ni nakon Koreanaca da se dionica pomakne [thumbsup]

STIGLE SPECIJALNE BARŽE ZA NASIPAVANJE KONTEJNERSKOG TERMINALA

Specijalna grčka flota na Brajdici

Već idućeg tjedna počet će podmorski iskopi na mjestu gdje završava stara i počinje nova obala

RIJEKA Specijalna grčka flota stigla je na Brajdicu. Za podmorske radove u projektu izgradnje dodatnih 330 metara obale riječkog kontejnerskog terminala izabrana je grčka tvrtka Spanopoulos Group, koja je prije gotovo mjesec dana dopremila nekoliko plovećih objekata i specijalnih strojeva u Rijeku. Ta mehanizacija privezana je uz obalu terminala na Brajdici, ali bi već idućeg tjedna mogla krenuti na posao nasipavanja podmorja. Kako ističe rukovoditelj operative GP Krka Zdravko Sršić, grčka tvrtka ima bogate reference na projektima ovakvog tipa, što je bio i jedan od razloga izbora ove tvrtke za kooperanta na podmorskim poslovima na Brajdici.
– Oni su već dopremili nekoliko plovećih objekata na kojima je i bager za podmorske iskope. Trenutačno rade na ishodovanju svih potrebnih dozvola za rad. To je u završnoj fazi, pa vjerujem da će početi s radom već idućeg tjedna i to na podmorskim iskopima na lokaciji gdje završava stara i počinje nova obala. Mi smo tamo već izvadili veći dio starih blokova iz mora, pa se uskoro može krenuti na kopanje. Grčka tvrtka će također sa svojom specijalnom baržom polagati betonske blokove u more kad za to dođe vrijeme, ističe Sršić. Na novinarski upit o stanju na gradilištu Sršić odgovara kako se sve aktivnosti odvijaju u skladu sa zacrtanim planom i rokovima. U ovom trenutku proizvedeno je oko 170 betonskih blokova pojedinačne težine oko 100 tona, koji će se ugrađivati u temelje buduće obale. Proizvodnja blokova bi trebala potrajati još gotovo godinu dana, a predviđena je ugradnja ukupno 770 blokova. Unatoč dobrom tempu gradnje, nitko se zasad ne usuđuje konkretnije prognozirati kada bi prvih 50 do 100 metara obale moglo biti predano na korištenje tvrtki Jadranska vrata. Sršić smatra kako su sve prognoze nezahvalne, jer je teško predvidjeti vrijeme nužno za slijeganje tla. Tu se tek donekle može izuzeti relativno kratka pozicija na kraju stare obale, gdje je tlo čvršće. U svakom slučaju, nastojat će se tijekom iduće godine završiti dio obale, koja bi omogućila bolju organizaciju rada i veći kapacitet samog terminala, naravno pod uvjetom da na vrijeme bude kupljen i instaliran barem jedan kontejnerski most o čijoj kupnji pregovore vode predstavnici »Luke«.

Darko PAJIĆ

Vaš link

Stvarno je žilava dionica [cool]

GORAN MANFREDA, DIREKTOR JADRANSKIH VRATA O PRIVATIZACIJI I RAZVOJU KONTEJNERSKOG TERMINALA BRAJDICA
Strateškog partnera treba odabrati struka, a ne politika

Interes za privatizaciju Brajdice iskazali su najveći svjetski lučki operateri i to je je potvrda da radimo dobar posao. Volio bih da strateškog partnera odabere struka jer to je jedino ispravno. Osobno, možda i imam svog favorita, ali ću ga zasad zadržati za sebe. Uostalom, tko zna kakve će na kraju biti službene ponude

