Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
LKRI | 7,90 | 87 | 11 | 7,75 | 7,90 | 0,00% |
Današnji NL : Brajdica ruši rekorde
[smiley2]
Btw. Jučer je krenulo cirkularno pismo špediterima o poponjenosti kapaciteta do kraja!
Obi Van Kenobi, požuri sa Gateway-om! [smiley2]
Dosadašnja ostvarenja projekta »Rijeka Gateway« predstavljaju najbolju preporuku za nastavak suradnje. Potpis kredita mogao bi se poklopiti s izradom novog master plana riječke luke, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača
RIJEKA –
Oko 150 milijuna eura trebao bi biti vrijedan projekt »Rijeka Gateway 2«, koji bi također trebala kreditirati Svjetska banka u nastavku velikih infrastrukturnih ulaganja u Rijeci u kojem se predviđa financiranje gradnje ceste D-403, Praške obale te ranžirnog željezničkog kolodvora koji će biti smješten u općini Kostrena. Upravo će se o tim temama razgovarati idućeg tjedna, kada će u Rijeci boraviti misija Svjetske banke na čelu s voditeljem Gerardom Olivierom. Međutim, gotovo je sasvim sigurno da će sve navedeno biti i realizirano, jer nastavak »Rijeka Gatewaya« podjednako žele hrvatska strana i Svjetska banka, koja je dosad obavljeni posao u Rijeci već nekoliko puta ocjenjivala najboljim projektom Svjetske banke u jugoistočnoj Europi. S druge strane, ministar financija Ivan Šuker već je zatražio da Svjetska banka odobri tri nova zajma u Hrvatskoj, od kojih je jedan namijenjen razvoju riječke luke.
To potvrđuje i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka i državni tajnik za more Branko Bačić, opisujući što se sve namjerava graditi u projektu koji objedinjuje lučku, cestovnu i željezničku komponentu. Dio projekta bilo bi financiranje gradnje ceste D-403, koja će povezati čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici s novim zapadnim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali.
Kolodvor u Kostreni
Najvažniji objekt ceste D-403 bio bi tunel Rujevica, dug oko 1.300 metara, a gradnja ceste stajala bi oko 70 milijuna eura. Kada je riječ o lučkoj komponenti, Bačić napominje da je sve zasnovano na odluci Vlade iz travnja ove godine, koja određuje da se u cilju očuvanja lučkih skladišta kao kulturne baštine mora financirati nasipanje Praške obale.
– To znači da će se na Praškoj obali graditi novi terminal površine oko 50.000 četvornih metara i ta će investicija iznositi oko 50 milijuna eura. Time će luka dobiti još jedan vrijedan prostor za pretovar, koji će omogućiti da skladišta budu sačuvana. Također, HŽ priprema projekt gradnje novog ranžirnog kolodvora, koji bi mogao biti smješten na lokaciji Ivane u blizini Šoića u Kostreni. Tamo bi kolodvor iselio iz Rijeke i tamo bi se slagale željezničke kompozicije za promet iz riječke luke, a ujedno bi se u luci dobio dodatni prostor za manipulaciju teretom na mjestu današnjega ranžirnog kolodvora, ističe Bačić.
Dodaje da se uz navedeno razvoj riječke luke mora sagledavati i kroz projekt gradnje ravničarske pruge Rijeka – Zagreb – Botovo.
Projekti temelj razgovora
Gradnja pruge počinje ove godine, trebala bi biti završena 2013. godine, a investicija je vrijedna 8,5 milijardi kuna. Osim što će vrijeme putovanja vlakom od Rijeke do Zagreba iznositi svega 60 minuta, ravničarska pruga jednako je važna i u kontekstu razvoja riječke luke, jer će omogućiti transport 25 milijuna tona tereta godišnje.
– Cilj je da riječka luka i dobije tih 25 milijuna tona tereta i to će se i ostvariti. Sigurno će to većinom biti kontejnerski teret, jer je trend da se gotovo sve vrste robe stavljaju u kontejnere, naglašava Bačić, podsjećajući da će na Brajdici ove godine biti pretovareno rekordnih 90.000 TEU jedinica, kao i da je nedavnim nasipanjem kapacitet Brajdice podignut do maksimalnih 170.000 TEU. Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača naglašava da pregovori s predstavnicima Misije Svjetske banke počinju idućeg tjedna.
