Ne bi bilo loše uzeti danas?
Ovdje cijena pada min 50%, nije prvi puta da država izvoza dioničare, sjetimo se LKPC
Sory, nisam stavio link:
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=eab6e17b-6869-4211-885f-9f2bf89bf5a7&ref=lastadd
Evo šta Lider piše, mislim da je malo konkretnije:
Dokapitalizacija
Luka Rijeka za 296,8 milijuna kuna povećava temeljni kapital
Temeljni kapital Luke Rijeke d.d. današnjom odlukom Izvanredne glavne skupštine povećava se za isključivo povećanjem vlasničkog udjela države, a dionice neće biti ponuđene na tržištu dionica, budući da su članovi skupštine prihvatili i odluku o potpunom isključenju prava prvenstva ostalim 296,8 milijuna kuna, na ukupno 598,04 milijuna kuna, unošenjem oko 460.000 četvornih metara zemljišta i skladišta na području Škrljeva kraj Rijeke u vlasništvo tog poduzeća.
Temeljni kapital povećat će se izdavanjem oko 2,9 milijuna nematerijaliziranih redovnih dionica serije B, svake u nominalnoj vrijednosti od 100 kuna.Izdavanjem dionica Luka će se dokapitalizirati dioničarima pri upisu novih dionica u korist Vlade Republike Hrvatske.
Skladišni prostor na Škrljevu u riječkom zaleđu, na kojemu se nalazi veliki skladišni i manipulativni lučki prostor, nije ušao u temeljni kapital Luke jer je sredinom 90-tih dobio status pomorskog dobra.Odlukom Vlade prošle godine su nekretnine na Škrljevu izuzete iz pomorskog dobra, odnosno iz lučkog područja kojim je upravljala riječka Lučka uprava. (H)
Ne znam od kud vam da će LKRI u minus…zato moram ponovit LKRI povećava tem. kapital za 296,8 mil. na 598 mil. što je gotovo 50% !!! A za 2,9mil. uvećava izdavanjem redovnih dionica serije B udio države i te dionice neće bit na tržištu… moje skromno mišljenje je da LKRI čeka uzlet a ne pad…
LKPC-u država kao većinski vlasnik nije odobrila dokap!!! pa se nikako ne može usporediti sa odlukama izvanredne skupštine LKRI…
Sory sad sam tek vidio da su tekstovi busunesa i lidera identični.
Koja flegma od teme na LKRI. Niti me ko demantira ni potvrđuje.Napisane 83 str. u istoj branši na LKPC preko 400 str.od čega 50% može se odmah obrisat ne služe nikomu i ničemu…50% povoljnijih vjesti i događaja vezanih perspektivu LKRI… i ništa ??? [tongue]
Može li netko reći šta se dešava sa ove dionice, i postoji li ikakva nada da bi mogla ići gore, jer mislim da je ova sadašnja cijena preniska.
U ZAVRŠNOJ FAZI RUŠENJE LUČKIH I ŽELJEZNIČKIH SKLADIŠTA NA BRAJDICI I DELTI
Drvo preselilo s Delte u Rašu
Čišćenje trase ceste D-404 napreduje u skladu s rokovima, pa je već započeo i dio iskopa na Delti i Brajdici gdje su odavno završeni vijadukt Brajdica i most Rječina
RIJEKA – Rušenje lučkih i željezničkih skladišta te drugih objekata koji se nalaze na trasi ceste D-404 na Delti i Brajdici uskoro će biti potpuno završeno, a u skladu s tim »Luka« Rijeka već mjesecima provodi izmještanje velikih količina drva, koje se tradicionalno skladište na ovom dijelu lučkog područja. U Hrvatskim cestama i tvrtki GP »Krk« potvrđuju da čišćenje trase napreduje u skladu s rokovima, pa je već započeo i dio iskopa na Delti i Brajdici, gdje su odavno završena dva ključna cestovna objekta, a to su vijadukt Brajdica i most Rječina. Sada je na Delti u tijeku čišćenje ukupno sedam objekata od čega je pet lučkih skladišta, dok su preostala dva manja zidana objekta. To znači da se radi na lakšem otvorenom dijelu trase ceste D-404, gdje bi jedini problem eventualno mogla predstavljati mreža instalacija, koje su davno postavljane i upitno je koliko danas postoje precizne i vjerodostojne informacije o tome gdje se točno nalaze. Ipak, sve je izvjesnije da će gradnja ceste D-404 biti završena na vrijeme, što znači da bi službeno otvorenje trebalo biti obavljeno u prvom kvartalu iduće godine.
