još nekoliko argumenata za pisma:
-ovo je direktan upliv izvršne vlasti u odluke pravosudne vlasti, kojim se ustvari predlaže poništenje odluka pravosudne vlasti koje prvima ne idu u korist
-otvara se pandorina kutija kojom se bilo koje pravo ostvareno sudskom presudom može poništit donošenjem ovakvih, retroaktivnih zakona
-mali dioničari su izigrani i na načim da su od države, odlukama javnih tijela, bili uvjeravani da postoji obveza opatije za davanje ponude, te iz tog razloga jedan dio njih nije prodao dionice u javnoj ponudi SN holdinga
-hrvatska mijenja zakonodavni okvir koji je bio dio prergovora o ulasku u EU bez konzultacija sa EU
-u sporu sa javnim tijelima, građani nisu u poziciji dobiti spor, jer se tijekom spora, ovisno o pravnoj poziciji javnog tijela, zakon u međuvremenu prilagođava potrebama javnih tijela sa retroaktivnim djelovanjem
-nesposobnost lokalnih političara naplaćuje se na teret svih poreznih obveznika, koji će kao posljedica ovog djelovanja, biti lišeni stranih investicija i plaćati kapital po značajno višim cijenama zbog stvorene pravne nesigurnosti
-ugrožava se ratifikacija hrvatskog ulaska u EU, koju moraju provesti parlamenti svih zemalja članica (mislim da ih je do sada tek osam to učinilo)
-povećani troškovi države koji će pasti na leđa poreznih obveznika kada se spor dobije na nekom stranom sudu zbog retroaktivne primjene zakona
-vrlo je izvjesno da nakon ovog monitoring za pravosuđe rezultira negativnim izvješćem
Jedno pitanje za upućenije: ako su općine i gradovi oslobođeni davanja ponude za preuzimanje, što je sa obvezom tvrtke nova liburnija doo? Da li možda obveza za tu tvrtku postoji?
Ovaj tekst od Dražena pripremam na slovenski pa ću ga objaviti na forumu da ga imate.
Sve točno, međutim treba navesti i to da je odeređen broj dioničara kupio dionice isključivo zbog odluke Hanfe, (imajući potpuno pravo na to) jer "stjecatelj dionice stječe i sva prava vezana za dionicu", u ovom slučaju, pravo na objavu obvezujuće ponude i pravo na zateznu kamatu. Dakle i taj dioničar je prevaren
Ova prica ce samo u konacnici kostat skuplje. A preventive radi saljite svima EU,ambasadama,zastupnicima,Vladi.Zaspite ih mailovima.Sto je najjace 95% panjina u Saboru nema svoju mail adresu.STrava.Evo sto sam uspio skupit.Saljite im na ove adrese vase zelje i pozdrave
predsjednik@sabor.hr
josip.leko@sabor.hr
potpredsjednik_ns@sabor.hr
potpredsjednik_MB@sabor.hr
potpredsjednica_jk@sabor.hr
potpredsjednik_vs@sabor.hr
odbzak@sabor.hr
klubhdz@sabor.hr
klubsdp@sabor.hr
odborzo@sabor.hr
jaksa.baloevic@gmail.com
klubhns@sabor.hr
turizam@sabor.hr
klubnm@sabor.hr
valter.boljuncic@sabor.hr
odb.zdravstvo@sabor.hr
odbpp@sabor.hr
klubhsu@sabor.hr
financ@sabor.hr
ivan.grubisic@hau.hr
klubids@sabor.hr
odbprav@sabor.hr
klub.laburisti@sabor.hr
odbiiup@sabor.hr
daniel.mondekar@sabor.hr
ovpsab@sabor.hr
odbor.prava@sabor.hr
ogospod@sabor.hr
gordana.sobol@sabor.hr
klubsdss@sabor.hr
ravnopravnost@sabor.hr
odbupns@sabor.hr
odbor.informiranje@sabor.hr
odborrrsvg@sabor.hr
odborpug@sabor.hr
mail, a sto je to?
zastupnik
Jedno pitanje za upućenije: ako su općine i gradovi oslobođeni davanja ponude za preuzimanje, što je sa obvezom tvrtke nova liburnija doo? Da li možda obveza za tu tvrtku postoji?
Ne postoji pogledaj prijedlog zakona clanak 1. stavak 6.Mada mi se cini da je ovo skupa napisano poprilicno ofrlje i kad se jednog dana ovo razrijesi,a hoce opet niko odgovoran. Strasno.
A da se ovi zakoni po hitnom postupku ne donose zbog Todorića i Belja, čini mi se da su njegovi lobisti mnogo moćniji od ovih kod LRH.
on je za par dana sredio stvar i na Vrhovnom sudu..::)
šta reći, koju ..