Razgovarao Darko PAJIĆ darko.pajic@novilist.hr

Čovjek koji vodi najperspektivniju riječku tvrtku vrlo rijetko daje intervjue. To je Goran Manfreda, direktor tvrtke Jadranskih vrata, koja veliku vrijednost ima u koncesiji za rad na kontejnersikom terminalu Brajdica do 2042. godine. Brajdica je najvrijedniji dio riječke luke, temelj njezine budućnosti. Manfreda je s druge strane pomalo atipičan direktor, možda i zato što je karijeru gradio daleko od menadžerskih ili političkih škola. Nakupio je više od tri desetljeća rada u luci, počeo je kao lučki radnik i skladištar i polako stigao do direktora. U luci mu je radio djed, radio je i otac, kaže, radit će i on dok je snage i zdravlja.
– Puno mi znači ova tvrtka, kao i ljudi s kojima radim. Srećom, još se nismo zasitili jedni drugih. Jadranska vrata postoje od kraja 2001. godine, nasljednica su radne jedinice Kontejnerski terminal, koju sam vodio i prije 10 godina kao dio pogona Sušak. Ta 2001. godina bila je prekretnica, novim zakonom i formiranjem Lučke uprave, kao i dodjelom koncesije morali smo krenuti u formiranje tvrtke kćeri Luke Rijeka. Od formiranja Jadranskih vrata promet je povećan 17 puta. Rezultat toga je i određena doza samostalnosti u provođenju poslovne politike. Prvi feeder servis Lošinjske plovidbe uveden je 1998. godine. To je bio početak, a danas imamo ugovore sa prvih 15 najvećih brodara u svijetu, koji redovito tiču Brajdicu. Svega toga ne bi bilo bez velike pomoći i truda djelatnika Luke Rijeka na svim nivoima, od skladištara, operatera, vozača, lučkih radnika, sve do podrške Uprave »Luke«.

Nužne investicije

Kad se vidi skučenost Brajdice moglo bi se postaviti pitanje zašto ti veliki brodari uopće dolaze ovdje?
– Ovaj terminal možda i jest malen u svjetskim okvirima, ali je iznimno efikasan tako da nikada nije bilo ozbiljnijih reklamacija na obavljanje naših obveza iz ugovora s tim brodarima. Danas je naše tržište u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i donekle u Mađarskoj. Ali, ne smijemo se zadovoljiti malim. Perspektiva ovog terminala je izuzetna. Ulaskom u EU, a želimo da se to desi čim prije, postat ćemo konkurentni i za tržište Mađarske i Slovačke. Kako god bilo, sigurno je da ćemo i dalje ostati najveći kontejnerski terminal u Hrvatskoj.
Kako se nosite s problemom nedostatka prostora za rad na Brajdici, pogotovo sada u uvjetima sve intenzivnije gradnje nove obale?
– Mnogi ljudi u struci ne mogu vjerovati da ovakav promet ostvarujemo na tako malom prostoru. Obzirom na krizu tržišta možda tajming za dogradnju obale i nije tako loše pogođen. Snalazimo se, skinuli smo dobar dio nadstrešnica nastojeći što bolje iskoristiti svaki kvadrat prostora. Očekujemo da će iduće godine biti gotov barem obećani dio od sto metara nove operativne obale, čime bismo dobili još 20.000 kvadrata prostora. Naravno uvjet je istovremena nabavka i instaliranje novog kontejnerskog mosta na tom dijelu nove obale.
Je li neophodna privatizacija Jadranskih vrata, odnosno Brajdice?
– Neke se stvari moraju promijeniti. Dosadašnji model investiranja i razvoja terminala je potrošen. U Brajdicu je potrebno minimalno investirati oko 40 milijuna eura i to jest osigurano u dijelu gradnje same obale. Ali potrebno je otprilike još toliko za nove mostove, mehanizaciju, novu tehnologiju, transtainere, dodatne željezničke kapacitete, informatizaciju, itd. Novac za taj dio mora oNa jedan naš dolar drugi zarade još 12 dolara

možda i više. To je važan podatak i snažan argument za razvoj kontejnerskog prometa.
sigurati koncesionar Jadranska vrata. Sami to ne možemo. Mislim da privatizacija nosi jedan pozitivan predznak, koji će garantirati višestruko povećanje kapaciteta terminala, promjenu tehnologije i nove investicije.
Imate pet kandidata za privatizaciju Brajdice. To su Dubai Ports World, Luka Hamburg, španjolski TCB Grup iz Barcelone, APM Terminals koji je dio Maersk grupacije, te International Container Services. Njihovi predstavnici skoro svakodnevno obilaze terminal?
– Tu su najveći svjetski lučki operateri i njihov interes je potvrda da radimo dobar posao. Volio bih da strateškog partnera odabere struka, a ne politika. To je jedino ispravno. Osobno, možda i imam svog favorita, ali ću ga zasad zadržati za sebe. Uostalom, tko zna kakve će na kraju biti službene ponude.

