Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
LKRI | 7,56 | 922 | 122 | 7,00 | 7,55 | -1,31% |
nema, luka se svakodnevno proširuje 🙂
šalu na stranu Tunel kroz Pećine samo što nije gotov, što otvara prilaz Brajdici gotovo autocestom
Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel danas je ugostio izaslanstvo kineske pokrajine Liaoning i grada Yingkoua koji su stigli u posjet Rijeci kako bi se razmotrio daljni razvoj suradnje između dviju luka.
“O jačini gospodarske suradnje između Hrvatske i Kine dovoljno govori podatak o 620 milijuna dolara koliko je realizirano robnom razmjenom među dvjema zemljama u 2005. godini”, istaknuo je tom prilikom guverner okruga Xishi u gradu Yingkou Dong Shizhong te naglasio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom koja je započela 2002. godine.
Sporazumom o suradnji iz 2004. godine između dviju luka započelo je jačanje prometa kineskom robom kroz Luku čemu su prije svega doprinjeli, kako navodi gradonačelnik Obersnel, konkurentne cijene Luke Rijeka te jačanje statusa vodeće luke jugoistočne Europe. Delegacija je najavila povećanje kontejnerskog prometa među lukama za 2007. godinu u odnosu na realiziranih 60 kontejnera, a razmotrit će se mogućnost osnivanja distributivnog centra na području slobodne zone riječke Luke.
Među članovima delegacije nalaze se i generalni direktor tvrtke Yingkou Zhongji Fibre Co., Ltd. Xin Gjian, predstavnik Udruženja za industriju i trgovinu okruga Xishi Han Yougui te zamjenica direktora Yang Xiaoli i predsjednica Uprave Lu Chengyu iz korporacije Liaoning Tengda Group Co. koji su najavili ispitivanje drvne te tekstilne industrije u Hrvatskoj kako bi se, po uzoru na dosadašnja ulaganja u Bosni i Hercegovini, ta industrija ojačala i u Rijeci.
vo malo pozitive za bolji početak dana…
DOLASKOM BRODA »INDAMEX COLORADO« JUČER DOSTIGNUT PROŠLOGODIŠNJI PROMET NA KONTEJNERSKOM TERMINALU BRAJDICA
Riječka luka srušila rekord
Dva mjeseca prije kraja godine oboren dosad najveći godišnji kontejnerski promet od 76.000 TEU jedinica. »Naša prognoza je da ćemo do kraja godine ostvariti oko 95.000 TEU jedinica«, ističe predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa
RIJEKA – Na Kontejnerskom terminalu Brajdica jučer je dostignut ukupni prošlogodišnji promet od 76.000 TEU jedinica, što znači da je dva mjeseca prije kraja godine oboren dosadašnji apsolutni rekord godišnjeg kontejnerskog prometa riječke luke. Kako ističe predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa, brojka od 76.000 TEU ostvarena je manipulacijom tereta s broda »Indamex Colorado« koji je na Brajdicu stigao preksinoć s 1.800 TEU. Riječ je o brodu matici dugom 245 metara koji je u Rijeku došao preko Trsta, putujući prema sjevernom Jadranu s Dalekog istoka.
Prometne gužve
– Da bi se dobila usporedba s ranijim ostvarenjima, dovoljno je reći da je prije rata i osamostaljenja Hrvatske najveći godišnji kontejnerski promet iznosio 52.000 TEU, kao i da smo to ostvarenje na Brajdici premašili 2004. godine. Naša prognoza je da ćemo, sukladno najavama prometa, do kraja godine ostvariti oko 95.000 TEU jedinica, što će postati najveći ostvareni kontejnerski promet u jednoj godini, ističe Vukorepa.
Ovakvo povećanje prometa sve više dovodi u pitanje i protočnost na Brajdici, gdje je zbog toga sve više gužvi i čekanja u prometnom lancu, a ujedno je sve bliža i kritična granica maksimalnog iskorištenja kapaciteta istočnog kontejnerskog terminala riječke luke. Gužva bi na Brajdici iduće godine morala biti još veća, što potvrđuju i najave ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače koji naglašava da je osnovni cilj u idućoj godini zadržati postojeći trend rasta kontejnerskog prometa po stopi od 20-ak posto godišnjeg rasta. Time bi iduće godine prvi put bila probijena magična brojka od 100.000 TEU godišnjeg prometa.
