I da ga držimo na Brajdici ?

Totalni debilitet naše Vlade,i gospodarstvenika koji su tu indirektno uključeni je ogroman.

Imamo besplatna sredstva za modernizaciju i proširenje LUKE,imamo bezpovratna sredstva na raspolaganju za modernizaciju željeznice…ALI NIŠTA SE NE RADI !

Zašto ? ZATO jer isti šupčine rade sve poslove,a na njihovu žalost nemogu ih sve raditi istovremeno,jer su mali i nesposobni. ALI IMAJU velike apetite,i pohlepni su do bola,te nedaju drugima da im se ubacuju na " TEREN ". I ZATO,samo zato,mnogi projekti čekaju da dođu na red . I ZATO propadaju sredstva iz predpristupnih fondova..i zato se koče projekti koji su mogli davno biti odrađeni…samo zato jer se čeka da im se oslobode kapaciteti,da ih mogu odraditi.

LUKA Rijeka,bez nizinske pruge ne vrijedi pišljiva boba . Ako se očekuje da će 10X veći teret biti prevezen preko preskupe autoceste do Zagreba i dalje,može se očekivati i da nam marsovci ustupe besplatno i exkluzivno patent za teleportaciju . Tek onda bi LKRI prosperirala.

– možda ni tada [sad]

Neki projekti godinama su namjerno stopirani, pa to i najmanja ptičica vidi.
Tako se više neće moći odnositi prema pojedinim regijama, ne samo zato jer se
odnosi snaga mijenjaju, već samim time što će love i pozitivnih rezultata iz dana
u dan faliti sve više i više. LKRI uz nove investicije može samo očekivati povećanje
tonaža i poslovnih rezultata. Položaj je idealan i samo treba zbaciti političke utege ..

Unatoč i utoliko je ovakav rezultat za pozdraviti. Mnoge Luke bilježe velike gubitke,
a pri tome ne treba zaboraviti u kakvim su problemima prošle godine bile zemlje
korisnici u okruženju, pogotovo Mađari …

Možda jednog dana i ne bude sve tako crno……
Vaš link [pray]

Jel to Kalmeta Kalmeta kupuje tako pomalo ?

Gradnja produžetka obale za 330 metara uz gaz od 14,5 metara i 50.000 četvornih metara novog skladišnog prostora na Kontejnerskom terminalu Brajdica:

– Ova je investicija od velikog značaja za obnovu i modernizaciju riječkog prometnog pravca, ali i za rastući promet na Brajdici. Ovo proširenje će donijeti dodatni skladišni prostor, mogućnost veza još većih brodova iz dalekoistočnih luka te povećanje kapaciteta do 500.000 TEU-a, istakao je ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, zahvaljujući se na podršci premijerki Jadranki Kosor, ministru Božidaru Kalmeti i državnom tajniku Branku Bačiću te Svjetskoj banci. Ministar Kalmeta je naglasio kako se ne radi samo o infrastrukturnom, nego prije svega o gospodarskom razvojnom projektu, koji ima veliku važnost kako za riječku luku i riječku ekonomiju, tako i za cijelu državu.

– Rijeka je glavna hrvatska luka i ovaj projekt je prevažan za Hrvatsku, kazao je Kalmeta.

(članak u slijedećem postu)

PGŽ u narednih 30 godina predviđa uvođenje brze željeznice, selidbu luke na Krk i drugu riječku obilaznicu
Riječka regija otvara 15.000 radnih mjestaStudija bi trebala biti završena za otprilike tri mjeseca, a krajnji joj je cilj definiranje strategije razvoja Rijeke i Primorsko-goranske županije

RIJEKA – Oko 15.000 novih radnih mjesta, više od 40 milijuna tona tereta riječke luke, uvođenje brze gradske željeznice u Rijeci, izgradnja novog čeličnog Krčkog mosta s četiri cestovne trake i dva željeznička kolosjeka, otvaranje LNG terminala na Krku pored kojeg bi se gradio golemi kontejnerski terminal riječke luke, otvaranje gospodarske zone Miklavlje, izgradnja druge autocestovne riječke obilaznice, novog tunela Učka, tunelskog spoja željeznice s Istrom… Sve ovo nije nikakav filmski scenarij već realni temelji projekata koji se obrađuju u Prostorno prometnoj integralnoj studiji Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. Studija bi trebala biti i službeno završena za otprilike tri mjeseca, a krajnji cilj je definiranje strategije razvoja Rijeke i Primorsko-goranske županije u narednih 30 godina.

O sadržaju studije razgovarali smo s Marijom Crnjakom, tehničkim direktorom u IGH-u i koordinatorom studije, koji ističe kako se sličan projekt radi i za područje Splita te dodaje da bez ovakvih elaborata kvalitetnog razvoja ne može biti. Najbolji dokaz tome je niz prostorno-planskih propusta i pogrešaka na širem području Rijeke, koji su već napravljeni i više se ne mogu ispraviti.

