| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
LKRI | 7,95 | 986 | 124 | 7,80 | 7,95 | 1,92% |
2010 pad tereta 9% razlog kao poremećaji na tržištu,Janaf,rekonstrukcija luke i sl. izlike ….
Luka Kopar povećanje + 35% ….
razočaravajuće od LKRI… LKPC ima puno bolje rezultate i rast dobiti i prometa za 2010. od LKRI….još kade se pogledaju očajni fundamenti LKRI, nije ni čudo da ne ide preko 200 kn [bye]
[/quote]
Imaš pravo, ići će, ali preko 250 kuna i to možda već poslje njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma koji je za koji dan. Ne želim pljuvat po LKPC čiji sam također dioničar, ali potencijal je na strani LKRI
Staro, već objavljeno
U okviru posjeta hrvatskog predsjednika dr. Ive Josipovića Berlinu i Mainzu (SR Njemačka), 20. – 21. siječnja 2011. godine, Industrijsko-trgovačka komora za Rheinhessen, organizira njemačko – hrvatski gospodarski forum koji će se održati u Mainzu 21. siječnja. Na Forumu će sudjelovati njemački i hrvatski ministri gospodarstva Rainer Brüderle i Đuro Popijač, te hrvatski veleposlanik u Njemačkoj dr. Miro Kovač.
Nadam se da je vrijeme za HHLA [proud]
Nisam se šalio nego je pisalo o tome po medijima. No naknadno se prijatelj iz Rijeke raspitao i rekli su mu da od toga ništa, možda tek dok dionica pređe 300 kn će se o tome raspravljati. Nažalost nemam love da nadokupim. Imam dionice lkri još od 2005. ali htio sam još. Sigurno će pasti desetak posto ako radnici dobiju ali to će biti s 350 na 300 kn, 450 na 400 i sl. svakako se sad treba iskrcati.
Ne prodajem prije 1000 kn a ako me ova cijena dočeka do proljeća ili još niža kupit ću još.-
Štedi lovu za dokup na 120 kuna. Sada kad radnici vide situaciju tek će krenut s rasprodajom svojih dionica
Nisam se šalio nego je pisalo o tome po medijima. No naknadno se prijatelj iz Rijeke raspitao i rekli su mu da od toga ništa, možda tek dok dionica pređe 300 kn će se o tome raspravljati. Nažalost nemam love da nadokupim. Imam dionice lkri još od 2005. ali htio sam još. Sigurno će pasti desetak posto ako radnici dobiju ali to će biti s 350 na 300 kn, 450 na 400 i sl. svakako se sad treba iskrcati.
Ne prodajem prije 1000 kn a ako me ova cijena dočeka do proljeća ili još niža kupit ću još.-
Štedi lovu za dokup na 120 kuna. Sada kad radnici vide situaciju tek će krenut s rasprodajom svojih dionica
[/quote]
Pa tak je i Lojtra prical prije par mjeseci a sad svira drugu pjesmu.
Znam, zato to i pišem sad da ga podsjetim 🙂
Opet danas u Novom listu negativan tekst preko cijele stranice …
Kao trogodišnji pad prometa svake g. po 10%…..
daj prekinite više o tim radničkim dionicama
Nisam se šalio nego je pisalo o tome po medijima. No naknadno se prijatelj iz Rijeke raspitao i rekli su mu da od toga ništa, možda tek dok dionica pređe 300 kn će se o tome raspravljati. Nažalost nemam love da nadokupim. Imam dionice lkri još od 2005. ali htio sam još. Sigurno će pasti desetak posto ako radnici dobiju ali to će biti s 350 na 300 kn, 450 na 400 i sl. svakako se sad treba iskrcati.
Ne prodajem prije 1000 kn a ako me ova cijena dočeka do proljeća ili još niža kupit ću još.-
Štedi lovu za dokup na 120 kuna. Sada kad radnici vide situaciju tek će krenut s rasprodajom svojih dionica
[/quote]
ako će i dobiti dionice pa nisu valjda tak glupi da će ih
pod svaku cijenu prodavati
pad neće dugo trajati sigurno ako do njega i dođe
Opet danas u Novom listu negativan tekst preko cijele stranice …
Kao trogodišnji pad prometa svake g. po 10%…..
