http://www.zse.hr/financ/LKRI-fin2006-3Q.xls
http://www.zse.hr/financ/LKRI-fin2006-1H.xls
http://www.zse.hr/financ/LKRI-fin2006-1Q.xls

3Q 2006
Kapital i rezerve 31.12 59.984.000 kn
Kapital i rezerve danas 63.163.000 kn
Promjena: 3.179.000 kn
Dobit / gubitak nakon p.:
kumulativno prethodna godina: 1.330.000
tekuće r. prethodne godine: 74.000
kumulativno tekuća godina: 3.129.000
tekuće r. tekuće godine: 465.000

BV (knjigovodstvena vrijednost) 20,97
EPS (Zarada po dionici) 1,04 kn
Dividenda prethodnog razdoblja 0,00 kn
(P/BV) tržišna/knjigovodstvena cijena 12,97
(P/E) (tržišna cijena/zarada) 261,81
(Dy) Dividendni prinos 0,00%
P/S 5,65
Današnja cijena dionice 272,00 kn
__________________

Luka Rijeka gradi: obalu za postpanamske brodove, marina za megajahte, akvarij, poslovni komercijalni kompleks sa hotelskim smještajem… koji bi stvorili novi centar Rijeke
Porto Baroš (lukobran) proglašen kulturnim dobrom – to ne znači da nitko ništa ne može graditi ili rušiti na tom području, već to da ima obvezu konzultirati riječki konzervatorski odjel. U Lučkoj upravi se pitaju hoće li proglašenje usporiti izgradnju novih sadržaja…

U Rijeci pretovareno pet milijuna tona tereta

RIJEKA – Oko 200 kontejnera opreme za proizvodne pogone korejskih proizvođača automobila »Hyndai« i »Kia« otpremljeno je prošlog mjeseca u dva navrata iz riječke luke u Žilinu u Slovačkoj, gdje se ta vozila već montiraju za europsko tržište. Iako »Hyndai« i »Kia« koriste usluge luke Kopar, zbog hitnosti je spomenuti teret vlakovima i kamionima prevezen iz Rijeke u Slovačku. Prema riječima predsjednika Uprave Luke Rijeka Denisa Vukorepe, Korejci su bili vrlo zadovoljni kvalitetom usluge, a to je još jedno dobro pozicioniranje riječke luke na zahtjevnom svjetskom tržištu. Tomu svjedoči i činjenica da je u prošlih nekoliko godina kontejnerski promet u toj luci s 40.000 TEU-a narastao na 80.000. U 11 mjeseci ove godine riječka luka je pretovarila 4,6 milijuna tona tereta, a godinu namjeravaju zaključiti s pet milijuna tereta, odnosno s 200.000 tona više nego lani. U isto vrijeme pretovareno je 85.200 kontejnera, što je 16.000 kontejnera više nego lani, a ovu godinu zaključit će sa pretovarenih 100.000 kontejnera. (Izvor:Vjesnik, 08.12.2006.)

Kolega Stazić jel misliš da je još uvijek vrijeme za ukrcaj u ovu dionicu ili imaš trenutno neku sigurniju?

lasnici prvih 10 računa na kojima je ubilježena najveća količina vrijednosnog papira LKRI-R-A
Stanje na dan: 08.12.2006
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU ZAGREB, HRVATSKA
Zastupnički račun, zastupana osoba:
HZZO ZAGREB, HRVATSKA
Zastupnički račun, zastupana osoba:
HZMO ZAGREB, HRVATSKA
Zastupnički račun, zastupana osoba:
CROATIA OSIGURANJE D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
ZAGREBAČKA BANKA D.D. ZAGREB, HRVATSKA
JADROLINIJA RIJEKA, HRVATSKA
AC-NALOŽBE D.D. LJUBLJANA, SLOVENIJA
Skrbnički račun:
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. ZAGREB, HRVATSKA
Skrbnički račun:
SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FIMA GLOBAL INVEST D.O.O. ZA FIMA EQUITY OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SPLIT, HRVATSKA
Skrbnički račun:
HPB D.D. ZAGREB, HRVATSKA

Vidiš, vidiš ! Slovenci ( AC naložbe ) pomno prate svoje konkurente , LKRI je dobila šansu da time što je bliža Evropi od Kopra , a i cijenom ( zašto bi bili zadovoljni ) da preuzme dio prometa na naš pravac.

Luka Rijeka očekuje 2 milijuna kuna dobiti

Luka Rijeka će u ovoj godini ostvariti promet od oko pet milijuna tona tereta, rekordni prekrcaj od 95.000 kontejnera, te dobit od oko dva milijuna kuna, procjene su Uprave Luke Rijeka.

Riječka Luka i ovu godinu nastavlja poslovati pozitivno, a nastavila je i s ulaganjima u modernizaciju osnovne i pretećih djelatnosti. Tako je tijekom 2006. godine u mobilnu mehanizaciju uloženo 1,6 milijuna eura, a nabavljeno je pet novih viličara nosivosti pet tona, jedan viličar nosivosti 20 tona i druga oprema.