Da cesta dobro napreduje, potvrđuje i predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa koji naglašava da HŽ, Luka i HC praktično konstantno koordiniraju projekt ceste D-404.
– Mi smo u našem dijelu nadležnosti veliki dio drva preselili na razne lokacije. Tako u luci Raša već imamo oko 40.000 kubika tvrdog drva, a dio drveta također je prebačen i u Škrljevo. Kako smo u fazi širenja kontejnerskog terminala Brajdica, gdje smo srušili dio nadstrešnica, dio drva smo preselili i s Brajdice. Ostavit ćemo minimalne količine koje su nužne da možemo krcati drvo kada se to planira u kombinaciji s drugim vrstama tereta. Također će ostati i dio za punjenje kontejnera. Radimo po načelu da se sav teret što kraće zadržava na području lučkog bazena Sušak, na Brajdici i Delti, ističe Vukorepa, dodajući kako će cesta D-404 barem djelomično olakšati probleme s nedostatkom prostora na kontejnerskom terminalu, zbog čega se i u riječkoj luci željno očekuje dovršetak njezine gradnje.
Rijeci neophodna nova Brajdica
Iako je na kontejnerskom terminalu riječke luke na Brajdici ovih dana pretovareno oko 105.000 TEU jedinica, što je 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, potencijal riječkog prometnog pravca u kontejnerskom prometu slabo je iskorišten. Prema službenim procjenama najjačih europskih i svjetskih operatera u roku od dvije godine ukupni kontejnerski promet prema Mediteranu i sjevernom Jadranu trebao bi dosegnuti nevjerojatnu brojku od četiri milijuna TEU-a godišnje. Kako je veći dio tog tereta namijenjen Europi jasno je da najprirodniji i najbrži put prema tom tržištu vodi upravo kroz sjeverni Jadran, gdje najveće luke, Rijeka Trst i Kopar, jednostavno ne mogu servisirati ni približno tako veliki promet. Stoga je logična posljedica da će dio tog tereta, koji dolazi s Dalekog istoka otići prema sjevernoeuropskim lukama kao što su Rotterdam ili Hamburg, iako je riječ o dužem, a time i skupljem putu. To potvrđuju i konkretni podaci za slovensku, talijansku i hrvatsku luku. U Kopru je prošle godine promet iznosio oko 300.000 TEU-a, što je nedovoljno, pa i Slovenci ubrzano uređuju nove površine za kontejnerski promet. U Trstu je situacija donekle drukčija, iako je i tamo u posljednjih godina dana promet rastao po izrazito visokoj stopi od 40 posto. Razlika je u tome što Trst čak i danas ima kapaciteta za nešto veći promet, ali se on ne ostvaruje ponajviše zato što se nastoji ostvariti maksimalni profit visokom cijenom svih servisa i usluga u tamošnjoj luci. Ipak, već naredne godine u Trstu se očekuje više od 400.000 TEU-a. To znači da se spomenute tri luke zajedno postupno približavaju brojci od milijun TEU-a.
Dodatni troškovi
Kopar i Rijeka rade na širenju kontejnerskih kapaciteta, ali se, barem kad je Rijeka u pitanju, sve to odvija presporo, pa Brajdica danas nalikuje na zonu u kojoj se vodi uzaludna borba za svaki centimetar prostora. Direktor tvrtke »Jadranska vrata« Goran Manfreda potvrđuje da problem nedostatka prostora danas bitno poskupljuje usluge i stvara dodatne troškove, jer se kontejneri nerijetko moraju premještati i više puta manipulirati kako bi se omogućio prijem što većih količina tereta.