– Imamo projekte i spremni smo na razgovore, a osobno sam optimist, jer dosadašnja ostvarenja projekta »Rijeka Gateway« predstavljaju najbolju preporuku za nastavak suradnje. Proceduralno ti pregovori obično traju oko godinu dana. Potpis kredita mogao bi se poklopiti s izradom novog master plana riječke luke, za koji je raspisan natječaj. Taj će plan za idućih desetak godina dati dugoročne procjene nezavisnih ovlaštenih kuća o svim detalji
Vlada od Svjetske banke zatražila pripremu RGP 2
2.10.2006.
Hrvatska Vlada zatražila je od Svjetske banke nastavak Rijeka Gateway Projekta (RGP), odnosno RGP-a 2, o čemu se još raspravlja, kazao je danas na konferenciji za novinare u riječkoj Lučkoj upravi voditelj tog projekta pri Svjetskoj banci Gerard Olivier.
O
livier je sa suradnicima u redovnom nadzoru provedbe RGP-a za koji je Svjetska banka odobrila oko 155 milijuna dolara zajma. Dio zajma namijenjen je rekonstrukciji i modernizaciji riječke luke, a dio za rekonstrukciju i izgradnju pristupnih prometnica.
Olivier je rekao da je odlukom da se sačuva dio lučkih skladišta kao kulturno nasljeđe došlo do manjka lučkog prostora te da se zbog toga traži priprema RGP 2 u sklopu kojeg bi se gradila nova Praška obala. Dodao je da se o projektu tek raspravlja, da će se najprije sagledati najvažnije potrebe i odrediti što treba najprije financirati.
Po njegovim riječima, do sada su u raspravama razmatrani daljni razvoj RGP 1, gradnja nove Praške obale, odnosno nasipavanje obale radi nadoknađivanja prostora zaštićenih lučkih skladišta, razvoj javno-privatnog partnerstva, daljni razvoj pristupnih cesta te osmišljavanje područja Delte, gdje se za sada planira izgradnja poslovnog centra i luke za mega jahte.
Na upit o mogućem iznosu zajma za RGP 2, Olivier je odgovorio da to još nije poznato, ali da će troškovi biti veliki, posebice za uređenje Praške obale.
Olivier je rekao da se jedan od glavnih ciljeva RGP-a, povećanje lučkog prometa, već ostvaruje, kao i povećanje učinkovitosti. Financijska slika nadmašila je sva očekivanja, a Rijeka se vraća na kartu glavnih brodskih luka, istaknuo je te dodao da su svi zadaci RGP-a do sada ostvareni prema planu, da se neki rezultati već vide, a neki će biti vidljivi uskoro.
Ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača kazao je da je u sklopu RGP-a u tijeku izgradnja zgrade putničkog terminala koja bi trebala biti otvorena u lipnju 2007., a radi se na natječaju za sanaciju obale uz taj terminal. Istražni radovi na Zagrebačkoj obali su pri kraju i očekuje se početak radova, a čeka se rušenje postojećih objekata na Delti i u Porto Barošu.
U nastavku RGP-a bit će raspisan međunarodni natječaj za izradu novog master plana riječke luke, za centar za nadzor lučkog akvatorija te za sustav magnetskih kartica za ulazak u luku.
Na upit novinara, Hlača je rekao da je javnost, pa tako i kulturna javnost, informirana o RGP te da bi sada, nakon što je dio lučkih skladišta proglašen kulturnom baštinom, trebalo odrediti njihovu namjenu.
Dodao je da se zaštićeni spomenici kulture u riječkoj luci prostiru na površini od oko 110.000 četvornih metara te da u zaštićenim skladištima, radi novih tehnologija, luka može koristiti samo prizemlja.
Hlača je još rekao da druge luke, odnosno konkurencija, nemaju sličnih problema te da će nove sadržaje za zaštićena skladišta biti teško pronaći, posebice za ona koja se nalaze duboko u luci i na pomorskom dobru.
