kolega petina
doko vas navlači na svoj teren, želi vas dobiti na iskustvo.
Inače, uopće ne sumljam kome od ove dvije vrste igrača ide bolje na burzi. Državu već dvadeset godina vodi ekipa koja igra sključivo na protekciju i psihologiju širokih masa, a ulaganje u znanje
im je nepoznata i sasvim nepotrebna aktivnost.
Stvari će se sigurno promjeniti, ali nažalost ne tako brzo kako bi mi željeli.
da, pravi ste majstori vas 2, ja sam prodao LKPC na 1700 kn, a petina je od mene kupovao i cijelo vrijeme dok pada kupuje i dalje…ja ću početi kupovati kad bude oko 1300 kn, a vi ćete mi tada prodavati i još bit zahvalni jer ću vam bit jedini prijatelj na kupnji [thumbsup]
a vi samo ulažite u znanje, "dobro" vam ide [lol]
doko ne lupetaj,
nisam napisao ni na koliko sam kupovao, ni na koliko ću prodavati.
Tebi mogu prodati samo na puno većoj cijeni, na nižoj ni tebi ni kome drugom.
Znači tu nemoraš brinuti.
Inače veseljaci kao što si ti, obično na kraju završe blejeći u odraz u ogledalu, ne shvaćajući
baš što ih je snašlo. [sad]
Ali do tada – samo veselo ! [lol] [thumbsup]
netko konstantno izlazi od 1700 nevjerojatno
iskrcano po bidu preko 100 komada, ukupna preostala kupnja samo 66 komada! [shocked]
Evo za PESIMISTE malo POTIMIZMA.Jer osnova ulaganja je :ulazite u zdrave firme a ne one kojima nisu BLOKIRANI RACUNI.
Dakle,da vidimo sta se jucer radilo u firmi .
IZVJEŠĆE za 10.11.2010. god
Ime broda / vez Vrsta i količina tereta Iskrcaj / Ukrcaj Ukupno Napomena
Nadežda / 5 sirovo željezo – 5 000 t 1 152 t 3 500 t vez 08.11. u 06,30 h
ostalo 1 500 t
Bluarrow / 3 glinica – 8 400 t 670 t vez 08.11. u 01,10 h
ostalo 7 730 t
Matrix gredice – 7 000 t 870 t vez 08.11 u 05,45 h
ostalo 6 130 t
Fortune Sunny ugljen – 73 818 t 22 000 t sidro 08.11. u 07,20 h
vez 09.11. u 05,40 h
ostalo 51 800 t
Master D. ugljen – 18 500 t 10 000 t vez 10.11. u 17,00 h
započet 10.11. u 18,35 h
ostalo 8 500 t
Pizaro cts – 16
vozila – 36 sidro 08.11. u 16,00 h
Jaohar Challenger građa – 2 500 t sidro 10.11. u 01,00 h
Pa i nije bog zna kako
[proud]
Presmiješno kako se neki još nadaju čudu. Pa i sam BID je šupalj do boli.
Ajmo Ivane………………..
đe ste mornari [kiss]
evo, ako je nekome frka ja privatnom ponudom nudim 500kn po dionici , količine ispod 100kom me ne interesiraju, ponude šaljite isključivo na pm [cool]
da se podsjetimo jedne dobre analize koja je napravljena prije tri godine.
Uspredba LKRI—-LKPC . Procitajte i nacicete odgovor na sva vasa pitanja.
Budućnost i geostrateška vrijednost Luke Ploče i Luke Rijeka
[thumbsup]
Usporedivost te dve luke prema ukupnom robnom pretovaru odnosno njihova dominacija na tržištu zadnji je faktor prema kojemu su Luka Rijeka i Luka Ploče slični. Njihova financijska pozicija pokazuje znatne različitosti i navodi na intrigantnte zaključke u vezi s budućnosti tih luka i njihovom geostrateškom vrijednosti za Hrvatsku. Prva i odmah uočljiva razlika je njihova imovinska pozicija. Luka Rijeka je prema iznosu aktive odnosno imovine najveće lučko poduzeće u Hrvatskoj, a aktiva joj potkraj 2008. godine iznosi 548 milijuna kuna, dok Luka Ploče ima znatno manju aktivu od 235 milijuna kuna. Prema ukupnim godišnjim prihodima Luka Rijeka također nadvisuje Luku Ploče sa 230 milijuna ukupnih prihoda nasuprot 152 milijuna kuna u 2008. S te strane čini se da Luka Rijeka ima znatno veći poslovni potencijal, ali podaci o likvidnosti, solventnosti i pokazatelji profitabilnosti pričaju drukčiju priču.