Koji tekst, može li link ili barem copy paste
IZGUBLJENA BITKA HRVATSKA NESPREMNA ZA OGLED OKO LIDERSKE POZICIJE LUKA NA SJEVERNOM JADRANU
Rijeka vidno zaostaje za Koprom i Trstom
Slovenci su vodeći s 480 tisuća TEU-a, a Talijani su predstavili izgradnje velikog kontejnerskog terminala u Monfalconeu kapaciteta 3,2 milijuna TEU-a. Što se dogodilo u Rijeci i Hrvatskoj? Ništa
Darko PAJIĆ
Riječka luka nema niti jednu gospodarsku zonu u zaleđu
Hrvatska sve više zaostaje. Nekoliko vijesti u posljednjem kvartalu prošle godine govore o sve većem raskoraku u razvoju riječke luke i pripadajućeg prometnog pravca u odnosu na razvoj konkurentskih luka u Kopru i Trstu. Prvo je Kopar preuzeo vodeću ulogu u kontejnerskom prometu na sjevernom Jadranu, te je prošlu godinu okončao s prometom od oko 480.000 TEU-a. Slovenci su još krajem 2009. uspjeli povećati kapacitet, postaviti novih 5 kontejnerskih mostova, povećati efikasnost željezničkih operatera, te zaslugom svega navedenog stići na mjesto gdje nikada ranije nisu bili. Postali su lideri sjevernog Jadrana u kontejnerskom prometu unatoč tome što Trst ima puno veći, ne i sasvim iskorišten kapacitet. Kao da su željeli dokazati da ne misle zaostajati Talijani su krajem prošle godine predstavili projekt izgradnje velikog kontejnerskog terminala u Monfalconeu, kojeg su spremni financirati Unicredito i Maersk. Riječ je o impresivnom i doista ambicioznom pothvatu, čiji je cilj izgradnja terminala kapaciteta 3,2 milijuna TEU-a s gotovo nevjerojatnim rokom dovršetka prve faze 2016. godine. Pritom se spominje i vrijednost investicije od čak milijarde eura.
Treću godinu zaredom
Što se u međuvremenu dogodilo u Rijeci i Hrvatskoj? Ništa vrijedno spomena, osim što je treću godinu zaredom nastavljen trend pada prometa po stopi od približno deset posto. To i ne bi bilo previše dramatično da nije spoznaje o nemoći Hrvatske za ulazak u ozbiljnu bitku sa susjedima, koji su u isto vrijeme saveznici i konkurencija. To savezništvo prepoznato je u Udruzi luka sjevernog Jadrana (NAPA), gdje su Kopar, Trst, Venecija, Ravenna i odnedavno Rijeka potvrdili potrebu udruživanja kako bi zajedno što više brodara, brodova i tereta doveli na sjeverni Jadran. Taj cilj doista jest zajednički, jer će više tereta u Kopru ili Trstu neumitno dati veću priliku i Rijeci za razvoj i povećanje prometa. Isto pravilo vrijedilo bi i u obrnutom slučaju kad bi to bilo realno. A tu se otvara priča o konkurenciji među lukama sjevernog Jadrana, koja je možda i veća nego ikad. Upravo u ovom razdoblju odlučuje se o tome tko će dugoročno postati glavni igrač na Jadranu, možda i preuzeti status prekrcajne (hub) luke, koja će se nametnuti ostalima.
Kako se pokrenuti
Šanse Rijeke trenutno kotiraju najlošije, ne samo zbog trenutno manjeg prometa, kapaciteta ili neriješene prometne infrastrukture. Hrvatska ni izbliza nije dorasla Sloveniji, a kamoli Italiji u mogućnosti pokretanja i realizacije velikih investicija. Sve ono što je opljačkano na preskupim i prometno neopravdanim autocestama (npr. nepotrebna gradnja dionica od Splita prema Pločama) danas silno nedostaje kako bi se barem pokušalo parirati konkurenciji. Premijerka Jadranka Kosor već mjesecima uzaludno priča o investicijama, pritom spominje i najvažniji projekt za budućnost riječkog prometnog pravca – gradnju nizinske pruge i zaboravlja kako u državnom proračunu ne može pronaći i izdvojiti ni jedan posto od procijenjene vrijednosti pruge, koja premašuje 4 milijarde eura. Dakle, jedan posto bi iznosio oko 40 milijuna eura, a to je tek ekvivalent manjeg dijela sredstava neophodnih za dovršetak projektiranja željene pruge. Upravo zbog toga to projektiranje traje već pet godina i još uvijek nije ni blizu dovršetku, pa se u ovoj i narednoj godini moraju povući sredstva iz fondova Europske unije kako bi se taj posao mogao nastaviti. Tek bi onda na dnevni red mogao doći problem financiranja gradnje, koja još uvijek visi u zraku i zbog potpunog kaosa u strateškom planiranju hrvatske budućnosti kad je riječ o razvoju luč
Te strategije u stvari nema, pa nema ni obvezujućih dokumenata za realizaciju planova izgradnje novih lučkih terminala. Zbog toga je i projekt izgradnje velikog kontejnerskog terminala na Krku, koji bi po potencijalu mogao biti čak i veći od talijanskih planova u Monfalconeu, dočekan na nož kritike. Bune se predstavnici krčkih općina i gradova, ljudi kažu da luka tamo nije dobrodošla i bez imalo grižnje savjesti pričaju o prljavoj industriji, te usred galopirajuće nezaposlenosti u Hrvatskoj, tvrde kako njima na Krku nije potrebno novih desetak tisuća radnih mjesta koliko bi luka mogla otvoriti.
