Novi ATH 550 [smiley2] [smiley2] [smiley2]
Zaključeno jučer na 530.
Ili netko nešto zna, ili….. Zadnja cijena opet 550, a ponuda se povlači prema gore. Prva ponuda 574,99.
Muči me rast na malim prometima, ali to nije ništa novo u LPLH. Ipak, još uvijek se trguje udaranjem po prodaji.
Ponuda se popela na pristojnu razinu, i da su rezultati slabi, već bi bilo ili udaranja kupnje ili većih naloga na prodaji, blizu kupnje.
Ne znam, nešto bi se fino moglo izrodit iz izvješća, koje još uvijek čekamo.
Danas u Poslovnom u udarnom članku o luci Rijeka velika slika broda Lipa u vlasništvu LPLH. Tako da dioničari znadu čega su vlasnici.
PUNO PROMJENA OD JUČER. Do jučer je stanje bilo identično kao i 26.07.
– broj 6. solidno pojačao
– broj 9. malo prodao
– stari broj 10. prodao najmanje 300 dionica te ispao iz Top10; ušao novi broj 10.
26.07
1. DALMONT D.O.O. 161.983 24,45 Osnovni račun
2. FIMISI FOUNDATION 161.090 24,32 Osnovni račun
3. BUGA D.O.O. 112.147 16,93 Osnovni račun
4. APPLE MARINE INC. 30.921 4,67 Osnovni račun
5. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 21.631 3,27 Osnovni račun
6. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 11.435 1,73 Skrb. račun
7. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA BALANCED 4.100 0,62 Skrb. račun
8. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 3.760 0,57 Skrb. račun
9. HPB D.D. 3.401 0,51 Skrb. račun
10. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./PROSPECTUS JUGOISTOČNA EUROPA OIF S JAVNOM PONUDOM 2.800 0,42 Skrb. račun
Ukupno: 77,48
03.08.
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. DALMONT D.O.O. 161.983 24,45 Osnovni račun
2. FIMISI FOUNDATION 161.090 24,32 Osnovni račun
3. BUGA D.O.O. 112.147 16,93 Osnovni račun
4. APPLE MARINE INC. 30.921 4,67 Osnovni račun
5. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 21.631 3,27 Osnovni račun
6. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 12.411 1,87 Skrb. račun ▲ +976 kom +0,14%
7. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA BALANCED 4.100 0,62 Skrb. račun
8. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 3.760 0,57 Skrb. račun
9. HPB D.D. 3.327 0,50 Skrb. račun ▼ -74 kom -0,01%
10. PODRAVSKA BANKA D.D. 2.500 0,38 Skrb. račun NOVI NA LISTI
Ukupno: 77,58
Novi ATH 600 Kn
Pitanje – kako veci igraci kupuju mimo burze, npr. kako je upala Poba?
Pitanje – kako veci igraci kupuju mimo burze, npr. kako je upala Poba?
Nije mimo burze.
PDBA je bila na 11. mjestu, onda je stari broj deset (Prospectus) prodao najmanje 300 dionica i ispao iz Top10. PDBA je time ušla, jer Prospectus ima manje dionica od nje.
Uz posljednju cijenu 600 kn novi solidan prosjek kn 578,32 povečanje +7,1429 % na prometu od 466 kom.
Ima li netko nekakvu informaciju o broju posjeta u turističkom sektoru – kampovima?
Posjećenost Lošinja je povećana, u okvirima porasta ostalih turističkih destiancija, tj. oko 6%. No susjedna Jadranka d.d. sa Lošinja je ostvarila čak 14.3% veći gubitak u 1H nego li prošle godine. Nisam ulazio u analize Jadranke zašto je to tako, ne stignem, možda postoji opravdan razlog.
Kako je današnji prosjek 577,51 i to uz, za ovu dionicu visok promet od 300K, nadam se da smo uspostavili novu razinu cijene.
Sukob koncepcija SDP-a i HDZ-a oko riječkog prometnog pravca
07 Aug 2007 – Vijesti
Podatak da bi uz ulaganje oko dvije milijarde eura u riječki prometni pravac do 2030. godine BDP porastao za oko 4 posto jasno pokazuje koliko je razvoj Rijeke važan i za cijelu Hrvatsku. Naš list objavio je prije nekoliko dana najvažnije podatke iz master plana, koje je po narudžbi Lučke uprave Rijeka pripremila konzultantska kuća Rotterdam Maritime Group, koja je između ostalog procijenila da je sasvim realno da će riječka luka dosegnuti čak tri milijuna TEU jedinica i ukupan promet od 30 milijuna tona.
Reakcije su doista različite i raznovrsne. Konsenzus struke u bitnim načelima praktično postoji, ali ne i konsenzus politike. Može se reći da dvije najjače stranke u Hrvatskoj, točnije predstavnici SDP-a i HDZ-a, na primjeru projekata razvoja riječkog prometnog pravca jednostavno nisu sposobni surađivati kvalitetno na svim razinama, od lokalnih do državnih institucija. Nažalost, nisu sposobni niti na razini struke odrediti barem minimalni konsenzus. Takav zaključak nameće se iz stavova nekih od ključnih ljudi u gradu, županiji i državi, čije smo mišljenje o master planu i razvoju riječkog prometnog pravca zatražili.