Nizinska pruga

Spominje se 500.000 TEU-a kapaciteta Brajdice kad se dovrši i opremi nova obala?
– Pod uvjetom realizacije svih investicija mislim da će terminal realno dostići taj godišnji promet. Više od 90 posto klasične vrste robe danas je premješteno u kontejnere. Nekad smo redovito vezali brodove s drvom, ali zadnjih godina nismo imali takav brod u luci. Drvo je prešlo u kontejnere. Želim reći da razvoj tehnologije nosi promjene, kojima se treba prilagoditi. Jedan od važnijih poslova luke jest punjenje drveta u kontejnere na području Delte, djelatnost koja će postupno seliti na Škrljevo, daleko od središta grada. Željeznica će također biti isključivo u funkciji kontejnera, pa je potrebno širiti kapacitete ranžirne stanice Sušak. Sa dva ili tri dodatna kolosjeka i širenjem koncesijskog područja zadovoljit ćemo potrebe otpreme i dopreme vagona čak i na razini onih spomenutih 500.000 TEU-a godišnje. Neophodno se mora početi graditi i dvokolosječna nizinska pruga.
Terminal na Zagrebačkoj obali odavno je trebao biti izgrađen. Što više vrijeme prolazi sve je više sumnji da će se taj terminal izgraditi?
– Ja još uvijek vjerujem da će se i taj projekt realizirati, barem me tako uvjeravaju odgovorni u Lučkoj upravi i resornom Ministarstvu. Ako taj projekt ide to će još više opravdati gradnju nizinske pruge.
Međutim, realizaciju nizinske pruge trebat će pričekati barem pet ili šest godina?
– Pa i ne mora biti tako. Potencijalnih investitora ima sve više. Zanimaju se i iz Kine i Koreje i ako postoji jedna dobra politička volja mogao bi se projekt napraviti i prije ovog roka.

Rast prometa

Što je sa dugoročnim planovima izmještanja luke na Krk?
– Promet kontejnera u narednom razdoblju od 10 do 20 godina će višestruko rasti. Trenutno su najveći terminali u svijetu upravo na otocima. Rijeka će kad proširi Brajdicu i izgradi Zagrebačku obalu imati terminale u središtu grada i tu može biti problema zbog toga. Opcija terminala na Krku je vrlo ozbiljna varijanta, ali je zasad bolje pustiti prostorno-prometnim planerima da o tome govore.
Kakva je prognoza daljnjeg razvoja situacije na tržištu?
– Prateći promet u kineskim lukama, koje ponovo rastu s prometom po stopi od 15 ili 20 posto mislim da će sve sjevernojadranske luke morati raditi na razvoju i investicijama. Nastavit će se borba za preuzimanje što većeg dijela prometa, koji je inače išao prema lukama sjevera Europe.
To sugerira da svjetska kriza polako pripada prošlosti?
– Pa i na našem prometnom pravcu, govorim o sjevernom Jadranu, promet konstantno raste. U Trstu, Kopru, pa i Rijeci promet raste. Iduća godina bi trebala biti na razini onoga što smo imali u rekordnoj 2008. godini kada je na Brajdici ostvareno 170.000 TEU-a. Ove godine imamo blagi rast prometa na razini između 5 i 10 posto, pa bi realno mogli imati promet od okvirno 140.000 TEU-a.

Vaš link

Lučkom sinergijom otvaraju se Otranska vrata

Suradnja između tršćanske i riječke luke započela je prije nekoliko godina, a ravnatelji lučkih uprava u Trstu i u Rijeci, Claudio Boniciolli i Bojan Hlača, koji su nazočili svečanom potpisivanju Pisma namjere, očekuje da će se sada intenzivirati na obostrano zadovoljstvo.

– Iskreno želim da što prije padnu granice između naših država i gradova kako bi se odnosi između dviju luka postavili na razinu koja će nam jamčiti daljnji razvoj, izjavio je Boniciolli.

Hlača je podsjetio da suradnja lučkih uprava traje nekoliko godina.

– Naše dvije luke djeluju kao jedna, a što je jedini način da budemo konkuretni lukama sjevernih mora. Složio bih se da sinergijom omogućimo da što više brodova prođe kroz Otranska vrata, kazao je Hlača.

