| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
LKRI | 7,56 | 922 | 122 | 7,00 | 7,55 | -1,31% |
JA.
RIJEČKA LUKA POSTALA PETI ČLAN UDRUGE NAPA – ZAJEDNO S KOPROM, TRSTOM, RAVENNOM I VENECIJOM
Jadran prometna vrata Europe
Ujedinjavanje ovih pet luka upućuje na atraktivnost sjevernog Jadrana kao najbržeg pomorskog puta prema tržištu srednje Europe
Udruživanje luka sjevernog Jadrana jedan je od važnijih izazova budućnosti. Tri talijanske, jedna hrvatska i jedna slovenska luka od ovog tjedna zajedno čine Udrugu sjevernojadranskih luka (NAPA), koja će svoje mjesto pokušati pronaći u Europskoj uniji i to kao točka spajanja izuzetno važnog europskog prometnog koridora od Baltika do Jadrana. Riječka luka pridružila se Kopru, Trstu, Veneciji i Ravenni prije nekoliko dana u Opatiji na Međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji o moru, transportu i logistici, koju je organizirala Lučka uprava Rijeka i Pomorski fakultet u Rijeci. NAPA je bila jedna u nizu važnih tema o kojima se raspravljalo, a važnost ujedinjavanja ovih pet luka nastojala se argumentirati nizom brojki koje oslikavaju trendove na tržištu, poglavito kad je riječ o kontejnerskom prometu koji upućuje na atraktivnost sjevernog Jadrana kao najbržeg pomorskog puta prema tržištu srednje Europe.
Uspon i pad
Prema podacima Agencije za trgovinu i razvoj UN-a (UNCTAD) 2008. i 2009. godina bile su specifične po vrhuncu međunarodne robne razmjene, ali odmah potom i slomu tržišta koji je uslijedio. Međunarodna pomorska trgovina dostigla je svoj povijesni maksimum s prometom od 8,17 bilijuna tona u 2008. godini uz trend rasta od 3,6 posto, koji je ipak bio nešto manji nego ranije te naslućivao slom tržišta koji je uslijedio 2009. Slično je bilo i u prometu kontejnera, gdje su luke svijeta ostvarile 506 milijuna TEU-a u 2008. godini uz stopu rasta od 4 posto, što je bitno manje od rasta većeg od desetak posto u prethodnim godinama. Od tog prometa, 83 milijuna TEU-a ostvareno je u lukama Europske unije gdje je recesija stigla i ranije, te je već 2008. godine zabilježen pad od 1,1 posto. To je bila tek uvertira za 2009. i pad svjetske trgovinske razmjene za 12,2 posto prema podacima WTO-a. Trend se vrlo konkretno osjetio i u najvećim lukama na sjeveru Europe. Hamburg je pao sa 9,7 na 7 milijuna TEU-a, Rotterdam je izgubio oko milijun TEU-a te imao ukupno 9,7 milijuna tona, dok je Antwerpen zabilježio pad sa 8,6 na 7,3 milijuna TEU-a. Sveukupno su sjeverne europske luke izgubile oko 5 milijuna TEU-a, što je u usporedbi sa svim talijanskim lukama, otprilike pola godišnjeg kontejnerskog prometa u Italiji, koji je 2008. godine bio na razini od 10,5 milijuna TEU-a.
Rast kontejnerskog prometa
Svi navedeni podaci tek su putokaz za razmišljanje o onome što slijedi, a to je rast globalne trgovine u ovoj godini za 13,5 posto uz porast svjetskog BDP-a za 3 posto, barem tako predviđaju ekonomski stručnjaci WTO-a. Međutim, taj optimizam ima svojih ograničenja, pa se već u drugoj polovici ove godine predviđa smanjivanje uzlaznog trenda, što bi se trebalo nastaviti i iduće godine. Bankarska korporacija Hongkonga i Shangaia (HSBC) predviđa rast kontejnerskog prometa od 12 posto u ovoj godini, odnosno za 6 posto iduće godine.
Ravnatelj Lučke uprave Trst, Claudio Boniciolli naglasio je kako u ovom trenutku sjevernojadranske luke imaju kontejnerski promet od 1,5 milijuna TEU-a godišnje, kao i da je jedna od najvažnijih zadaća u NAPA-i uvjeravanje nacionalnih vlada i predstavnika Europske komisije u važnost planova širenja lučkih kapaciteta, kao i cestovnih te posebno željezničkih veza u zaleđu luka.
– Iznimno je važno efikasno razvijati svaki segment logističkog lanca, gdje još uvijek ima bitnih razlika u uvjetima poslovanja, primjerice u troškovima za članice i nečlanice EU-a, pored čega je potrebno usklađivanje i ujednačavanje zakonskih normi i uvjeta poslovanja. Cestovne i željezničke veze u zaleđu luka su prvi i najvažniji cilj, a ti projekti bi trebali udovoljavati potrebama cijele regije, a ne samo partikularnim interesima pojedine luke. U isto vrijeme moramo raditi na informiranju naših vlada i predstavnika EU-a o konkretnim projektima i rokovima njihove implementacije zajedno sa promoviranjem usluga prema vlasnicima tereta i brodarima na linijama, koje gravitiraju ovom dijelu Europe, kazao je Boniciolli.