Luka Ploče unazad tri godine pokazuje izrazito visoku likvidnost odnosno moglo bi se reći da je Luka Ploče prelikvidna i da gubi na oportunitetnom trošku držanja novca na depozitnim računima, ali kasnije ćemo navesti prave razloge akumulacije gotovine. Tekući omjer joj u prosjeku zadnje tri godine iznosi 6,54, brzi omjer 6,45 te novčani omjer čak 3,88, dok su te vrijednosti na kraju 2008. redom iznosile 5,36, 5,31 i 3,07. Iz tog treba napomenuti da Luka Ploče ima tri puta više novca na računima nego što joj iznose kratkoročne obveze. Suprotno od toga, Luka Rijeka je godinama u problemima s likvidnosti. Tekući omjer i brzi omjer redom su znatno ispod vrijednosti koje se smatraju granicom stabilne likvidnosti i iznose 0,82, 0,89 i 0,02, iako treba zamijetiti trend blagog povećanja likvidnosti unatrag tri godine jer su ti pokazatelji u 2006 godini bili na razini 0,77, 0,74 i 0,01.
Kreditna sposobnost odnosno solventnost Luke Rijeka je do kraja 2006. godine bila nepovoljna odnosno udio duga Luke Rijeke u vlasničkom kapitalu bio je na razini od 136%, a ukupne obveze su vlasnički kapital nadmašivale čak 2,8 puta. U 2007. godini to se naglo promijenilo nakon što je država unijela zemljište na Škrljevu i popratne nekretnine u imovinu tvrtke. Godinu kasnije ta imovina unesena je u temeljni kapital, a vrijednost dokapitalizacije iznosio je 296 milijuna kuna. Time se bitno promjenila financijska pozicija poduzeća jer se s njome pokrio do tada godinama prenošeni gubitak od 283 milijuna kuna i poduzeće se uspjelo ‘izvući’ iz stanja prezaduženosti. Rezultat dokapitalizacije je da su ukupne obveze u 2008. pale u na svega 52% vlasničkoga kapitala. Luka Ploče stoji bolje po pitanju solventnosti. Njeno konzervativno upravljanje dugom pokazuje se u činjenici da trogodišnji prosjek udjela ukupnih obveza u vlasničkom kapitalu iznosi svega 19%, a do povećanja je došlo tek u 2008. godini kada se Luka Ploče zadužila uzevši dugoročni kredit u iznosu od 40 milijuna kuna radi kupnje novih lučkih postrojenja. Važan je podatak da je Luka Ploče do tada tri godine poslovala gotovo bez dugoročnih obveza.
Pokazatelji profitabilnosti također pokazuju velike razlike među lukama. Iako obje luke unatrag četiri godine ostvaruju pozitivnu dobit, Luka Ploče je znatno profitabilnija. Prinos na prosječnu imovinu (ROAA) joj u 2008. godini iznosi 13,17 posto što je povećanje profitabilnosti za 10 postotnih poena od kraja 2006., a prinos za vlasnike odnosno prinos na prosječni vlasnički kapital (ROEA) je na kraju 2008. iznosio 17,71%.
NASTAVLJA SE [tongue]
Pozadina stanja profitabilnosti može se, između ostaloga, vidjeti u obrtaju ukupne imovine koji mjeri sveukupnu operativnu aktivnost poduzeća odnosno pruža uvid u investicijsku efikasnost ukupne imovine. Luka Rijeka prosječno na svaku kunu imovine unatrag tri godine gerenira 0,57 kuna prihoda. No taj podatak je varljiv u kontekstu povijesnih kretanja jer je Luka Rijeka povećala imovinu više od 100% uknjižbom zemljišta i objekata na Škrljevu u 2007. godini. 2006. godine obrtaj je bio na razini od 0,76, da bi se do 2008. sveo na 0,42. Luka Ploče poboljšala je obrtaj svoje ukupne imovine s 0,66 na 0,76 od 2006. do 2008. godine, što je 30% veći obrtaj nego kod Luke Rijeka. Važno je napomenuti da uzrok porastu obrtaja imovine Luke Ploče nije pad vrijednosti aktive nego 50-postotno povećanje prihoda od kraja 2006. do kraja 2008. godine. Nadalje, prosječno vrijeme naplate potraživanja Luke Rijeka unazad tri godine u prosjeku je iznosilo 120 dana iako je u 2008. godini došlo do smanjenja na 113 dana, dok je kod Luke Ploče isti prosjek iznosio mnogo kraćih 85 dana, a prisutan je trend smanjivanja vremena naplate, što se reflektira i na vrijeme obrtaja obveza prema dobavljačima, koje kod Luke Rijeka na kraju 2008. iznosi 37 dana, a kod Luke Ploče svega 10 dana.
