http://pgz.hns.hr/content/view/761/1/
Brodarstvo još nije dotaknulo dno
Globalna recesija potekla iz financijskog sektora prelila se u sve gospodarske grane, uzrokujući drastičan pad proizvodnje i trgovine, a jedan od prvih sektora koji se našao na udaru takvog stanja je brodarstvo koje je nakon godina rasta i visokih vozarina u samo nekoliko mjeseci praktički ostalo bez tereta, dok su vozarine dotakle dno. Predsjednik Uprave Lošinjske plovidbe – Holdinga i član Predsjedništva Županijske organizacije HNS-a Primorsko-goranske županije Marinko Dumanić, u razgovoru s novinarom Novog lista govori o stvarnim razmjerima krize u brodarstvu. – Možemo kazati da je kriza potekla iz bankarskog sektora i iz njega se prenijela u realni sektor. Ta crna rupa gubitaka koja je nastala u financijskom sektoru ima veliki refleks na cjelokupnu ekonomiju, pa tako i brodarstvo. U tom pogledu, puknute niti kreditne krize, nepovjerenje na međunarodnom bankarskom tržištu rezultirale su zaustavljanjem ukupne proizvodne aktivnosti i trgovine, kako u zemljama koje proizvode, tako i onima koje te proizvode kupuju. Devedeset posto svjetske trgovine odvija se morem i u ovom trenutku mi smo došli do točke gdje je cjelokupni pomorski promet gotovo zaustavljen. Tereta na tom pomorskom tržištu nema. U svjetskim relacijama dvije grupe tereta čine gro suhih tereta, to su ugljen i željezna rudača. U ovom trenutku oni koji su ugljen i željeznu rudaču kupovali su jednostavno prestali kupovati, zaustavljena je proizvodnja čelika jer je, primjerice, potražnja za automobilima pala, a i brodogradilišta su drastično smanjila potražnju i tu je taj zatvoreni ciklus pada potražnje.
U zadnje četiri godine brodarsko tržište je rapidno raslo, vozarine su recimo u 2004. godini u odnosu na 2003. rasle tri, četiri, pa čak i do sedam puta. Imali smo rast trgovine u cijelom svijetu, a s njim su rasle i vozarine. Rasle su i cijene samih brodova, bilo polovnih ili novogradnji, brodari su išli u ekspanziju. Sada, nakon ovog drastičnog pada vozarina, koje su se smanjile za čak 90 posto u nekoliko mjeseci, brodari su došli u poziciju da su operativni troškovi broda veći od vozarina. Ne zaboravimo da su tu još i kreditne obveze koje gotovo svaki brodar ima i mora otplaćivati, i sada imamo situaciju gdje je puno toga ostalo otvoreno i nepokriveno. Danas imate stotine kontejnerskih i drugih brodova koji jednostavno nemaju što prevoziti. Pitanje je – što dalje? Ja sam duboko uvjeren da u ovoj krizi još nismo dotaknuli dno, najgore nas tek čeka u 2009.
Upravo to je i sljedeće pitanje, naime, većina analitičara smatra da tek iduće godine slijedi prava duboka kriza u brodarstvu, budući da je dobar dio godine koja je na izmaku ipak bio povoljan za vlasnike brodova.
– Da, samo je pitanje hoće li dno krize biti odmah u prvom ili u nekom od idućih kvartala. Nakon toga će trebati sigurno barem nekoliko godina da se ponovo napravi uzlet, da se stabilizira kreditno tržište, a pogotovo međunarodna trgovinska razmjena. Kriza u brodarstvu će dodatno potencirati krizu u gospodarstvu. Na primjer, riječka luka će sigurno imati manji broj kontejnera nego je planirano, zbog drastičnog pada kineskog izvoza, a taj pad lučkog prometa će opet utjecati na pad ukupne gospodarske aktivnosti. Osim toga, drastično smanjenje potreba za brodskim prostorom snažno će pogoditi i brodogradnju. Brodari su samo unatrag petnaestak dana u brodogradilištima Dalekog istoka, koja su uvjerljivo vodeća u svijetu, odustali od preko stotinu brodova. I to brodova koji su već dobrim dijelom plaćeni ili čak u izgradnji. To je jednostavna logika »bolje spašavati glavu a izgubiti ruku«.
Što to znači za hrvatsku brodogradnju, koja je ionako u teškom položaju, posebice »3. maj« s praznom knjigom narudžbi. Kako sada ugovarati nove brodove kada ih gotovo nitko ne kupuje?
– Ako vidimo što se zbiva u nama konkurentskim zemljama, posebice Japanu, Koreji i Kini, liderima u brodogradnji, onda je sigurno da je naša brodogradnja u još težoj poziciji. Osobno smatram da u ovakvim vremenima treba odustati od privatizacije naših brodogradilišta jer ona ne može donijeti nikakav efekt. Privatizacija sada može jedino dovesti do zatvaranja škverova što, vjerujem, nitko u ovoj državi ne želi. Smatram da hrvatska brodogradilišta treba udružiti, kako bi se racionaliziralo njihovo poslovanje u svim segmentima. »3. maj« ni u dobrim vremenima, kada su se u cijelom svijetu ugovarali novi brodovi, nije uspio popuniti knjigu narudžbi. Sada treba donijeti političku odluku na razini Vlade i stvoriti jednu brodarsku tvrtku u Rijeci preko koje će država osigurati 200 milijuna dolara za gradnju četiri nova broda u »3. maju«, kojima će se osigurati zaposlenost brodogradilišta, pošto u ovom trenutku mislim da Tankerska i Uljanik neće ulaziti u rizik tog posla. Da on ne propadne, moramo biti spremni osigurati te novce i sagraditi ta četiri broda, te na taj način »3. maju« dati vremena da dođe do daha i restrukturira se uz kontinuiranu proizvodnju.