Hina
Prvi korak u opravdanju ovako skupe cijene dionice – moje mišljenje[smiley2]
Nastavljaju se radovi na Rijeka Gateway projektu
U Rijeci je danas održan radni sastanak na kojemu su sudjelovali voditelj misije Svjetske banke Gerald Ollivier, Stjepan Grabić i Vladimir Skendrović iz Ureda Svjetske banke u Zagrebu te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Unatoč činjenici da će ukupan iznos kredita u daljnjoj realizaciji Rijeka Gateway projekta biti poznat tek nakon pregovora s Vladom, najavljeno je daljnje ulaganje u nasipavanje budućeg terminala Praške obale u riječkoj luci, što će iznositi između 50 i 60 milijuna eura, dok je dovršenje Zagrebačke obale, u sklopu dosadašnjeg Gateway projekta, najavljeno za prvu polovicu 2009. godine.
“Projekt se odvija dinamikom koja je dogovorena te nema većih odstupanja od planiranog. No istaknuo bih zadovoljstvo što smo uspjeli očuvati lučka skladišta poznatija pod imenom ‘Metropolis’ kao kulturno dobro, što će omogućiti realizaciju daljnjeg plana izgradnje 50.000 četvornih metara novog skladišta, kao zamjenu za očuvana stara”, istaknuo je gradonačelnik Obersnel te naglasio zadovoljstvo činjenicom da je Vlada prepoznala važnost gradnje ceste D-403 bez koje budući terminal ne bi mogao funkcionirati. Svjetska banka do sada je sa 155 milijuna dolara financirala revitalizaciju Luke Rijeka, no zbog rasta prometa i interesa vodećih svjetskih prijevoznika za usluge riječke luke u procesu su pregovori o nastavku financiranja na projektu Gateway II.
“U ovom trenutku Svjetska banka je u fazi tzv. ‘identificiranja projekta’. Kako bismo pružili integrirani pristup potrebama ne samo luke, nego i cijelog grada, sagledavamo mogućnosti povezivanja luke s tržištima susjednih zemalja”, naglasio je voditelj misije Svjetske banke Gerald Ollivier te izrazi zadovoljstvo poslovanjem riječke luke koja bilježi povećanje prometa čak 50 posto od početka provođenja projekta, dok kao jednog od najboljih pokazatelja poslovanja ističe podatak da je prošlog mjeseca kontejnerski promet bio jednak prometu cijele 2000. godine.
Dimitri Jelovčan
redakcija@business.hr
(objavljeno 3.10.06 15:53)
U ovom trenutku Svjetska banka je u fazi tzv. ‘identificiranja projekta’. Kako bismo pružili integrirani pristup potrebama ne samo luke, nego i cijelog grada, sagledavamo mogućnosti povezivanja luke s tržištima susjednih zemalja”, naglasio je voditelj misije Svjetske banke Gerald Ollivier te izrazi zadovoljstvo poslovanjem riječke luke koja bilježi povećanje prometa čak 50 posto od početka provođenja projekta, dok kao jednog od najboljih pokazatelja poslovanja ističe podatak da je prošlog mjeseca kontejnerski promet bio jednak prometu cijele 2000. godine.
Dimitri Jelovčan
redakcija@business.hr
(objavljeno 3.10.06 15:53)
Dakle,unatoć sjajnim perspektivama,ova dionica(iako je skupa) već duže vremena tavori na cca 265 kuna,postaje definitivno lider na mediteranu ali investitori ne reagiraju na tu činjenicu,ne znam ali mozeli mi neko dati savjet da li ulaziti na ovoj cijeni i sto iskusnije kolege očekuju od ove bivše-buduće zvijezde.Sretno svima umjerenima i odmjerenima investitorima![smiley2]
pored kineza evo i ameri iskazali snažni interes za luku rijeka..tako barem piše večernji list od sutra..bumo videli..
pored kineza evo i ameri iskazali snažni interes za luku rijeka..tako barem piše večernji list od sutra..bumo videli..
Neslužbeno Večernjak doznaje da Amerikance zanima i kupnja Hrvatske elektroprivrede, a tu su i luke Rijeka i Omišalj te turistički kapaciteti.