Nije jedini apsurd
To nažalost nije i jedini apsurd, jer svoj izuzetno povoljan prometni položaj Hrvatska gotovo uopće nije iskoristila za privlačenje investicija o kojima cijela Vlada tako voli govoriti. Riječka luka nema niti jednu gospodarsku zonu u zaleđu, a ona jedina koja postoji na Kukuljanovu služi za otvaranje trgovačkih centara, skladišta i drugih sadržaja povezanih s trgovinom. Ni tu se baš ništa ne mijenja nabolje, iako je Hrvatska odnedavno imenovala potpredsjednika Vlade zaduženog za investicije, Domagoja Ivana Miloševića, koji još uvijek nikome nije rekao ili objasnio što misli raditi, odnosno kako misli privući investitore u državu u kojoj izdavanje lokacijske i građevinske dozvole traje barem nekoliko godina u prosjeku.
Prema službenoj statistici Europske unije 2009. godine je promet europskih luka zajedno iznosio 3,4 bilijuna tona u čemu je najveći udio od 15 posto imala Velika Britanija, koju slijede Italija i Nizozemska. Primat i dalje zadržavaju tri velike luke na sjeveru Europe, ali je procjena kako će se razlika dugoročno ipak smanjivati u korist luka sjevernog Jadrana, naravno pod uvjetom povećanja lučkih kapaciteta u Rijeci, Trstu, Kopru, Ravenni, Veneciji i Monfalconeu. Hrvatska se sa svojih 23,4 milijuna tona u svim lukama nalazi pri dnu europske ljestvice s perspektivom da će tamo i ostati. Zanimljivo, Slovenija je ispod Hrvatske, ali je razlika relativno mala. S tim da je Kopar sam gotovo uspio parirati svim lukama u Hrvatskoj. Tome su uveliko pridonijela lutanja u razvoju lučkog prometa, jer je Hrvatska sasvim neracionalno odlučila forsirati razvoj čak šest velikih luka, a to podrazumijeva lučku i pozadinsku prometnu infrastrukturu na čak šest lokacija. Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Pločama i Dubrovniku. Takav je i rezultat. Novci su potrošeni, u razvoju se zaostaje, promet je malen, kao i zarada. Investicije su najpotrebnije i najisplativije u Rijeci. Pitanje je samo tko će dati novce, odnosno što treba dati zauzvrat?
TOP 20 EUROPSKIH LUKA U 2009.
Ukupan promet u milijunima tona, Kontejnerski promet milijuni TEU-a
1. Rotterdam 346,7 1. Rotterdam 9,57
2. Antwerpen 142,1 2. Hamburg 7,03
3. Hamburg 94,8 3. Antwerpen 7,01
4. Marseille 79,8 4. Bremerhaven 4,55
5. Amsterdam 73,5 5. Valencia 3,65
6. Le Havre 69,2 6. Felixstowe 3,02
7. Bergen 56,0 7. Algeciras 2,95
8. Algeciras 55,8 8. Gioia Tauro 2,72
9. Immingham 54,7 9. Le Havre 2,25
10. Valencia 48,3 10. Barcelona 1,84
11. London 45,4 11. Zeebrugge 1,46
12. Genova 42,7 12. Southampton 1,38
13. Bremerhaven 42,7 13. Genova 1,31
14. Trieste 41,0 14. Las Palmas 1,00
15. Milford Haven 39,3 15. Marseille 0,94
16. Tees & Hartlepool 39,2 16. La Spezia 0,84
17. Göteborg 38,9 17. Goteborg 0,82
18. Taranto 38,1 18. Piraeus 0,66
19. Dunkerque 37,9 19. London 0,64
20. Southampton 37,2 20. Constanta 0,60