Iskorak Kopra
Zanimljivo je spomenuti kako pet luka u NAPA-i nikako ne polaze s istih pozicija u udruživanje. Primat prve kontejnerske luke na sjevernom Jadranu polako preuzima slovenski Kopar, koji nakon investicija u širenje terminala, kao i nabavku novih kontejnerskih mostova ove godine dostiže najveći teret u svojoj povijesti. Kopar je prije više od mjesec dana dostigao prošlogodišnjih 343.000 TEU-a s perspektivom prelaska 500.000 TEU-a do kraja ove godine. Tih pola milijuna TEU-a upravo je ono čemu stremi riječka luka u svojim planovima, a to se prije svega odnosi na širenje kapaciteta Brajdice, gdje je u tijeku izgradnja novih 330 metara obale s povećanim gazom na 14,5 metara. Projekt bi trebao biti gotov 2012. godine, kada bi na Brajdicu trebala stići još najmanje dva kontejnerska mosta, a promet narasti do novog maksimuma od 500.000 TEU-a, što je otprilike tri puta više od prometa ostvarenog u rekordnoj 2008. godini. Realno se otvara mogućnost da u idućih nekoliko godina Kopar i Rijeka ostanu u mrtvoj trci za poziciju prve kontejnerske luke na sjevernom Jadranu, a riječke šanse će u tom smislu značajno rasti samo ukoliko se doista realizira izgradnja Zagrebačke obale. Kako god bilo, budućnost će sigurno biti zanimljiva i uzbudljiva. Kopar, Trst, Rijeka, Ravenna i Venecija u isto vrijeme bit će partneri, suradnici, ali i konkurenti.
Promet NAPA-e 132 milijuna tona godišnje
Giuseppe Parrello, predsjednik Udruge NAPA, koji ujedno obnaša i dužnost predsjednika Lučke uprave Ravenna, naglasio je činjenicu kako članice NAPA-e u ovom trenutku imaju promet od 132 milijuna tona godišnje, kao i da spadaju na četvrto mjesto među lukama u Europi, naravno pod uvjetom da se sjeverni Jadran tretira kao jedno lučko područje.
Dovesti teret
– Ono što moramo napraviti jest da nas Europa i poslovni partneri, poglavito oni na Dalekom istoku, prepoznaju kao prometna vrata Europe. Bitno je dovesti teret u Jadran, a onda će o svakome pojedinačno ovisiti koliko će tog tereta biti sposoban privući i odraditi, ovisno prije svega o kapacitetima, brzini i kvaliteti usluga, kao i vremenu potrebnom za transport robe do željenog odredišta. Svaka od ovih pet luka individualno malo može napraviti na privlačenju nekih većih količina tereta, ali udruženi to možemo, kazao je predsjednik Udruge NAPA, Giuseppe Parrello. On je ujedno najavio i niz važnih sastanaka do kraja ove godine s predstavnicima Europske komisije upravo na temu poticanja i financiranja projekata izgradnje prometne infrastrukture u zaleđu luka članica Udruge.
Darko PAJIĆ Novi List
UTORAK, 26.10.2010.
To je jedna strana medalje a druga je radničke dionice. Vidi Belje. [undecid]
A što misliš zašto ja neću kupiti dionicu Lkri kao i mnogi drugi. Dionica vrijedi ali će ju radnici srozati najmanje na pola, priznali mi to ili ne. Tako je uvijek bilo. Pa zašto ne kupiti 1+1 gratis?
Kolega štenga, sory lojtra
nemojte živjeti u zabludi, budite pametni, odmjereniji u osobnom strateškom promišljanju i kupite LKRI dok je još ima ispod 200 kn!
Vidim da si uporan i kontinuirano donosiš pogrešne odluke, pogotovo kad si na temi kad neku dionicu blatiš a uredno je pratiš i komentiraš.
PS Nisam druker, al LKRI je jedan od većih potencijala na burzi a dakako i u gospodarsko-zemljopisnom-strateškom pogledu, nemojte se boriti protiv trenda.
Da znaš što će se ovdje dogoditi, i što se u zavjetrini kuha, zašto dečki (Vukorepa:::) iz Rijeke traže sve više Kineskih prevoditelja, to bi ostavio za razmišljanje lingvistima.
[thumbsup]
[/quote]
Kinezi počeli sa popisom stanovništva……uzeli neke studente iz Rijeke….ha, malo ih je
[lol]
I red je da je nakon ovoga crvena. Ovdje se ide u pozitivnu blokadu, samo ako firma ima minuse od bar 100 milijuna kuna
Vaš link
Kupnja skroz mršava ,moglo bi to puno niže [bye]
Kupnja skroz mršava ,moglo bi to puno niže [bye]
Najviše volim ovako argumentirane članke.