Europski sud za ljudska prava (European Court of Human Rights; u daljnjem tekstu Sud) je međunarodna institucija koja pod određenim uvjetima može razmatrati zahtjeve osoba koje smatraju da su prekršena njihova prava zajamčena Europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokolima 1, 4, 6 i 7 koje su prihvatile samo neke zemlje potpisnice Konvencije. Republika Hrvatska ih je sve ratificirala 5. studenog 1997. godine., ali je iskoristila pravo na rezervaciju i stavila ju je na dio članka 6. st. 1. Konvencije koji se odnosi na pravo na javnu raspravu jer na temelju članka 34. st. 1. Zakona o upravnim sporovima "…u upravnim sporovima Upravni sud odlučuje na zatvorenoj sjednici".
Sud može razmatrati samo zahtjeve protiv zemalja koje su ratificirale Konvenciju i Protokol o kojem je riječ i samo ako je žalba u vezi predmeta iz nadležnosti javnih organa vlasti (zakonodavstva, uprave, suda itd.), a nikako protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.
Sud nije prizivni sud u odnosu na domaće sudove pa je neophodno da se prvo iscrpe sva domaća pravna sredstva, osim ako osoba koja podnosi zahtjev Sudu dokaže da bi i ona bila nedjelotvorna. U žalbi koja se podnosi najvišem sudu države protiv koje se osoba želi žaliti potrebno je iznijeti barem u osnovi iste pritužbe koje će se kasnije iznijeti u zahtjevu Sudu.
Broj sudaca jednak je broju država ugovornica, ali oni ne predstavljaju pojedinu državu. Suci se biraju na vrijeme od 6 godina. Za sutkinju Europskog suda za ljudska prava iz Republike Hrvatske izabrana je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Nina Vajić.
Službeni jezici Suda su engleski i francuski, ali se zahtjev može podnijeti i na bilo kojem službenom jeziku zemalja ugovornica. Zahtjev se podnosi dopisom ili ispunjenim obrascem, nikako telefonom ili elektronskom poštom, na adresu:
The Registrar
European Court of Human Rights
Council of Europe
F – 67075 STRASBOURG CEDEX
U zahtjevu treba:
ukratko iznijeti činjenice
naznačiti prava zajamčena Konvencijom za koja se smatra da su povrijeđena
pravne lijekove koji su iskorišteni (priložiti kopije službenih odluka)
staviti potpis
Detaljne upute na hrvatskom jeziku o slanju zahtjeva Sudu mogu se pronaći na službenim Internet stranicama Suda na adresi http://www.echr.coe.int. Tu se nalaze i Poslovnik ESLJP. Osnovna pravila za podnošenje zahtjeva možete naći ovdje.
Ne postoje troškovi pred samim Sudom (takse, pristojbe…); jedini trošak je poštarina i troškovi odvjetnika prema odvjetničkoj tarifi svoje zemlje iz koje ga je osoba angažirala. Sud može osigurati i besplatnu pravnu pomoć ako osoba uz zahtjev priloži potvrdu o svom imovinskom stanju koja će dati osnovu za to.
Svatko može nastupati u vlastito ime, ali je ipak poželjno angažirati punomoćnika, po mogućnosti odvjetnika. Postupak je akuzatoran i u pravilu javan osim ako predsjednik Suda ne odluči drugačije. Presuda se donosi na zatvorenom vijećanju i javno se objavljuje, a ubrzo nakon toga se objavljuje i na službenim Internet stranicama Suda.
Sve konačne odluke su obvezujuće za države kojih se tiču. Vijeće ministara nadzire da li se ispunjavaju potrebne mjere za njihovu provedbu, pa u protivnom može izvršiti djelotvoran politički pritisak s mogućim isključenjem iz Vijeća Europe. Spor je moguće riješiti i nagodbom, prijateljskim rješenjem.
* * *
Povijest Konvencije i Suda
Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nastala je unutar Vijeća Europe u Rimu 4. studenog 1950. godine, a na snagu je stupila 1953. godine. To je bio prvi put da su pojedinci mogli osporiti odluke svoje države pred sudom čije su odluke bile obvezujuće za tu državu.
Cilj navedene Konvencije je bio napraviti prvi korak prema zajedničkom provođenju nekih prava utvrđenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. U početku je zadaća bila povjerena Europskoj komisiji za ljudska prava utemeljenoj 1954. godine, Europskom sudu utemel
Kolege,
Mislim da je sada bitno da obaspemo političare sa hrpom mailova, da vide koliko nas ima.
I izvrših zadatak.
Pozdrav
predsjednik@vlada.hr; kabinet@mrrfeu.hr; webmas@mvep.hr; radimir.cacic@mingo.hr; sonja.ivos@mingo.hr; ssmojvir@pravosudje.hr; skaselj@pravosudje.hr; ministar@mint.hr; drazen.pros@minpo.hr; pitanja@minpo.hr; ured@predsjednik.hr
Evo jos adresa i ne zaboravite ih pitat ih je li ovaj marifetluk Slavkova ili Zlakotova inicijativa
Nis od ovog prijedloga. Bit će po prstima vladi po ko zna koji put