Jedan od atraktivnijih detalja u studiji svakako je uvođenje brze gradske željeznice u Rijeci, koja bi prolazila kroz grad počev od čvora Permani i Matulji na zapadu, pa sve do lokacije Tijani kod Drage, odakle bi pruga novim nizinskim koridorom išla do Krasice, Križišća i dalje do nove željezničke stanice Kraljevica, pa preko novog Krčkog mosta do aerodroma i željezničke stanice Omišalj i krajnjeg odredišta kod nove lučke-poslovne zone, koja bi se razvijala na površini od ukupno 680 hektara, gdje su danas između ostalog već smješteni JANAF i DINA petrokemija. Aerodrom dugoročno ostaje na postojećoj lokaciji, ali sa 500 metara produženom pistom i većom površinom za teretni promet. Spomenuta krčka gospodarska zona jedan je od najvažnijih lokaliteta za prometnu strategiju, jer se tamo namjerava razvijati LNG terminal, kontejnerski terminal i željeznički terminal te drugi poslovni sadržaji. Procjena je da bi ukupno oko 6.000 ljudi radilo u toj zoni, a mnogi od njih bi do radnog mjesta putovali brzom gradskom željeznicom za svega pola sata od Rijeke do Krka. Važan dio buduće krčke zone bio bi LNG terminal s ukupnom površinom postrojenja od 61 hektara i pripadajućom operativnom obalom minimalne dubine od 20-tak metara, što je sasvim dovoljno za prihvat modernih brodova za prijevoz ukapljenog plina.

Kao što je prikazano na priloženoj karti, paralelno uz područje JANAF-a gradio bi se i kontejnerski terminal u tri faze (dubina mora minimalno 30 metara što nemaju ni Kopar ni Trst).

Krajnja faza uključuje kapacitet od oko 4,5 milijuna TEU-jedinica, što je ekvivalent od okvirno 40 milijuna tona tereta, odnosno čak šest puta više nego što je Luka Rijeka imala i u najboljim rekordnim godinama. S tim prometom Rijeka bi bila ozbiljna i važna luka za EU, a time bi se omogućilo i dugoročno preseljenje luke iz središta grada i ono bi moglo započeti za desetak godina, naravno ovisno o realizaciji projekta na Krku. Time bi pak Rijeka dobila najvrijedniji i najatraktivniji, te posve sačuvan prostor na samoj obali u središtu grada za razvoj drugih sadržaja, od elitne stambene i poslovne zone, preko gradnje marina, hotela, kockarnica, itd. Perspektiva je sjajna i Rijeka bi doista mogla postati nalik onome što je danas Monte Carlo, ali i razviti sportsko rekreativne zone na moru, gradske parkove, šetnice i sve ono što bi kvalitetu života u Rijeci podiglo na veću razinu.

….

….
Brza gradska željeznica povezivala bi zapad i istok grada, a predviđeno je da postojeća pruga postane pretežno putnička, dok bi trasa nizinske pruge s dva kolosjeka prošla kroz grad nešto sjevernije od cestovnog koridora riječke obilaznice i to uglavnom tunelima i vijaduktima s četiri željezničke stanice od čega bi jedna bila podzemna. Stanice bi trebale biti smještene kod Škurinja, iznad Zameta, te između Matulja i Ćikovića. Ta bi pruga imala više teretnu, a manje putničku ulogu, a s postojećom prugom imala bi spoj kod Drage na istoku, odnosno na čvoru Matulji na zapadu, te bi se tako ostvario svojevrsni krug željeznice kroz Rijeku. Pritom treba navesti da postoji zahtjev riječkih gradskih vlasti da se trasa nizinske pruge makne još sjevernije prema području Drenove i Marinića, kao i da taj zahtjev ne gledaju blagonaklono u IGH-u, gdje smatraju da će onda biti nemoguće izvesti spoj pruge u Matuljima. Neovisno o tome, pruga bi povezala dvije velike industrijsko-lučko-poslovne zone, a to je zona Miklavlje i Krk. Jedan od ključnih objekata tog povezivanja mora biti most Krk, koji je pozicioniran istočnije od postojećeg mosta. Za razliku od prvog betonskog mosta, ovaj bi most bio od čelika, a time i s daleko većom trajnošću. Bilo bi potrebno oko pet godina za gradnju i nekoliko godina za njegovo projektiranje, što znači da taj posao treba što prije započeti. Krčki most ujedno je po svim kriterijima daleko važniji od mosta Pelješac, gdje su nažalost već utrošeni nemali novci isključivo zbog HDZ-ovog forsiranja ovog neopravdanog projekta. Jednako tako što prije bi trebalo početi gradnju nizinske pruge, tim više što se za oba projekta mogu dobiti značajna i nepovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Unatoč tome, riječka regija po mnogim kriterijima predstavlja jednu od posljednjih prilika za istinski razvoj RH, instrument za visoko povećanje BDP-a, ali i za iskorištavanje povoljnog geostrateškog i prometnog položaja, koji se temelji na činjenici da je Kvarner najbrža i najbliža spojna točka između dalekoistočnog gospodarstva i Europe. Hoćemo li priliku konačno znati iskoristiti?

nis se ne pise ovdje…hoce li nam se pokrenut ova ljepotica? ili jos traje akumulacija 170-180 kn ???

Na 165 je jaka potpora. Zadnji put nije pala, kako god bilo još sam malo dokupio..

Nemam djece tak da ova dionica nije za mene. hebote, 30 godina. Čudi me da se drži na ovoj cijeni.
Vrijednost ove dionice trebala bi biti cca 10 kn. [shocked]