RIJEKA – Kontejnerski brod Maersk Kawasaki danas je uplovio na novu obalu kontejnerskog terminala Brajdica, koja je tako operativno započela s radom s nova dva kontejnerska mosta dopremljena iz Kine prije nešto više od mjesec dana.
Time se otvara i novo poglavlje rada na jedinom kontejnerskom terminalu riječke luke, gdje je u prvih šest mjeseci ove godine pretovareno 72.559 TEU jedinica, što je oko 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Optimizam budi i podatak da je lipanj bio prometno rekordan mjesec na terminalu sa 17.748 TEU-a, što bi trebala biti tek uvertira za daljnji rast do kraja godine.
Ipak, u ovom trenutku nitko iz tvrtke Jadranska vrata nije spreman konkretno iznijeti brojke s kojima se planira okončati godina, prije svega zbog okolnosti ulaska Hrvatske u Europsku uniju i početka poslovanja u novim uvjetima.
S tim u vezi zadnjih tjedana održan je niz sastanaka i radionica s partnerima Jadranskih vrata – brodarima, agentima i špediterima, te su usklađene proceduralne promjene s Carinom RH, koje su se počele provoditi nakon ulaska Hrvatske u EU.
Ostaje tek vidjeti koliko će sustav biti efikasan, odnosno koliko će biti čekanja na granici. Stoga se iz Jadranskih vrata naglašava samo kako je neupitan daljnji rast prometa i bolji rezultat od onoga u prošloj godini.
Neslužbeno je procjena kako bi bilo izvanredno i ambiciozno ukoliko bi bio oboren apsolutni rekord Brajdice iz 2008. godine kada je pretovareno oko 169.000 TEU-a. Procjene su ipak nešto niže i realan bi promet mogao biti oko 155.000 TEU-a.
Jučer su istovremeno prvi put privezana dva broda uz bok Brajdice, uz »Maersk Kawasaki« bio je i brod »Karin S.«, a sve to omogućeno je nizom investicija na terminalu, prije svega u izgradnji novih 328 metara obale, a zatim i dolaskom nove opreme vrijedne ukupno oko 23 milijuna eura, koju je iz Kine prije mjesec i pol dana dopremio specijalni brod »Zhen Hua 20«.
Iako je terminal jučer počeo raditi na novoj obali službeno otvorenje zakazano je za 10. srpanj kada se očekuje i dolazak visokih predstavnika Vlade među kojima i ministra financija Slavka Linića i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića.
Što ima novo u LUKA RIJEKA???
Početak procesa prodaje 30-35% udjela, po kojoj cjeni ???
Što ima novo u LUKA RIJEKA???
Početak procesa prodaje 30-35% udjela, po kojoj cjeni ???
Vidjeti ćemo za par minuta -HTV 1.
Hrvatska danas.
Upravo slijedi prilog.
Konačno su sve stvari posložene kako treba ,i Luka zauzima svoje mjesto.
Gledam danas sve ovo na Lkri i mogu samo reći jedno, fuuuuj odvratno.
Kakvo glumatanje i uništavanje našeg blaga za interese stoke krupnog zuba.
Evo kasno sinoć sam se vratio s ljetovanja u Grčkoj. Pričao tamo s x ljudi kako je sad kad su pola luke iznajmili. Pa oni su se preporodili ! Samo riječi hvale i ponosa.
Gledam ovo kod nas i donosim tešku odluku. Izlazim van i kažem, ZBOGOM LKRI.
Zbogom!
Pozitivno za Hrvatsku.
Takvih vijesti treba na svim područjima.
Grčić: Željeznica će biti pokretač novog investicijskog ciklusa, a projekti su ‘teški’ 2,5 milijardi eura
Autor: M.M./H | 15.24, 11.07.2013.
U razdoblju do 2020. godine očekuju se velika ulaganja u željeznicu koja će biti pokretač novog investicijskog ciklusa koji će donijeti mnoge koristi hrvatskom gospodarstvu, najavio je na današnjem predstavljanju investicijskih projekata HŽ Infrastrukture potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
Željeznica je jedan od ključnih Vladinih strateških interesa, a da je to tako govori iznos od 2,5 milijarde eura kolika je vrijednost željezničkih projekata koji su trenutno u fazi projektiranja ili pripreme za projektiranje, kaže Grčić.
Upravo ti projekti su po njegovom mišljenju baza za novi razvojni ciklus, čemu treba pribrojiti 400 milijuna eura vrijedne projekte koji su dovršeni, u tijeku ili pred ugovaranjem.
Ulaganja u željeznicu su po njegovim riječima potpuno različita od onih u autoceste kod kojih se država zaduživala, a sada ne može vraćati kredite. “Zato idemo u koncesiju i spašavamo javne financije”, ističe Grčić te poziva opoziciju koja je, kako kaže, sudjelovala u stvaranju tih dubioza, da se uključi u rješavanje problema.
Željeznički projekti će se, navodi Grčić, najvećim dijelom financirati iz fondova Europske unije, a država će se eventualno zaduživati za manji dio sredstava koje će morati osigurati kao vlastitu komponentu.
Potpredsjednik Vlade ocjenjuje da realizacija željezničkih projekata traži vremena i da se od njih možda neće politički okoristiti sadašnja Vlada, ali vjeruje da će i ona koja će ubirati korist biti SDP-ova.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je da je cilj ulaganja u željeznicu, koja bi do 2020. godine trebala dosegnuti 40 milijardi kuna, podići kakvoću pruga kako bi teretni promet mogao teći brzinama od 120, a putnički 160 kilometara na sat.
Prioritet u ulaganjima, kaže Hajdaš Dončić, imat će pruge na 5b i 10. paneuropskom koridoru pri čemu je ipak najvažniji riječki prometni pravac, jer takvi signali dolaze od međunarodne poslovne zajednice koja ističe važnost Luke Rijeka za plasman svojih roba u Europu.
Predsjednik Uprava HŽ Infrastrukture Darko Peričić izvijestio je da je HŽ Infrastruktura korisnik europskih sredstava od 2008. te da su od tada završena dva projekta u vrijednosti 71,6 milijuna eura. U tijeku su radovi na jednome projektu u vrijednosti 35,8 milijuna eura, projektiraju se radovi u vrijednosti 25,8 milijuna eura, a trenutačno su otvoreni natječaji za izbor izvođača za projektiranje vrijedni 15 milijuna eura, rekao je Peričić.
Ujedno je najavio da se uskoro raspisuju natječaji za sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u vrijednosti 230 milijuna eura, a u pripremi za apliciranje su i drugi veliki projekti u vrijednosti većoj od 500 milijuna eura za koje se očekuje da će biti realizirani europskim sredstvima.
Prioritet u ulaganjima, kaže Hajdaš Dončić, imat će pruge na 5b i 10. paneuropskom koridoru pri čemu je ipak najvažniji riječki prometni pravac, jer takvi signali dolaze od međunarodne poslovne zajednice koja ističe važnost Luke Rijeka za plasman svojih roba u Europu.