čeka se zadni čas da se udari

Jel ima ko pretplatu na Novi lista da napravi C/P clanka…

http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28602863285F2863285A285828582861286328782877287B287428632863285C285B285B285B285928582863286328632863K

yes, 5. brzinom u zid ko naš Ivo zvani Sanader

RAZGOVOR: ZLATKO MOKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE LOŠINJSKE PLOVIDBE BRODARSTVO, O BORBI PROTIV PROBLEMA SUVREMENIH VODENIH PRIJEVOZNIKA
NE VIDI SE KRAJ KRIZE BRODARSKOG TRŽIŠTA

Mi u ovoj godini poslujemo s gubitkom, a gubitak očekujemo i u narednoj godini. No, činjenica je da se svjetska trgovina tek počela lagano oporavljati, kao rezultat aktivnosti Kine, a sve ostalo je prilično slabo

Razgovarao Darko PAJIĆ, darko.pajic@novilist.hr

Lošinjska plovidba Brodarstvo trenutno u floti ima devet brodova ukupne nosivosti oko 250.000 tona, što je višestruko povećanje u odnosu na stanje prije pet godina. Riječ je o brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk carrieri) i tzv. handymax brodovima za rasute terete, čiji kapacitet iznosi od 28 do 40 tisuća tona. Lošinjska plovidba upošljava oko 350 ljudi, od čega je oko 300 pomoraca i od početka ove godine više ne vozi na feeder liniji prema Rijeci. Jedan je od brodara koji nastoje preživjeti možda i najveću krizu u povijesti brodarstva u svijetu.
Sve to povod je za razgovor sa Zlatkom Mokovićem, predsjednikom Uprave Lošinjske plovidbe, koji ističe da je prošla godina bila jako specifična, jer je u početku bila riječ o najboljoj godini za brodarstvo, da bi krajem godine uslijedio potpuni krah vozarina kakav se ne pamti u ovom poslu.
– Prosinac prošle godine bio je katastrofalan, dnevni najam za brod od 25.000 tona nosivosti je u to vrijeme iznosio 2.250 dolara dnevno i to se čekalo po mjesec dana. To je totalni kolaps tržišta jer mi na tom brodu trebamo 3.200 dolara samo za plaće pomoraca. Da se tako nastavilo, bilo bi neizdrživo. Ipak, u ožujku, travnju i svibnju počelo se nešto pomicati nabolje i sada možemo govoriti o vozarini od maksimalno 12.000 dolara dnevno, pri čemu treba znati da nam je za pozitivnu nulu potrebno oko 17.000 dolara. Dakle, mi u ovoj godini poslujemo s gubitkom, a gubitak očekujemo i u narednoj godini. Krizi se još ne vidi kraj. No, činjenica je da se svjetska trgovina tek počela lagano oporavljati, kao rezultat aktivnosti Kine, a sve ostalo je prilično slabo.

Još jedan pad

Kakve su vaše prognoze daljnjeg stanja na tržištu?
– Nažalost, očekujem još jedan pad tržišta. Za naš biznis dirigent stanja je željezna rudača, a 60 do 70 posto tog tereta ide za automobilsku industriju, koja je i dalje u velikoj krizi. Pad prodaje vozila je drastičan, pa je iz toga jasno da nema prostora za uzlaz tržišta, već eventualno za zadržavanje sadašnjeg stanja ako ne bude još poremećaja.

Je li ugrožena i opstojnost kompanije u takvim uvjetima na tržištu?
– Mi smo imali dobre rezultate poslovanje za 2007. i 2008. godinu i imamo određene zalihe s kojima možemo premostiti krizno razdoblje. Međutim, ne možemo tako cijelu 2010. i 2011. godinu. Pitanje je koliko će sve ovo trajati i koliki će biti gubici.

Pretpostavljam da su automatski pale i cijene brodova, pa je teško prodavati da bi se barem privremeno riješio neki financijski problem?
– Primjerice, brod Susak bio je vrijedan oko 6 milijuna dolara, a sada je to oko pet puta manje. Isto tako je i za druge brodove.

Reklo bi se da je sada prilika za kupnju?
– Mi uvijek pratimo tržište. Kriza je prilika i toga se treba držati, biti optimističan i vjerovati u oporavak. Uvijek su u brodarstvu postojali usponi i padovi, pa će tako biti i sada.