Vaš link

Preko terminala u Bakru 100.000 vozila godišnje

U planu je da godišnje preko budućeg terminala u Bakru prođe i do 100.000 vozila u uvozu s Dalekog istoka u Europu, ali i u izvozu europskih automobila u svijet

Na prostoru bivše koksare u Bakru, riječ je o skoro 60.000 četvornih metara dekontaminiranog terena, uređuje se lučki terminal za prihvat automobila. To bi trebala biti nova iznimno unosna djelatnost riječke luke, preko koje su do 1992. u izvoz išli automobili »škoda«, teška vozila »tatra«, te autobusi »ikarus«, uglavnom u arapske zemlje. Zbog ratnih zbivanja u Hrvatskoj »škodu« je preuzeo Koper, koja je kasnije postala članom grupacije »volkswagen«, te se ta vozila više nisu vratila u Rijeku.
Kako je Vjesniku rekao predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa, u planu je da godišnje preko budućeg terminala u Bakru prođe i do 100.000 vozila, kako u uvozu s Dalekog istoka u Europu, tako i u izvozu europskih automobila u svijet. Primjerice, iz Japana i Južne Koreje u Bakar će brodovima, među ostalim, biti dopremana vozila »mazda« i »hyndai«, a za istočno europska tržišta kroz »bakarska vrata« najvjerojatnije će ulaziti »seati« iz Španjolske i »renaulti« proizvedeni u turskom pogonu te tvornice.
Lučka Uprava Rijeka sada radi na pribavljanju potrebnih dozvola da se spomenutom prostoru u Bakru dodijeli status slobodnog carinskog područja, a taj terminal odjednom će moći primiti 5000 automobila. Bakar će tako napokon dobiti ekološki teret, za razliku od sadašnjeg terminala za rasuti teret na sjevernoj strani zaljeva, a da ne govorimo o Ininom terminalu za ukrcaj goriva na južnoj strani zaljeva.
Dekontaminiranje terena bivše koksare trajalo je nekoliko godina, a pritom je odstranjena golema masa zauljenog tla. Gospodarska kriza u svijetu jenjava, pa će sigurno rasti i promet automobilima, te je pravo vrijeme da se novi bakarski terminal za vozila pozicionira na svjetskom tržištu brodskog tereta. Bakarski zaljev ima dubinu dovoljnu za prihvat i trenutačno najvećih brodova na svijetu, uključujući i brodove za prijevoz automobila.
U Bakru planiraju i prihvat ro-ro brodova koji bi prevozili tegljače s robom preko Jadrana, primjerice, između Bakra i talijanske luke Ravena. Tegljači bi na taj način izbjegli vožnju kroz sjeverni dio Italije, te kroz Sloveniju, a Bakar je cestovno dobro povezan sa zaleđem, u blizini su lučka skladišta i industrijska zona na Kukuljanovu, te priključak na autocestu Rijeka-Zagreb.
Vukorepa napominje da planiraju preko Bakra i izvoz tvrdog drva iz Hrvatske za sjevernu Afriku, s obzirom na to da se taj posao sve više razvija. Inače, na sjevernom Jadranu Koper je glavna uvozno-izvozna automobilska luka, koja je ostvarivala promet od 550.000 vozila godišnje prije ove svjetske gospodarske krize, dok je lani taj promet smanjen na 315.000 vozila. Međutim, već ove godine Koper bi mogao ponovo dostići promet od pola milijuna vozila godišnje, budući da je u prvih šest mjeseci 2010. kroz tu luku prošlo više od 250.000 automobila.
Riječka luka je u prvom polugodištu ove godine pretovarila 128.000 tona drva, što je za 9000 tona više nego u istom razdoblju 2009. Vukorepa očekuje da će riječka luka ove godine ostvariti pretovar od 140.000 TEU-a, što bi bilo za 10.000 TEU-a više nego lani, dok bi pretovar suhog tereta trebao dostići na kraju godine lanjskih 5,2 milijuna tona.

Interes za Brajdicu iskazali najveći operateri

Što se tiče privatizacije kontejnerskog terminala na Brajdici, koji bi do 2016. trebao ostvarivati promet od 700.000 TEU-a godišnje, Vukorepa naglašava da je od prvobitnih deset potencijalnih strateških partnera u igri ostalo pet velikih svjetskih kontejnerskih operatera od luke Hamburg do operatera u Barceloni, Dubaiju, Kopenhagenu i Manili.

Vaš link

http://www.vjesnik.hr/html/2010/09/04/Clanak.asp?r=gos&c=3

Ima li još netko da stavi taj članak na net?
Hvala! [rolleyes]

Nema komentara..ajmo malo transakcija da prokomentiramo. Može gore, može dolje, meni svejedno, kao i brokeru, glavno da se trži. [thumbsup]