utorak, svibanj 13, 2008
NAKON ŠTO JE KOMPANIJA LUKOIL KUPILA HRVATSKU TVRTKU EUROPA MIL – ULAZI LI NAFTNI GIGANT NA VELIKA VRATA U LUKU PLOČE?

Premda se postavljalo pitanje zašto jedna od najvećih naftnih
kompanija na svijetu, koja je samo lani imala dobit od 8 milijardi,
kupuje nepoznatu hrvatsku tvrtku, odgovor nalazimo u želji ruskog
magnata za proširenjem na našem
proširenjem na našem tržištu. Za to im je itekako važan mogući
novi terminal u Luci Ploče koji bi oni koristili za svoje tržište u Hrvatskoj.
Kupnjom hrvatske naftne tvrtke Europa Mil, ruski naftni gigant Lukoil
najavio je svoj dolazak na hrvatsko naftno tržište. Ruska tvrtka u
našoj zemlji već ima osam tisuća četvornih metara skladišnog
prostora u Luci Vukovar, pet lokacija u Hrvatskoj na kojima je
moguće graditi benzinske crpke i devet benzinskih crpki. Ruski
Lukiol se ovdje prvi put pojavio neuspješnim pokušajem preuzimanja
Čermakove tvrtke Tifon, a budući da se radi o tvrtki koja želi uništit
i konkurenciju, ovaj novi poslovni potez smatra se direktna konkurencija
hrvatskoj INI. Lukoil u Luci Ploče već plasira robu preko oba terminala
za tekuće terete (LPT-a i NTF-a) za potrebe tržišta BiH, a ono što je
sasvim izvjesno je da će Lukoil u sljedećem razdoblju pokušati dobiti
koncesiju od Lučke uprave za gradnju svog terminala u Luci Ploče.
Premda se postavljalo pitanje zašto jedna od najvećih naftnih kompanija
na svijetu, koja je samo lani imala dobit od 8 milijardi dolazi, kupuje
nepoznatu hrvatsku tvrtku, odgovor je u želji ruskog magnata za proširenjem
na našem tržištu. Za to im je itekako važan mogući novi terminal u
Luci Ploče koji bi oni koristili za svoje tržište u Hrvatskoj.
Treba napomenuti kako je državnim, županijskim i gradskim prostornim
planom u pločanskoj luci određena izgradnja terminala za tekuće terete,
a tome su se žestoko usprotivile ekološke udruge među kojima je
najglasnija bila Lijepa naša na čelu s predsjednicom Anom Musom.
Smatrajući da je navedeni terminal velika opasnost i za održivi razvoj
u dolini Neretve te za sigurnost stanovništva, oni su Gradskom vijeću
Ploča uputili zahtjev za raspisivanjem referenduma. U obrazloženju
navode kako ne postoji kumulativna Studija utjecaja na okoliš „iz koje
bi se moglo iščitati što nas čeka nakon planirane izgradnje triju terminala“.
– Nisu uzeti u obzir česti potresi, u Studiji nisu obrađene moguće rizične
situacije havarije tankera, nisu predviđene diverzije, ratne opasnosti od
bombardiranja, stručnjaci iz područja zaštite okoliša nisu uključeni u
radni tim. Doticajna zona planirane gradnje je Ramsarsko područje i
budući Park prirode Delta Neretve koji bi trebali jamčiti održivi razvoj, a
u ovakvoj situaciji apsolutno ga neće biti. Nije jasno kako se neka rijeka
ili kanal mogu birokratski prepoloviti. Kemikalije koje se planiraju skladištiti
na terminalu radikalno dižu rizik na ovom prostoru. Mora se utvrditi
postojeće stanje (onečišćenje) zraka, a mi ćemo sigurno pratiti koje će
se vrijeme uzeti kao nulto stanje. Evidentan je nedostatak pokazatelja
dnevnog provoza kroz Neretvu te utjecaj buke. Obzirom da se na
terminalu planiraju i skladišta za najrazličitije opasne, otrovne i zapaljive
kemikalije, nigdje se u Studiji ne vidi tko će biti vlasnik, ili možda više raznih
vlasnika, te hoće li kemikalije u tim skladištima biti samo u provozu, što opet
dovodi do zaključka da se podaci skrivaju od građana. Troškovi izgradnje
planiranog terminala iznosili bi oko 664 milijuna kuna, ali troškovi sanacije
uslijed eventualnih incidentnih situacija nisu predviđeni – stoji u primjedbama
koje je Lijepa naša predočila pločanskoj vlasti.
Premda je pločansko Poglavarstvo na zadnjoj sjednici prihvatilo navedene
primjedbe kao i one županijske sanitarne inspektorice Ines Najev Ćalete,
koja traži da se ne prihvati Studija zaštite okoliša, da se izvrše njene dopune
te da se ista ponovo stavi na javni uvid, donijeli s