Znači da nije nemoguća kupovina brodova i širenje flote?
– Razmišljamo na taj način, flota se uvijek mora obnavljati, širiti, jer bez toga dugoročno nema opstanka. Ostat ćemo orijentirani na brodove za rasute terete.

Blagi gubitak

S kojim biste financijskim rezultatom bili zadovoljni ove godine?
– Zadovoljan bih bio samo s ostvarenom dobiti, ali to ove godine neće biti realno. Vjerojatno ćemo zbog prodaje broda »Srakane«, možda i još jednog broda, imati poslovanje s blagim gubitkom od nekoliko milijuna dolara. To možemo podnijeti i čekati 2010. godinu, koja će također biti teška.

Koliko je vaših brodova pod hrvatskom zastavom?
– Nemamo puno, tu su »Srakane« i »Rijeka«, a ostali brodovi su pod stranim zastavama.

A koliko je hrvatskih pomoraca na brodovima Lošinjske plovidbe?
– Otprilike polovica od ukupno 300 pomoraca koje imamo su Filipinci, a ostalo su hrvatski pomorci. Imamo strane posade na brodovima »Dora«, »Danica«, »Karmen«, »Katarina« i još nekima. Naš je zapovjedni kadar i tamo, a posade su filipinske. Nismo mogli dobiti hrvatske pomorce, iako to želimo. Filipinski pomorci čak nisu niti jeftiniji, a pored toga imamo i niz drugih problema, počev od komunikacije, kulturoloških razlika kod miješane posade i slično. Naši su pomorci u pravilu bolji od Filipinaca i to je neupitno.

Zašto ne možete dobiti hrvatske pomorce?
– Sve manje ljudi plovi i to je trend, koji nije nov u Europi. Pa velike pomorske zemlje kao što je Velika Britanija više gotovo i nemaju pomoraca. Nitko ne »naviga« od Grka, koji su se sjajno organizirali i sada u Ateni imaju sjedište oko 400 kompanija na kojima drugi plove, a Grci rade u logistici. Nema stručnog kadra i to je svjetski problem. Sada se pomorci traže među Kinezima, Filipincima, Pakistancima, Afrikancima. Tu činjenicu moramo shvatiti i prihvatiti.

Plaće kao na strancu

Možda biste mogli birati pomorce kad biste nudili veće plaće?
– U pet zadnjih godina tržište nas je prisililo da podignemo plaće i danas imamo plaće na razini stranih brodara. Za zapovjednika je to 8.000 dolara. Nudimo i stipendije studentima, ali sve to nije dovoljno. U redu, kod nas brodovi nisu novi, pa je posao možda teži, ali vas uvjeravam da su naše plaće na razini konkurencije.

Dakle, ako postoji hrvatski pomorac koji zadovoljava vaše uvjete neka vam se javi i vi ćete mu dati posao?
– Da, može se tako reći generalno, iako nam je vrlo bitno i iskustvo na ovoj vrsti brodova, kao i da imamo mlađe ljude pred kojima je karijera.

Da li je Lošinjska plovidba riječki brodar?
– Malo ste me zatekli s tim pitanjem. Rekao bih da smo lošinjsko-riječki brodar. Znate, do 1914. godine na Lošinju je bilo osnovano pet parobrodskih društava koji su zajedno imali 21 brod sa 121.000 tona nosivosti. To je kao da danas imate nosivost flote od milijun tona. Lošinjsko brodarstvo ima dugu tradiciju, koja se uspjela održati do danas i mi baštinimo tu tradiciju. Naravno, ne bježimo od toga da imamo sjedište u Rijeci, kao i da činimo dio riječkog brodarstva.

Ne spavam mirno kad su naši brodovi u Somaliji

Prolaze li brodovi Lošinjske kroz opasne vode Somalije?
– Da, prolaze. Ne možemo to izbjegavati uvijek, jer bi bilo financijski neizdrživo. Nisam spavao mirno kad su naši brodovi prolazili tamo. Pitanje je što učiniti s tom situacijom? Ja nisam pravnik, ali s pomorskog stanovišta vjerujem da bi bilo moguće odrediti pomorski koridor u kojem ribarske ili piratske brodice jednostavno ne bi smjele ući jer bi taj koridor predstavljao slobodnu i sigurnu zonu prolaza. To je prevažan pomorski pravac u kojem svi strahujemo. Tamo ima puno vojnih brodova, postoje sateliti i vrhunska tehnologija, koja odmah može utvrditi ako neki ribarski brodić uđe tamo gdje ne smije. Ne znam zašto se to ne učini.