Kontejnerski vlak
– Imamo vrlo dobre najave i već od veljače iduće godine dobit ćemo još jednu maticu i feeder liniju, što znači da će svakog tjedna Brajdicu ticati dva veća kontejnerska broda koji će doći iz dalekoistočnih luka preko Bliskog istoka do Rijeke. Zbog toga ćemo organizirati i dodatni kontejnerski vlak, koji će također dva puta tjedno odlaziti iz Rijeke prema Mađarskoj do Budimpešte te prema Slovačkoj do Bratislave. To je ujedno najbolja garancija da će kontejnerski promet nastaviti rasti, ističe Hlača, dodajući će nove velike kontejnerske brodove-matice u Rijeku dovesti neke od najjačih brodarskih kompanija u svijetu kao što su Lloyd Triestino, Evergreen, CMA-CGM te China Shipping.
Dugoročno bi riječka luka trebala dobiti kapacitet od ukupno 700.000 TEU jedinica nakon što se izgradi novi terminal na Zagrebačkoj obali, Praškoj obali te nakon što se proširi kapacitet Brajdice, a sve se to planira izgraditi u roku od desetak godina.
Grad ispostavio pogrešan račun Luci
U prije desetak dana izdanom rješenju Odjela gradske uprave za komunalni sustav propisano je da poduzeće Luka Rijeka za ovu godinu mora platiti račun od čak 6,5 milijuna kuna za spomeničku rentu. Taj račun otprilike je trideset puta veći od uobičajenog iznosa koji bi Luka redovno trebala plaćati u gradski budžet, pa su zbog toga iz Luke reagirali žalbom na ovakvo drakonsko rješenje. Pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević odgovara da je riječ o pogrešci Službe za naplatu spomeničkih naknada, zbog koje će odgovorne osobe biti kažnjene.
Miličević pojašnjava da i inače odnosi Grada i Luke nisu lišeni problema kad je riječ o plaćanju spomeničke rente. Luka svoje račune ne plaća redovno, već uvijek s odgodom i samo nakon odbijanja žalbi koje se uvijek upućuju, pa je za 2004. godinu plaćeno oko 192.000 kuna, a isti iznos Luka bi tek trebala platiti za 2005. godinu jer je nedavno njihova žalba ponovo odbijena.
Bit će dostupno na http://www.crosec.hr, nadam se, kad ubace izvješća za 3Q. Na žalost, spori su, a i društva redovito kasne s predajom izvješća. Mene pak zanima mogu li dioničari zatražiti od uprave direktno tromjesečna izvješća koje ionako predaju u FINI?
Sta, 5,6 miljona kuna za spomenicku rentu, pa jesu li oni senuli pamecu? Tko to moze placati, i jos k tome za neke rusevine. Pa gdje mi zivimo?[smiley7]
Sta, 5,6 miljona kuna za spomenicku rentu, pa jesu li oni senuli pamecu? Tko to moze placati, i jos k tome za neke rusevine. Pa gdje mi zivimo?[smiley7]
U banana drzavi, nazalost.
Bit će dostupno na http://www.crosec.hr, nadam se, kad ubace izvješća za 3Q. Na žalost, spori su, a i društva redovito kasne s predajom izvješća. Mene pak zanima mogu li dioničari zatražiti od uprave direktno tromjesečna izvješća koje ionako predaju u FINI?
Mislim da možeš i mislim da ta usluga košta 160,00 Kn.
” Mislim da možeš i mislim da ta usluga košta 160,00 Kn.
Mogu se dobiti godišnja izvješća za bilo koji d.d. ali, na žalost tromjesečna izvješća d.d. -ova može dobiti samo pravna osoba koja je predala izvješće. Provjereno uputama na Fininom webu i telefonom.
Da, to je nažalost istina.
Financijski izvještaj o bonitetu neke pravne osobe, može zatražiti pravna osoba (jedni od drugih mogu to tražiti)
Mene zapravo još jedna stvarčica zanima.
Dakle, dionice Transadrije su porasle u nebo. Kako tu dionicu nemam u svom portfeljiću, neću niti komentirati njen rast (jer zapravo ni ne pratim tu thematiku), ali nekako mi se stalno vrzma po glavi pitanje na osnovi čega leti i što to drugi znaju, a ja ne znam? Pa si malo mislim…
Svaki dan na Radio Rijeci se javlja izravno Fimin predstavnik i komentira događanja na burzi u zadnjih 24 h.
Svako toliko ga novinarka pokušava bezuspiješno “nagovoriti” da prokomentira Transadriju i naravno da frajer diplomatski izbjegava odgovor na to pitanje, ali daje do znanja da ljudi “budu oprezni” i da mu nije baš jasno na osnovu čega ta dionica skače u nebo.
E sad… mislim da je naivno vjerovati da se toliki rast neke dionice može bazirati samo na vrijednosti njene imovine, zar ne? Pa ako se Transadria bavi špediterstvom, a LKRI je tu i Transadria ostvaruje nekakvu dobit, onda još veću ostvaruje ta luka.
Zar nije tako?
Ili ja nešto ne znam, što drugi znaju?