– Procjena je da ćemo ovu godinu završiti s približno 190.000 TEU jedinica i to je u ovom trenutku maksimum u ovim uvjetima. Mi trebamo nove manipulativne površine što je prije moguće ukoliko želimo i idućih godina zadržati visoki trend rasta prometa, ističe Manfreda, dodajući kako se svi planovi širenja Brajdice i uređenja novog terminala na Zagrebačkoj obali moraju maksimalno ubrzati. Slikovito rečeno, ukoliko bi sutra bilo izgrađeno novih 300 metara obale na Brajdici i to bi bilo prekasno, smatra Manfreda, koji dodaje kako su propusnost i kapacitet željezničkog čvora na Brajdici premali, što znači da HŽ sve teže odgovara zahtjevima nagomilanog prometa. Opisanu situaciju će barem neznatno olakšati otvaranje ceste D-404, koje se očekuje u prvom kvartalu iduće godine. Ta prometnica imat će direktan spoj s Brajdicom što znači da će svi kamioni direktno dolaziti na terminal i više neće prolaziti kroz ionako preopterećene ulice u središtu Rijeke. Time će se brže i jednostavnije, a tako će i transport biti jeftiniji, dolaziti do pozadinskih lučkih skladišta na Škrljevu.
Vatrogasne mjere
Osim toga ruši se i dio nadstrešnica na samom kontejnerskom terminalu na Brajdici i time se dosad dobilo oko 10.000 četvornih metara prostora, što je posao koji će se i nastaviti, pa se iduće godine očekuje da će kontejneri prijeći na područje sjeverno od željezničkih kolosjeka. Tako bi se ukupno dobilo oko 50.000 četvornih metara prostora.
Međutim, to su tek vatrogasne mjere i kap u moru u odnosu na potrebe. Stoga je objektivno upitno može li riječka luka idućih godina zadržati dosadašnji trend rasta kontejnerskog prometa od 30 do 40 posto godišnje.
Iako se ta činjenica javno ne želi previše isticati, …
..kad bi postojali uvjeti promet u Rijeci bi praktično odmah mogao biti dvostruko veći, dok bi za nekoliko godina gotovo sigurno bila dosegnuta danas nestvarna brojka od milijun TEU-a. To će biti moguće tek kad se dogradi Brajdica, izgradi Zagrebačka obala i dovrši ravničarska pruga, odnosno najranije 2014. godine. Novih 300 metara Brajdice bi ipak moralo biti izgrađeno nešto ranije. Procjene su iz Luke i Lučke uprave da bi u prvoj polovici iduće godine gradnja mogla početi, kao i da bi nova obala mogla biti gotova krajem 2010. godine u najboljem slučaju. Zbog toga se već vode pregovori oko nabave novih kontejnerskih mostova, jer taj posao trebao obaviti na vrijeme kako bi mostovi bili isporučeni na vrijeme. Šteta je samo što se to već nije dogodilo.
Hanjin Shipping u Rijeci
Kontejnerski operater Hanjin Shipping iz Južne Koreje još je jedna velika brodarska kompanija koja je odnedavno izabrala Brajdicu, odnosno Rijeku za tzv. hub luku u koju će se feeder servisom dvaput tjedno dopremati kontejneri, koje će brodovi Hanjina prethodno iskrcavati na Malti. Iako nije riječ o posebno velikim količinama tereta dolazak Hanjina još je jedna potvrda prepoznavanja riječke luke kao jednog od važnijih prometnih koridora prema Europi. Korejska kompanija ima oko 200 brodova u floti, održava oko 60 svjetskih linija i godišnje ima promet oko stotinu milijuna tona tereta. (Novi list)
ajbolje ponude [ LKRI-R-A ]
Kupnja Cijena
69 420,00
48 418,20
Cijena Prodaja
423,00 30
438,54 59
Svaki dan se nađe neki…… sa "akcijskom" ponudom daleko ispod ostalih… i evo ja mu nudim 90 kunića, njemu toliko značajnih,da da ovomu sa 420… [tongue] [tongue] [tongue]
Luka Rijeka d.d. ostvarila je u prvih pola godine neto dobit u iznosu od 4,3 milijuna kuna, što je tek 2 posto više od 4,17 milijuna kuna ostvarenih u istom razdoblju lani