AMERIKANCI NE KRIJU ZAINTERESIRANOST ZA EUROPSKE ENERGETSKE PROJEKTE
Američku politiku prema Rijeci i Omišlju vodi naftni lobi
RIJEKA – Amerika je uvijek bila zainteresirana za suradnju s Hrvatskom u energetskom sektoru, bez obzira je li riječ o naftovodima, obnovi rafinerija ili HEP-u, što potvrđuje i propali posao s Enronom. Kako doznajemo od sugovornika odlično upućenog u hrvatsko-američke odnose, Amerikanci razmišljaju strateški i njih zanima energija, zbog čega su uvijek zainteresirani za energetske projekte i suradnju na tom polju.
Amerikanci nikad nisu krili koliko su zainteresirani za realizaciju paneuropskog naftovoda Constanza-Trst (PEOP), zbog čega je prošlog srpnja američki predsjednik George Bush slovenskog premijera Janeza Janšu u Washingtonu pokušavao vratiti u taj projekt, nakon što je Slovenija odsutala od PEOP-a i sklopila dogovor s Rusijom i Lukoilom.
Nije tajna koliki utjecaj na američkog predsjednika i američku politiku ima upravo naftni lobi, zbog čega američko lobiranje za taj veliki »američki« naftovodni projekt kojim bi kaspijska nafta preko Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Slovenije stizala do Trsta i onda dalje do talijanskih, njemačkih i austrijskih rafinerija, traje već mjesecima.
PEOP jedan od strateških projekata
Amerikancima je PEOP, kapaciteta od 60 do 90 milijuna tona nafte godišnje, jedan od strateških projekata, jer osigurava sigurnost opskrbe naftom za Europu, ali i za SAD. Njime se Amerika suprostavlja jednom drugom naftovodu, iza kojeg stoji Rusija. Radi se o planovima ruskog Lukoila da izgradi naftovod od Rusije do bugarskog Burgasa i grčkog Aleksandrupolisa. A o takvim strateškim pitanjima konačnu odluku uvijek donose političari, a ne biznismeni, zbog čega je i očekivano da su takve teme bile na denevnom redu tijekom posjeta hrvatskog premijera Washingtonu.
Interes SAD-a za usluge i kapacitete riječke i omišaljske luke koji je navodno iskazan tijekom posjeta SAD-u predstavnika hrvatske Vlade na čelu s premijerom Sanaderom mogao bi biti konkretiziran u nekoliko razvojnih projekata riječke luke čija je priprema u tijeku. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Bojan Hlača naglašava kako je američka politička, gospodarska i ostala javnost jako dobro informirana o modernizaciji riječke luke i ulaganjima u Rijeka Gateway projektu, jer su sve informacije o tome već godinama konstantno dostupne na web stranicama Svjetske banke, čije je sjedište u Washingtonu.
Zanimljiv i Rijeka Gateway
– Sve se to vrlo pažljivo prati i to nam potvrđuju i upiti niza američkih tvrtki koje iskazuju između ostalog interes za participaciju u budućem uređenju Delte i Porto Baroša, gdje će se prvo osmisliti, a zatim i urediti poslovna zona te nautička marina. Mi smo ranije imali i redovne posjete Američke vojske i njihovih ratnih brodova, jer se godinama opskrba američkih trupa u sastavu SFOR-a u BiH odvijala preko riječke luke. Pažljivo se prati i namjera Svjetske banke da nastavi ulaganje kroz drugi dio Rijeka Gatewaya koji se priprema, a niz tvrtki, među kojima ima i američkih, pokazuje zanimanje za projekte javnog privatnog partnerstva (JPP) koji se pripremaju, ističe Hlača. Upravo kad je riječ o JPP-u već sada se zna da će tim modelom biti izgrađen drugi dio kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, što podrazumjeva dogradnju obale za još 300 metara dužine. Zatim se planira nasipavanje i širenje postojećeg kontejnerskog terminala na Brajdici te gradnja ro-ro terminala na lokaciji bivše koksare u Bakru, a u svim spomenutim projektima u JPP-u mogle bi sudjelovati i američke tvrtke. Tu ne treba zaboraviti ni stratešku važnost omišaljske luke kao još jednog pravca za opskrbu naftom unatoč tome što je projekt Družba Adria trenutno daleko od realizacije.
D. ROMAC, D. PAJIĆ
Novi List, 19.10.2006.