Kako navode iz Uprave, nastavlja se i modernizacija parkirališta kojima upravlja Luka, a ovaj tjedan završena je modernizacija parkirališta na Rivi Boduli.

(Hina)

Kolika je bila dobit na kraju prošle godine?

Za info o dobiti (bilanci), mislim da imaš link na nekoj od prijašnjih stranica pa malo potraži.

Jučerašnji N.L. Naslov: Kontejnerski promet do 2011. godine biti će utrostručen

Izdvajam: Plan je 700.000 TEU jedinica godišnje, bez željeznice je to neostvarivo zbog velikoga pritiska na promet. Iduću godinu očekuju 130.000 jedinica (ove godine je ostvareno 95.000 jedinica). Ove godine se je samo od TEU-a zaradilo 5 mil.dolara u LKRI, ostali sudionici u prometu od istih jedinica 55 mil.dolara (brodari, HŽ, cestovni prijevoznici, Plovput, špediteri, carine i agenti, policija, lučki peljari itd.
U tu brojku nije uključena zarada HEP-a, INA-e, trgovina, ugostiteljstva, cestarine.
Sada multiplicirajte brojke x 3 od očekivanih 300-tinjak tisuća TEU jedinica…
Naglašeno je da predstavnici svih deset najvećih brodara na svijetu imaju svoja predstavništva u Rijeci, neki čak sa 20-ak zaposlenih djelatnika…

Tko je i kada uveo riječ “zarada” u financijske tokove?
Postoje smislenije riječi kao: prihod i dobit, zarada je meni osobno jako glupa riječ i svaki put se dobro zamislim kad je čujem.
Ja bih zaradu ipak logički smatrao kao dobit, ali jasno je kao dan da ona ovdje, kao i u dosta drugih tekstova na služi i ne označava to.

Glavna zapreka većim japanskim ulaganjima je negativna slika Hrvatske kao zemlje još obuhvaćene ratom

Atsuši Saito, ataše japanskog veleposlanstva, i Dunja Konjevod, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za međunarodne odnose, najavili su u petak seminar “Japanska ulaganja u Hrvatskoj” koji će se održati prvog veljače u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i japanskog veleposlanstva u Zagrebu. Cilj održavanja skupa je unaprijediti gospodarsku suradnju između dviju zemalja, a posebice privući japanska ulaganja u Hrvatsku upoznavanjem potencijalnih japanskih ulagača s poslovnom klimom u Hrvatskoj, uvjetima i prednostima te mogućim projektima za ulaganja u Hrvatsku. Seminarom se obje strane nadaju stvoriti niz novih kontakata između hrvatskih i japanskih poslovnih subjekata koji bi u skoroj mogućnosti mogli uroditi konkretnom poslovnom suradnjom. Prema riječima atašea Saita, glavna zapreka većim japanskim ulaganjima u Hrvatskoj dosad je bila negativna slika Hrvatske u Japanu kao zemlje još obuhvaćene ratom i kao takve nepogodne za ulaganja. Konjevod je izjavila kako su dolaskom novog japanskog veleposlanika u Zagreb obje strane ustanovile kako međusobna robna razmjena i ekonomska suradnja obiju strana nije dovoljno razvijena. Hrvatska se u trenutku kad japanske kompanije sele svoju proizvodnju u Europu treba Japanu predstaviti kao pogodna za njihova ulaganja. Ataše Saito izdvojio je privlačan zemljopisni smještaj Hrvatske kao dobru poziciju za međunarodni morski transport zbog povezanosti Hrvatske s ostalim zemljama regije pa bi ih najviše mogle zanimati hrvatske luke. Na seminaru će sudjelovati predstavnici Japan Bank for International Cooperation (JBIC) (ured u Frankfurtu), Japan External Trade Organization – JETRO (ured u Beču), Bank of Japan te najviši dužnosnici japanskih tvrtki iz srednje i istočne Europe, između ostalih i predstavnici Toyote. Deficit Hrvatske u robno-novčanoj razmjeni s Japanom iznosio je u prvih devet mjeseci prošle godine 231,089 milijuna dolara, što je dva i pol puta više u odnosu na 1990. godinu kad je minus iznosio 93 milijuna dolara. U posljednjih sedam godina najzastupljeniji hrvatski izvozni artikl za Japan bila je svježa i smrznuta riba, a najveći dio uvoza iz Japana odnosio se na osobne automobile.

Izvor: Poslovni dnevnik, 22.1.2007.

Da bi se opravdala trenutna tržišna cijena, dobit bi trebala biti oko 80M. Ostale pokazatelje da niti ne spominjem.
Mislim da se ovo neće ostvariti ne u iduće 3, nego niti u iduće 33 godine.

Pozdrav