20. srpanj 2009.| Marija Crnjak

Broj gostiju u kampovima niži samo dva do tri posto

Gostiju je najviše u kampovima koji su uložili u kvalitetu kapaciteta
Kampovi su u kriznoj godini opravdali očekivanja i sve je jasnije da će biti najveći dobitnici turističke sezone u Hrvatskoj. Najveći rast ostvarit će kvalitetniji kampovi jer gosti više nego prije traže kvalitetu, a najviše kampova s više zvjezdica nalazi se na sjeveru Jadrana, ocjena je Adriana Palmana, direktora ureda Kamping udruženja Hrvatske.
Kampovi na kvarnerskim otocima bilježe 15 posto više turista, dok je pad najveći u južnoj Dalmaciji Novi sadržaji
S obzirom na cijenu smještaja i jačanje važnosti autodestinacija, turistički analitičari kampovima su dali najbolje šanse u ovoj sezoni. Dok hoteli bilježe i do 20 posto pada, hrvatski kampovi u prosjeku su pali za dva do tri posto, s tendencijom izjednačavanja u kolovozu. “To je jako dobar podatak čak i ako zaboravimo krizu jer su prošle godine kampovi rasli za četiri posto, dakle ova je godina bolja od 2007. Lipanj je ove godine bio na istoj razini kao lani, a prve dnevne minuse donio je početak sedmog mjeseca zbog kiše. Prvi veliki rast zabilježen je prije desetak dana, odnosno prošlog vikenda”, ističe Palman. Najviše gostiju broje kvarnerski otoci, Cres, Lošinj i Krk, koji su ostvarili rast od deset do čak 15 posto. Do početka prošlog tjedna kampovi u Istri bili su na jedan do dva posto manje gostiju, a Dalmacija bilježi nešto veći pad koji varira od mjesta do mjesta. “Najviše će profitirati kampovi koji su uložili u kvalitetu kapaciteta te uveli nove sadržaje, poput biogradskoga kampa Soline koji je ove godine zabilježio rast popunjenosti od čak 20 posto”, kaže Palman. Granica iza koje se bilježe sve veći padovi je Split zbog veće udaljenosti koja poskupljuje putovanje. Međutim, domaći kamping u cjelini gotovo da i neće osjetiti krizu, čime se otvara mogućnost da se poveća strateško značenje sektora, ističe Josipa Cvelić-Bonifačić, predsjednica izvršnog odbora Udruženja te direktorica operacija za kamping u grupaciji Valamar.

Josipa Cvelić-Bonifačić Vjerni gosti
“Podaci o popunjenosti unatoč krizi pokazuju kako je kamping žilav i kvalitetan sektor turizma koji preživljava unatoč brojnim preprekama za znatna ulaganja i razvoja. Gotovo da i nema hotela u Hrvatskoj koji nudi toliko sadržaja kao neki kvalitetniji kampovi. Također je izuzetno visok udjel ‘vjernih’ gostiju koji se svake, pa tako i ove godine, vraćaju na stare destinacije”, pojašnjava Bonifačić.

‘Srakane’ 5,896tdw Blt 11/86 Brodogradilist,Yug M/E Sulzer 336 Teus Cr 2x25t
Sold To Undisclosed Turkish Buyers At 1.60mil USD

Dva tjedna bez upisa na ovu temu? Pa nema alternative kapitalizmu, pa tako niti trenutnom ustroju prozvodnje i usluga na svijetu.Morat cemo jos malo duze cekat neku novu Kinu i Indiju .Radnih odijela vec duze nema u Europi i Sjevernoj Americi.Long…………

S obzirom da LPLH nema vlastitih dionica (barem ne medju Top Ten) i nemože napraviti ono što je napravila ATPL, dobit iz 08 najbolje iskoristiti za obnovu flote. Ili…..?

Brod od 40.000 dwt, 85 godište, može se kupiti za 5 mil. $. Samo pitanje da li bi se u ovim vremenima takva kupnja isplatila, jer vozarine teško mogu pokriti troškove. Idealna bi bila kupnja vlastitih dionica, ali eto, o tome trenutno nema ni riječi.

Mislim da njihov fin. dir. odlično vrti lovu pa im vjerojatno ne treba novih akvizicija, barem ne u ova recesijska vremena. A dionice su pod kontrolom IMHO.