Spomenuli ste osnivanje nove brodarske tvrtke, o čemu bi trebala odlučiti Vlada. No, kakva sudbina čeka postojeće hrvatske brodare? Konkretno, Lošinjsku plovidbu, hoće li biti prodaje brodova, kupnje novih, ili će se nastojati spašavati postojeće stanje?
– Mislim da neće biti ni prodaje ni kupnje. U proteklih nekoliko godina, zahvaljujući dobrom stanju na tržištu brodari su akumulirali određene financijske rezerve, zahvaljujući kojima vjerujem da ćemo se uspjeti održati na tržištu, čak i uz ovako niske vozarine. Jednostavno, cilj je opstati na tržištu ovakvom kakvo jest tijekom iduće godine, kada bi kriza trebala dosegnuti vrhunac, te čekati bolja vremena i rast cijena vozarina. Uvjeren sam da će 2010. donijeti pomak na bolje. Koliko bolje, teško je reći. Prije ove krize imali smo vozarine od 35 tisuća dolara za handy-size brodove od 40 tisuća tona, a danas smo došli na 3 tisuće dolara. Mislim da to jasno oslikava stanje na tržištu i gubitke koje brodari svakodnevno trpe. Naša je sreća u cijeloj priči da smo dobar dio brodova dali u dugoročni najam, pa time nadoknađujemo gubitke ovog dijela flote koji je u dnevnom najmu.
Najcrnje prognoze kažu da brodare čeka dugi niz godina do oporavka, neke čak kažu da stanje na tržištu više nikada neće biti tako dobro kao što je to bilo posljednjih četiri-pet godina, kakva su vaša predviđanja?
– Na svjetskoj razini možemo kazati da je ovo treći svjetski rat u ekonomskom smislu. Ljudskih žrtava srećom nema, ali ekonomski, u brodarstvu je učinjeno više štete nego u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Pitanje oporavka brodogradnje je ujedno pitanje oporavka ukupnog gospodarstva u svijetu. Brodari će vjerojatno morati reprogramirati svoje kreditne obaveze, što je na koncu i u interesu banaka koje su ih kreditirale, jer što im vrijedi da brodar u ovom trenutku bankrotira, rasproda brodove čija vijednost je danas minimalna. Tu bi svi bili na gubitku, zajednički je interes da se prebrodi kriza, vjerujem da će banke skupa s brodarima tražiti rješenje kako reprogramirati kreditne obaveze na duži rok da se, radi obostrane koristi, prevlada postojeća teška situacija.
Što se hrvatskih brodara tiče, mi smo već imali dosta loših godina, pogotovo za vrijeme rata i raspada bivše države kojim je izgubljen veliki dio tržišta, ali vjerujem da će jezgra hrvatskog brodarstva, tvrtke poput Lošinjske plovidbe, Atlantske, Tankerske i Jadroplova, pokazati znanje i umijeće da opstane i u ovim teškim vremenima.
Na koju je foru bakic ispao iz top10…
Važeći podaci za uredovni dan 19.12.2008 .
1. DALMONT D.O.O. 161.983 24,45 Osnovni račun
2. FIMISI FOUNDATION 161.090 24,32 Osnovni račun
3. BUGA D.O.O. 112.147 16,93 Osnovni račun
4. APPLE MARINE INC. 30.921 4,67 Osnovni račun
5. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 21.631 3,27 Osnovni račun
6. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 11.686 1,76 Skrb. račun
7. RAIFFEISEN BANKA D.D. 4.062 0,61 Osnovni račun
8. PODRAVSKA BANKA D.D. 4.003 0,60 Skrb. račun
9. PBZ D.D. 3.849 0,58 Skrb. račun
10. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 3.000 0,45 Skrb. račun
Ukupno: 77,65
Desila se ista stvar kao i kod ADPL-a, DDJH-a (njegove dionice)…..
objašnjenje preneseno s drugog foruma…..
nestalo čovjeku para pa uzeo margin ili lombard na dionice u zabi… isto je napravio i na petrokemiji(ipak je puno ulagao i možda se prekombinira)… kupovao je dosta đure iznad 100kn a i puno drugih dionica je ulazio prije …
109 kuna, za i do sada najpotcjenjenijeg brodara. Dok se drugi brodari koliko toliko oporavljuju… jednostavno ne mogu vjerovati
Izgleda da je losinska kupila jos jedan brod pod imenom Daria…
LOŠINJSKA PLOVIDBA MALI LOŠINJ
DANICA u Bilbau, DINA u Norfolku, DORA u New Orleansu, HANA u Singapuru, KATARINA u Lagosu, KAROLINA u Pireju, KARMEN 25. prosincau Sao Sebastiau, LOŠINJ u G.Tauru, RIJEKA u Marseillu, DARIA na sidrištu u Zhoushanu, SRAKANE u G.Tauru.
[thumbsup]
Evo nesto sam nasao o tom brodu… nadam se da neko ima nesto vise informacija…
1 Daria Bulker DWT 41260 godina 1995 Cyprus
Evo i slike…
brod izgleda prestrašno…
daj najdi neku ljepšu sliku.. [thumbsup]
al pohvale na trudu imas 100!
http://polsteam.com.pl/ship/400
evo na linku ima ljepsa slika…
To nije taj brod.
Daria je ex. Lola, ex. Mirna