@vatreni1
puno pričaš…
no tebi je balončina bila isto i na 100…
ajd ohladi i daj nešto zaradi…
inače, meni se čini ovo danas kao dobra podloga za novi napad prema gore…no, vidjet ćemo…
lp
ovaj br.7 sa tih svojih cca 24k komada malo nas možda to i koči…
samo dal ih, gledano po prometima od zadnja 3 dana, još uvijek toliko ima…?!
inače…još nekoliko dobrih dana i on je out…sicher…
a onda…?!…
no sada očito imamo i neke nove (do)kupce u top 10 kao što je npr. br.8…
a ovo danas, moglo bi se samo opisati samo kao zdrava korekcija…u uzlaznom trendu…
a i tehnički gledano bila je i potrebna…
p.s. inače, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju…svako sam odlučuje…
lp
20. ožujak 2012.| Marija Brnić
Britanski ulagači dolaze čuti što im Čačić ima za ponuditi
U ispitivanje terena dolaze tvrtke iz financijskog sektora te one koje se bave specifičnim segmentima u infrastrukturi i graditeljstvu
Iz Velike Britanije dosad u Hrvatsku nije bilo puno ulaganja, no drugi po redu Poslovni forum koji se održava sutra u zagrebačkoj Palači Gvozdanović daje naslutiti promjenu tog trenda. Po riječima Nataše Kalauz, direktorice UK Trade and Investment ureda pri britanskom veleposlanstvu, okupit će se predstavnici 11 zainteresiranih ulagača, a skup će otvoriti prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić.
O kakvim se tvrtkama radi? Imaju li već neka iskustva s Hrvatskom? Ima i onih koje tu već posluju, no mnoge tek promišljaju kako ući na hrvatsko tržište. Interesantno im je što Hrvatska ulazi u EU i što se sigurno otvara prostor za velike projekte. To su tvrtke iz financijskog sektora, investicijski fondovi, koji tek procjenjuju opcije, te tvrtke koje se bave specifičnim segmentima u infrastrukturi i graditeljstvu. Primjerice, jedna od tvrtki proizvodi visokosofisticirane mreže za učvršćivanje trusnog tla, za koju prostora ima u gradnji željeznica, tunela i cesta, a jedna je specijalizirana za javnu rasvjetu na velikim projektima. Dolazi nam i Mott MacDonald, najveća građevinska tvrtka. Bilo je najava o ozbiljnim namjerama ulaska u Hrvatsku na bankarsko tržište, možda kroz privatizaciju HPB-a? Britanci su dosta rezervirani …
promjene u top10
jucer…
8. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. (23057039320) 16.246 0,27 Skrb. račun +2795
Ukupno: 88,71
danas…
8. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. (23057039320) 16.946 0,28 Skrb. račun +700
Ukupno: 88,72
ukupni %-tak u top 10 raste…znaci da top10 kupuje…?!
Također interes je iskazan i za lučka postrojenja, istaknuo je ministar financija Slavko Linić.
Britance zanima hrvatski energetski i financijski sektor
Alan Eder, 21. ožujka 2012. 16:34
Na drugom Britansko hrvatskom poslovnom forumu koji je održan u palači Gvozdanović na Gornjem gradu britanske tvrtke mogle su od predstavnika hrvatske Vlade saznati u koje investicije će moći ulagati.
Otpravnik poslova Veleposlanstva Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Chris Hodge rekao je kako će ulazak Hrvatske u EU biti novi investicijski impuls koji će zacijelo potaknuti i interes britanskih ulagača.
– Ovaj forum održan je na inicijativu britanskog veleposlanstva i nadamo se da će britanske tvrtke odlučiti investirati kod nas. Prema kontaktima najviše ih zanima energetski i financijski sektor. Što se tiče energetike u
prvoj fazi ne radi se o velikim elektranama, već o obnovljivim izvorima. Također interes je iskazan i za lučka postrojenja, istaknuo je ministar financija Slavko Linić.
U kasnijoj izjavi za novinare, Linić je na novinarsko pitanje postoji li među britanskim investitorima interes za privatizaciju Croatia osiguranja odgovorio da interes postoji, ne precizirajući je li on među Britancima, te da će Vlada odluku donijeti nakon što konzultanti obave svoj dio posla.
Upitan je li prisutnost predstavnika Barclaysa na današnjoj konferenciji signal njihova interesa za Hrvatsku poštansku banku, Linić je odgovorio da su u tijeku razgovori s EBRD-om, a da Vlada razmatra i privatizaciju putem fondova.
Što se tiče Hrvatske poštanske banke postoje neki interesi, ali jedini ozbiljni kontakt postignut je s EBRD-om. Cilj Vlade je da to preuzmu mirovinski fondovi, ali o tome će se tek raspravljati – poručio je Linić.
Ministar je najavio poreznu reformu koja bi trebala bi proslijeđena Saboru na zasjedanju koje se očekuje u travnju.