neće biti. Razlog tome je jer zakonodavac nije predvidio da ga jedinice l
okalne samouprave u ovakvim slučajevima raspisuju. Referendum se
može raspisati samo za slučajeve u kojima odlučuje jedinica lokalne
samouprave.
– Žao mi je, ali mi ćemo i dalje pokušati svim pravnim sredstvima omogućiti
da se građani izjasne što misle o gradnji terminala. U Zakonu o lokalnoj
samoupravi postoji mogućnost zborova građana te održavanja savjetodavnog
referenduma. Ako bismo sada odustali, prepustili bismo kapitalu da sam donese
odluku o našem životnom prostoru. Iako je terminal ucrtan u sve prostorne planu
pravo sudjelovati u svojoj budućnosti. Nismo mi stariji bitni, mi ćemo „otići“, ali
ćemo njima na ovakav način ostaviti trovače – rekla je Ana Musa.
Obzirom da je izgradnja terminala predviđena prostornim planovima, a znajući
snagu i moć kapitala, sasvim je izgledna njegova izgradnja. Hoće li to biti Lukoil
ili netko drugi, sasvim je nevažno. Stoga su autori projekta dužni odgovoriti na
gore postavljena pitanja ekologa kako bi građani bar doznali odgovor na njihova
pitanja.

TKO JE LUKOIL?
Naftna kompanija Lukoil zauzima jedno od vodećih mjesta u svjetskoj naftnoj
industriji, a obuhvaća sva područja – počevši od istraživanja, prerade, proizvodnje
pa sve do prodaje naftnih derivata. LUKOIL je svoje proizvode plasirao u SAD-u,
Finskoj, Bjelorusiji, baltičkim zemljama, Poljskoj, Moldaviji, Sloveniji, Mađarskoj,
Turskoj, Azerbejdžanu, Cipru i Gruziji, dok istraživanja obavlja u Uzbekistanu,
Azerbejdžanu, Iranu, Iraku, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Kolumbiji i Venezueli. Osim
istraživanja, u Kazahstanu i Egiptu su smješteni i proizvodni procesi. Rafinerije
su locirane u Ukrajini, Rumunjskoj i Bugarskoj (uz marketing), dok je na području
Rusije zaokružen cjelokupni proces gdje su glavne industrije u Permu, Ukhti,
Volgogradu, Nizhniu, te Uraiu i Kogalimu. LUKOIL je ostvario strateško partnerstvo
s vodećim svjetskim proizvođačima ulja Shellom, Chevronom, Exxonom i Agipom.

Za Barbosu
http://www.poslovni.hr/147999.aspx
HZMO provodi odluku Vlade o raspolaganju dionicama

Vijeće na taj način provodi odluku Vlade od 22. travnja ove godine, prema kojoj sve državne institucije koje imaju dionice tvrtki (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i ministarstva), u cijelosti te dionice i udjele prenose HFP-u.

2. HZMO 37.493 16,84 Zast. račun ZAGREB, HRVATSKA

Sada ćemo pričekati da vidimo o kakvim se to projektima radi [smiley]
Koliko ja shvaćam ovu rečenicu,"Pojasnio je da je bilo riječi o konkretnom projektima u energetici, investiranju u luke Rijeka i Ploče…
ne radi se o prodaji tvrtke nego o investiranju, što je vrlo širok pojam, vjerojatno neki oblik JPP-a na budučim terminalima za rasute i tekuče terete…
Nema nam druge nego pričekati da vidimo što su iskemijali, kako god bilo, dokap ide isto za sve dioničare bez obzira koliki udjel imali.

Nešto su postali ažurni u zadnje vrijeme, izgleda da ih je Jadranka muški stisnila.
Kako god, dok stoji " 2. HZMO…" to je " 2. HZMO…", kada će biti samo 1.HFP onda će to pravno biti druga sitacija….nama u stvari svejedno

ama baš ništa….
ponude će dati kad i ako se raspiše natječaj…sve ovo piskaranje je samo mlaćenje prazne slame novinara koji pretaču iste vijesti iz šupljeg u prazno i sve mi to već ide prilično na jetra….
p.s. imam LKPC već par mjeseci

exploited…tako novi nick a tako stare članke daje. bar 2 godine, poželjno je 3 i više 🙂

http://www.poslovni.hr/147989.aspx

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Politika/VIDEO-Josipovic-Imamo-ulagace-za-luke-Rijeka-i-Ploce-Pleso-i-zeljeznicu?homesrclink=carousel

Josipović: Ulagači iz Rusije i Kine dat će ponude za luke Rijeka i Ploče

Ovo su sve vijesti koje su objavljene nakon zatvaranja burze danas.

Nadam se da bi sutra moglo biti zanimljivo, ja ću malo podignuti letvicu na početku trgovanja. [tongue]

I rusi i kinezi zainteresirani, zanimljivo.
Neka idu u dokapitalizaciju, i neka ide po onome modelu, kako je bilo najavljeno da je jedna od solucija, tko da više.
Ja bih osobno bio zadovoljan, jer znam da će ponude biti daleko iznad sadašnje cijene na burzi.

Sadašnja tržišna kapitalizacija Luke Ploče je oko 426 milijuna kuna, šta je to za jedne ruse ili kineze.
Kao nama dati za kikiriki prilikom kupnje većeg paketa HT-a

lp

Kinezi žele koncesiju…

http://languagetips.chinadaily.com.cn/china/2008-11/27/content_7244698.htm

kako bi radnici to prihvatili?

exploited @

Pazite javlja mi virus na toj stranici.