Unatoč utjecaju političara, posebno je zanimljivo mišljenje dvojice stručnjaka koji su svaki na svoj način cijelu karijeru posvetili razvoju svih aspekata prometa: Ivanu Milošu, koji danas vodi europske projekte na Veleučilištu u Rijeci i Ivanu Dadiću, redovnom profesoru Fakulteta prometnih znanosti i suradniku Instituta prometa i veza, čije je mišljenje često kost u grlu političkoj eliti Hrvatske.
Željeznica nužna
Dadić gotovo bezrezervno podržava ono što je nizozemska konzultantska kuća napisala te otvoreno kaže da Slavko Linić i Ljubo Jurčić griješe kad sumnjaju u opravdanost ravničarske pruge.
– Nitko u svijetu više ne može zasnivati razvoj na cestovnom prometu, od SAD-a preko Japana, pa na kraju do Europske unije koja gradnju i širenje željeznice posebnim programima financijski podržava. Nepobitno je da riječki prometni čvor treba završiti, obilaznicu i sve druge ceste, uključujući i liburnijsku obilaznicu i dionicu do Žute Lokve. Mora se izgraditi dvokolosječna ravničarska pruga, novi lučki terminali, dugoročno i na Krku, mora se izgraditi i kvalitetna prekrcajna luka u Sisku te kanal Dunav – Sava. Tako ćemo potpuno prometno integrirati Hrvatsku. To su uistinu skupi, ali su ujedno i generacijski projekti, koji generiraju razvoj države za idućih 30 do 50 godina. Što prije to naši političari shvate, što pametniji i efikasniji budu i korist za sve naše građane bit će veća. Ova studija razvoja po meni nije dovoljno optimistična, promet može biti i veći od tri milijuna TEU-a jedinica. Rijeka ima perspektivu kao izričito kontejnerska luka, ali nije dovoljno samo izgraditi cestu D-404 i cestu D-403, već se mora i u središtu Rijeke urediti podzemna cesta ispod grada od istoka do zapada, čime bi se rasteretio gradski promet, kako je i predviđeno prostornim planom, zaključuje Dadić, s kojim se u velikoj većini stvari slaže i Ivan Miloš.
– Master plan je vrlo dobar i zaslužuje pozitivnu ocjenu uz nekoliko iznimki. Širenje luke na Krk je u redu, ali ono mora biti praćeno gradnjom novog mosta i spojem na željeznicu. Najveći problem jest da se nije analiziralo buduću logističku zonu Miklavlje na području Općine Matulji, gdje se nudi 2,5 milijuna četvornih metara prostora, koji bi se koristio ne samo za manipulaciju kontejnera, već i za proizvodnju. Naime, svi proizvodi danas se u dijelovima transportiraju kontejnerima i na Miklavlju bi se sklapali automobili, namještaj i drugi proizvodi, odakle bi zatim išli prema krajnjem odredištu u zemljama EU. U Bruxellesu vide Hamburg, Varnu, Constanzu i Rijeku kao najvažnije luke za
Malo nadokupio broj 6.
03.08.
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. DALMONT D.O.O. 161.983 24,45 Osnovni račun
2. FIMISI FOUNDATION 161.090 24,32 Osnovni račun
3. BUGA D.O.O. 112.147 16,93 Osnovni račun
4. APPLE MARINE INC. 30.921 4,67 Osnovni račun
5. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 21.631 3,27 Osnovni račun
6. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 12.411 1,87 Skrb. račun
7. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA BALANCED 4.100 0,62 Skrb. račun
8. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 3.760 0,57 Skrb. račun
9. HPB D.D. 3.327 0,50 Skrb. račun
10. PODRAVSKA BANKA D.D. 2.500 0,38 Skrb. račun
Ukupno: 77,58
10.08.
1. DALMONT D.O.O. 161.983 24,45 Osnovni račun
2. FIMISI FOUNDATION 161.090 24,32 Osnovni račun
3. BUGA D.O.O. 112.147 16,93 Osnovni račun
4. APPLE MARINE INC. 30.921 4,67 Osnovni račun
5. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 21.631 3,27 Osnovni račun
6. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 12.451 1,88 Skrb. račun ▲ +40 kom +0,01%
7. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA BALANCED 4.100 0,62 Skrb. račun
8. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 3.760 0,57 Skrb. račun
9. HPB D.D. 3.327 0,50 Skrb. račun
10. PODRAVSKA BANKA D.D. 2.500 0,38 Skrb. račun
Ukupno: 77,58
Naišao sam na jedan stariji članak iz 2005.:
“Dobar primjer je Zračno pristanište Mali Lošinj u vlasništvu turističkih tvrtki i potporu lokalne samouprave, dok se država upisala kao vlasnik na ime ulaganja (projektna dokumentacija i oprema). Tako Lošinjska plovidba Turizam d.o.o. ima 56,53 posto udjela, Jadranka 22,77 posto, Republika Hrvatska 14,04 posto, Grad mali Lošinj 4,03 te Lošinjska plovidba Brodarstvo d.o.o. 2,63 posto.”
http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00003&BR=003406&DA=20050725
Nisam znao da je LPLH većinski vlasnik otočnog aerodroma.
Iako je članak star dvije godine, pretpostavljam da nije došlo do promjene.