Britanski investitori mogli su vidjeti prezentacije u koje mogu ulagati u sektorima turizma, energetike, cestogradnje, a uz sve to i regulativu koju im nudi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
– Mi smo u svim projektima sudionici, a cilj nam je očistiti sustav od nepotrebnih propisa. To već sad činimo i nadamo se da ćemo to uskoro napraviti. Pozivamo svakog investitora da dođe u ministarstvo i izloži svoj projekt, a mi ćemo mu pomoći koliko možemo. Mi smo premala zemlja da bi nekoga odbili i zato su naša vrata širom otvorena. Cilj na je da bude što više zaposlenih i da ulagači dugoročno vrate uložena sredstva – rekao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak.
Uskoro će biti raspisani natječaji u Ministarstvu gospodarstva, a do kraja travnja bit će i prvi natječaji za projekte obnove pročelja zgrada.
– Ljudi prigovaraju, a projekt nisu vidjeli. Ja pozivam sve koji mogu pomoći neka to i učine. Nama nije cilj rušiti zgrade, nego ih obnoviti, naglasio je Vrdoljak.
O investicijskim prilikama govorili su i predstavnic Ministarstva turizma pri čemu je zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo kao atraktivne investicijske prilike označio privatizaciju 13 turističkih tvrtki te ulaganja u bivše vojne objekte.
Nakon Badela, Kinezi bi ulagali u hrvatsku energetiku i transport
Hrvatska gospodarska komora (HGK) polaže veliku pozornost unapređenju gospodarskih odnosa s Kinom te je potpisano i niz sporazuma s kineskim gospodarskim institucijama, istaknula je direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Sunčanica Skupnjak Kapić na današnjem Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu.
Forum je održan u Komori Zagreb u povodu posjeta izaslanstva China International Contractors Association (CHINCA) koje u Hrvatskoj boravi od 21. do 25 ožujka, izvijestili su iz HGK. Kinesko je izaslanstvo, kako se navodi, posebno zanimanje pokazalo za poslovnu suradnju te mogućnosti ulaganja u području energetike i transporta, a na skupu su održani i poslovni sastanci 30-tak hrvatskih te 12 kineskih tvrtki i institucija. Kina je sedmi najznačajniji partner Hrvatskoj te vodeći gospodarski partner izvan Europe s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom.
Prošle je godine robna razmjena između Hrvatske i Kine iznosila gotovo 1,5 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Kinu bio svega 49 milijuna dolara, a uvoz iz Kine veći od 1,4 milijarde dolara. Hrvatska Kini postaje značajna i zbog skorog ulaska u EU te geostrateškog položaja. Napominje kako osim robne razmjene do sada nisu zabilježena kineska ulaganja u Hrvatsku, osim osnivanja triju kineskih tvrtki iz IT područja. S kineske je strane zamijećen interes za ulaganjima u Hrvatsku, a s hrvatske strane prema Kini bilježi se suradnja te osnivanje zajedničkih društava u području energetike i proizvodnje pića (Badel).
Suradnja bi trebala biti i veća s obzirom na iskazan interes te bi i ovaj posjet mogao doprinijeti unapređenju međusobne poslovne suradnje osobito u području energetike, prometne infrastrukture te turizma, zaključila je Skupnjak Kapić. Govoreći o pravnom okviru i uvjetima za ulaganje u Hrvatsku pomoćnik ministra gospodarstva za konkurentnost i investicije Darko Lorencin naglasio je kako je Vladin program usmjeren prema investicijama i pokretanju novog investicijskog ciklusa. Na skupu je predstavljen plan razvoja energetskog sustava te plan razvoja prometne infrastrukture u Hrvatskoj.
Vidim da se mašta o tome da će Kinezi i britanci samo slati pare da se mi izgradimo…možda će vas to iznenaditi, ali ne bude to tako išlo.
Samo ako bude po njihovim uvjetima i ako budu vidjeli svoj interees onda bude nešto od posla.
NAkon što su Britanci kolonizirali indiju, a kinezi nastavljaju sa kolonizacijom Afrike, mislite li da će neka mini Hrvatska moći što učinite za sebe u cijelom procesu.
Ne vidim da su indija i Afrika nešto profitirale od kolonizatora…
koji bi bio rizik ako bi dopustili kinezima i stimulirali ih da izvoze glavninu svoje robe za središnju Europu preko LKRI?
koji bi bio rizik ako bi dopustili kinezima i stimulirali ih da izvoze glavninu svoje robe za središnju Europu preko LKRI?
EU to neće ili ne bi trebali dozvoliti.
Kinezi još uvijek nisu savladali eko kulturu i njihov nadzor jedne luke u srcu Europe bio bi rizičan.
Kinesko poimanje zarade pod svaku cijenu je doslovno do te mjere da su i samu Kinu zdravstveno uništili.
Njihovo ulaganja u LKRI ili HŽ za LKRI kroz udio vlasništva i dobiti ima smisla, ali nadzor nema.