@topalov5
"…pitanje je koliko je BVPS kad bi se imovina računala po stvarnim tržišnim vrijednostima" ?!

da, zbilja zanimljivo pitanje…

@lebowski
"Pa dajte onda neko mjerilo koje svjedoči u prilog tvrdnjama da je LKRI na 110 kn po dionici jeftina."

evo npr. vremensko mjerilo…

još do prije 3 mjeseca kretala se prosječno 145 punih mjesec dana, a sada je eto na 110…

a glede P/S, trenutni je za LKRI P/S 3,92

više detaljnije na…

http://hr.wikipedia.org/wiki/P/S_omjer
http://www.mojedionice.com/dionica/LKRI-R-A

Izračunajte npr. koliko je knjigovdstveno materijalna imovina Luke Koper veća od materijalne imovine Luke Rijeka. I da li je taj omjer realan? Da li je Luka Koper stvarno toliko veća i vrednija od Luke Rijeka?

ne bi trebalo uspoređivti trenutno stanje stvari,
nego bi trebalo napraviti stvarnu projekciju budućnosti glede potencijala razvoja ?!

koja je od tih luka zanimljivija potencijalnim ulagačima ?!

u stvari, ne sjećam se da su Kinezi pokazali imalo interes za onu drugu !

Ja sad samo čekam kad ce netko postat novi link o tome kako je ICTSI ostvario polugodišnji promet od 64.834 teusa u svrhu drukanja na rast dionice lkri koja sa tim podatkom nema nikakve veze [tongue]

ma kakav P/S, P/B i slične tričarije….ovdje samo treba nova izjava da ide privatizacija,ono u stilu: kinezi, rusi, korejci i evo cijene nazad na 150 kn [rolleyes]

Dobru šalu uvijek prihvaćam, ali napomenut ću vam onako diskretno da ponovno pročitate vijest o blokadi, koju sam potvrdio. Evo hint: Račun je blokiran na dan taj i taj. I to je bilo točno, taj dan račun je bio blokiran.
[/quote]

Ma nije bilo gorčine u moje postu. Mala zezancija.
Evo priznajem imam LKRI ponovo od neki dan jer mi je ostala u dobrom sjećanju u onom rastu od 100-150. Istina malo sam prerano izašao ali ni 30tak% nije za baciti.

Ali što se tiče ovog što si napisao u potpunosti se slažem. LKRi nikad nije imala fundamente. Ni na 100 ni na 900 kn, ali ono što je ovdje bitno je da su se ipak dogodila konkretna ulaganja od strane Filipinaca, Kinezi se muvaju okolo nje, Vlada stalno najvaljuje da mora rasprodati imovinu radi krpanja rupa, tako da je po meni LKRI u ovom trenutku puno više Buy, nego Sell. IMHO

piše u novom listu [tongue]

ovdje samo treba biti strpljiv, pogotovo tko ulazi na ovim cijenama jer državi i vladi je voda do grla, moraju prodavati ono što im je ostalo da se sustav održi, a za LKRI imaju jasan interes kineske države, moćnog COSCA itd:

http://www.poslovni.hr/vijesti/luka-rijeka-moguca-kineska-vrata-u-europu-204728.aspx
http://www.poslovni.hr/vijesti/s-ponudom-za-rijeku-kinezi-nece-cekati-203215.aspx
http://www.poslovni.hr/vijesti/s-kineskim-brodarima-o-luci-rijeka-i-prugama-202650.aspx

KRIZA UZIMA DANAK KONTEJNERSKI PROMET U VEĆINI JADRANSKIH LUKA STAGNIRA ILI PADA
Rijeka i Kopar u minusu, Trst u plusu čak 20 posto

Pokazuje se usporavanje rasta Kine, a recesija je jako naglašena u Europi. Suočavamo se s dugom krizom, koja može potrajati i idućih desetak godina, ističe Antonio Passaro, direktor tvrtke Jadranska vrata

RIJEKA » U prvih šest mjeseci ove godine u gotovo svim lukama na Jadranu bilježi se pad kontejnerskog prometa, pa su tako u Rijeci i Kopru brojke oko tri posto manje u odnosu na prošlu godinu. Najveća slovenska luka ima 292.727 TEU-a, dok promet riječke Brajdice iznosi 64.827 TEU-a. Jedina iznimka je Trst, gdje kontejnerski promet raste više od 20 posto, ali još uvijek nije na razini koja bi ugrožavala lidersku poziciju Kopra na sjevernom Jadranu, jer bi Trst tekuću godinu mogao zaključiti na razini od oko 400.000 TEU-a ukoliko se trendovi nastave, dok bi Kopar bio na brojci od približno 600.000 TEU-a.
Direktor tvrtke Jadranska vrata Antonio Passaro naglašava kako postoji zabrinutost, jer sve ukazuje na ulazak u jPreraspodjela tereta

Rast Trsta ipak ne znači da u sjeverni Jadran dolazi više tereta, već je uglavnom riječ o preraspodjeli, najviše iz Venecije u Trst, koji ima duboki gaz i neiskorišten maksimalni kapacitet. Novost je također da iz Trsta sada ima i nekoliko novih vlakova prema Mađarskoj. Pad ili stagnaciju prometa na Jadranu potvrđuju i podaci iz crnogorske luke Bar, gdje je pretovareno 16.379 TEU-a, što je također oko tri posto manje, te promet u Pločama, koji iznosi 10.887 TEU-a i približno je jednak kao i prošle godine.
oš dublju krizu u kojoj neće biti lako doći do većeg prometa.
– Mi još uvijek imamo zacrtani plan završiti godinu s prometom od 139.375 TEU-a, što bi bilo povećanje prometa za oko 7 posto. Međutim, naredne godine je u planu više od 200.000 TEU-a, što je vrlo zahtjevan cilj za kojeg nisam siguran hoćemo li ga moći ispuniti. Svi pate, promet je i u velikim mediteranskim lukama manji, jednako kao i u lukama na sjeveru Europe. Pokazuje se usporavanje rasta Kine, a recesija je jako naglašena u Europi i po svemu što se vidi suočavamo se s jednom dugom krizom, koja može potrajati i idućih desetak godina. Zbog svega toga nisam siguran hoćemo li moći tako brzo, odnosno u planiranom roku od šest godina, dostići maksimalni godišnji kapacitet na Brajdici od 600.000 TEU-a, ističe Passaro dodajući kako to nikako ne znači i promjene u realizaciji investicija na terminalu.
Nova oprema, kontejnerski mostovi i dizalice stići će 13. svibnja iduće godine kao što je i bilo najavljeno, nakon čega bi nekoliko mjeseci trebala potrajati montaža novih kontejnerskih mostova. U drugoj polovici iduće godine planira se postaviti nove instalacije i asfalt na površini terminala koja je sada u upotrebi, pa bi puni kapacitet Brajdice trebao biti postignut krajem iduće ili početkom 2014. godine.