mjesecu lipnju ostvaren je dobitak u iznosu od 7,6 milijuna kn i predstavlja povećanje za 7,4% u odnosu na dobitak ostvaren u lipnju mjesecu 2006. godine.
9. Operativni i ostali troškovi
U razdoblju siječanj-lipanj sveukupni rashodi iznose 87,1 i manji su za 6% u odnosu na plan.
Društvo je u razdoblju siječanj-lipanj 2007. godine ostvarilo sveukupan neto prihod u iznosu od 85,3 milijuna kn što je za 8% više od sveukupnih neto prihoda ostvarenih u istom razdoblju protekle godine. Prihodi odjela smještaja iznose 46,6 milijuna kn, a prihodi odjela hrane i pića 30,7 milijuna kn.

Ovo treba podebljati:
A u samom mjesecu lipnju ostvaren je dobitak u iznosu od 7,6 milijuna kn i predstavlja povećanje za 7,4% u odnosu na dobitak ostvaren u lipnju mjesecu 2006. godine.Pozdrav

Znači kada je popunjenost kapaciteta oko 96% mjesečno može se ostvariti oko 8 milijuna čiste dobiti mjesečno …… Odlično
Sve je to izvedivo kada bi se privatiziralo poduzeće, godišnje bi imali profit oko 60-100 milijun Kn. [smiley2]

neki stvarno ne kuže izvješća i tvrtke u koje ulaze…vide u izvješću gubitak od 1,7 milje i ondmah počinje panika…čak prodaju i po 6700…inače izvješće je sasvim ok, normalno je da za turističke dionice koje su sezonskog karaktera glavno izvješće tek slijedi ono za 3q…nadam se da takvih amatera nema puno

LRH opravdava svoju poziciju i cijenu koja je po meni i dalje jeftina.I ovakva će ove godine ostvariti pristojan profit,u Opatiji takodjer očekuju dobru posezonu koja bi mojim informacijama trebala biti 20% bolja od 2006.

Koga briga za izvješće. Ovo je čista špekulativna dionica. Na žalost dogodilo se ono čega sam se i pribojavao, a to je scenarij sličan JDOS, IPKK i ELKA. Kada su veliki izlazili dionicu su svi htjeli, a sada kada su veliki izašli više ih nitko neće.

Pozdrav

A koji to veliki su izlazili?
Ili misliš na velikog?
A i neki “mali” iz top 10 dokupljuju, stalno, pomalo.

Misliš na jednog velikog, jel ne? 🙂

U IPKK i ELKU se ne kužim, ali s JDOS-om i ovom dionicom treba biti strpljiv. Ako Cayman može čekati na prinos od 200%, mogu i ja na 50%. 🙂

Ovo ja čekam, možda se načekam, al kad god sam čekao puno sam bolje prošao nego kad nisam čekao. .A znao sam da samo treba čekat. [smiley2]

Dubrovnik, Hvar i Opatija tri su točke na hrvatskoj obali koje su postale odredišta za elitne goste. Od svog imena, povijesti i ponude za bogate ti gradovi pokušavaju zaživjeti kao odredišta s pet zvjezdica. Hrvatski turizam ne želi samo kampove i hotele za masovne dolaske, nego i mjesta koja će u svijetu biti prepoznatljiva kao hrvatski brend ekskluzivnosti.

Privatni sektor naglo se razvio, a javni sektor još kaska za njim, uglavnom neprilagođen brzini razvoja koju su joj nametnuli privatni investitori. Dubrovnik trenutačno ima šest hotela s pet zvjezdica, a uskoro će dobiti još jedan, hotel Libertas, koji obnavlja turska kompanija Rixos, jedna od rijetkih u svijetu koja se hvali hotelima od čak sedam zvjezdica, što god to podrazumijevalo.

Cijeli Dubrovnik, odnosno njegovi građani, na neki su način posljednjih godina nakon investicijskog vala postali taoci famoznog pojma “destinacije s pet zvjezdica”. Građani žive lošije zbog sve viših cijena, a istodobno gosti koji u Dubrovnik dolaze s visokim očekivanjima nerijetko su razočarani ponudom grada koja je ispod onoga što pružaju sami hoteli.

Opatija je drukčiji primjer, njezini hoteli s pet zvjezdica u principu su niže kvalitete od onih u Dubrovniku pa ondje ta polarizacija nije toliko izražena. No i Opatija definitivno nudi previše loše uređenih plaža i parkirališta, siromašan noćni život i niske standarde usluge u restoranima i barovima, daleko ispod očekivanja ne samo gostiju koji traže uslugu od pet zvjezdica, već i ispod očekivanja prosječnoga gosta. A opet Opatija ima tradiciju koja bi se mogla nazvati čak i njezinim brendom ili zaštitnim znakom. Opatijski gradonačelnik Amir Muzur ipak tvrdi da bi se njegov grad trebao razvijati kao odredište s pet zvjezdica.

– Većina hotela već je dosegnula razinu od četiri i pet zvjezdica, sve su nam plaže ove godine zaslužile plave zastave, imamo i vrhunsku gastronomsku ponudu – tvrdi Muzur i dodaje kako bi se ubuduće u Opatiju trebao dopustiti ulazak isključivo renomiranim svjetskim hotelskim lancima.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,7,31,5_zvjezda,84480.jl

“LRH dotukla spomenička renta”
[smiley8]
Sutra na naslovnici poslovnog http://www.poslovni.hr/7866.aspx

LRH dotukla spomenička renta
Opatijska hotelska tvrtka Liburnia Riviera Hoteli d.d. prvo je ovogodišnje polugodište završila sa 1,79 milijuna kuna gubitka, što je 3,7 posto manji gubitak u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podatci su iz financijskog izvješća LRH kojeg prenosi Zagrebačka burza. Ukupni su polugodišnji prihodi LRH iznosili 85,34 milijuna kuna i bili su 7,8 posto veći nego u istom razdoblju lani, što je pratio i sličan ovogodišnji porast ukupnih rashoda, od 7,5 posto, na 87,13 milijuna kuna. “Lani je gubitak u istom periodu iznosio oko 2,1 milijun kuna. Ove je godine nešto smanjen prije svega zbog povećanja prometa. No ove nas je godine sve u Opatiji dotukla visina spomeničke renta. Samo LRH d.d. na ime spomeničke rente godišnje mora platiti 4,7 milijuna kuna, od čega je već polovica proknjižena za prvi dio godine. Inače, da renta nije toliko visoka naši bi poslovni rezultati bili mnogo bolji, točnije, bili bismo i u plusu s poslovanjem”, navodi Mirjana Mogorović, članica Uprave zadužena za finacijsko poslovanje u LRH. Osim spomeničke rente, ove je godine poskupjela i vodna naknada pa je porast fiksnih troškova kompanije utjecao i na poslovne rezultate, koji su po samom prometu – bolji nego lani. Navodi se da je u strukturi ukupnih prihoda 54,7 posto ili 46,73 milijuna kuna ostvareno od prodaje u inozemstvu, što je u odnosu na prošlogodišnjih šest mjeseci porast od 4,6 posto. Nešto veći porast, od 20,7 posto, bilježe kod prihoda od prodaje u zemlji, koji su iznosili 31,79 milijuna kuna. Kod ukupnih rashoda najviše se, gotovo 41 posto, odnosilo na troškove osoblja, koji su u odnosu na lani porasli 3,8 posto, na 35,72 milijuna kuna. Materijalni i troškovi prodane robe od 24,4 milijuna kuna bili su viši za 6 posto, dok su troškovi amortizacije porasli 2,3 posto, na 11,44 milijuna kuna.