Put u budućnost
Iz kratkog pregleda financijske pozicije oba poduzeća vidljivo je da Luka Ploče efikasnije upravlja svojim poslovanjem, da je profitabilnija te da se politikom zadržavanja dobiti i povećanjem rezervi priprema za veće buduće investicije kojima bi prema količini imovine i kapacitetima sustigla Luku Rijeka. Naime, činjenica je da je Luka Rijeka mnogo bolje prometno povezana s ostatkom Hrvatske (autocesta Rijeka – Zagreb, željeznički čvor) i dalje sa Srednjom Europom te da ima mnogo više imovine i time veći uslužni potencijal koji rezultira dvostruko većim prihodom od Ploča. No Luka ploče to kompenzira mnogo efikasnijim poslovanjem, velikom profitabilnosti i zadržavanjem dobiti zbog budućih investicija, neovisnosti o kreditima i zajmovima za potrebe redovnog poslovanja te dobrom geografskom pozicijom zbog blizine granice s tri države: BiH, Republike Crne Gore i Republike Srbije. Time se želi reći da Luka Ploče kroz sljedećih 10 godina ima priliku sustići Luku Rijeku i postati središte hrvatskoga lučkog poslovanja.
U kontekstu budućeg tijeka poslovanja tih luka, treba napomenuti dvije bitne promjene koje su se dogodile unazad dvije godine. 2007. godine Luka Rijeka unijela je zemljište na Škrljevu u vrijednosti od 296,8 milijuna kuna. Predsjednik uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa tada je objasnio je da je riječ o vraćanju nekretnina iz bazena Škrljevo u temeljni kapital Luke Rijeka. Država je posebnom odlukom prilikom formiranja Lučke uprave Rijeka još sredinom devedesetih godina to isto zemljište proglasila pomorskim dobrom i njime je do 2007. upravljala Lučka uprava. Dana 28. srpnja 2008. godine Luka Rijeka službeno je obavila navedenu dokapitalizaciju na način da je to zemljište prenijela u temeljni kapital (dokapitalizacija materijalnom imovinom). Unosom tog zemljišta u kapital isključivo se povećao državni udio u Luci Rijeka jer je ostalim dioničarima prilikom dokapitalizacije isključeno pravo prvenstva prilikom emisije novih dionica. Ipak, napominje se da bi Luka Rijeka trebala provesti privatizaciju do ulaska RH u punopravno članstvo EU. Predsjednik Uprave gospodin Vukorepa je 2007. godine objasnio da unosom tog zemljišta Luka Rijeka sada ima ‘460 tisuća četvornih metara prostora koji se nalazi u neposrednoj blizini autoceste, ali i željeznice, što svakako daje nove mogućnosti za razvoj’. Osim toga dokapitalizacija otvara Luci Rijeka mogućnost većeg zaduživanja i mogućnost znatnog povećanja poslovanja.
Luka Ploče nije ‘ostala dužna’ u smislu planova za proširenje. Ona je već sada najveće poduzeće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koje zapošljava oko 1.000 radnika i pretovaruje najveću tonažu skladišne robe u Hrvatskoj. U listopadu 2007. godine Uprava Luke Ploče najavila je početak velike obnove i praktički gradnju skroz nove luke, koja bi se trebala završiti do kraja 2014. godine. Trebala bi se sagraditi tri nova suvremena terminala za prihvat najvećih brodova, nabaviti nova oprema te sagraditi nova skladišta, a u cijeli projekt će se uložiti, prema najavama direktora Ivice Pavlovića, oko 267 milijuna eura. U projektu prema modelu javno-privatnog partnerstva sudjeluju Luka Ploče, Lučka uprava Ploče, Vlada te Svjetska banka i Europska banka. Cilj projekta je povećati pretovar robe na 15 milijuna tona robe na godinu i iskočiti ispred dva glavna inozemna konkurenta na Jadranu: Luke Kopar i Trst. Na projektu se već počelo raditi, a ranije spomenuto gomilanje zaliha gotovine koristit će se za potrebe proširenja kapaciteta lučkog pristaništa.
uffff jesam se umorio [cool]