http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=73195&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=52e972aaac

" amo je tijekom 2009. u hrvatske projekte uloženo 240 milijuna eura, a toliko se novca očekuje i ove godine.

" Neki od tih projekata odnose se na ulaganja koja su od osobite važnosti, ne samo za Hrvatsku, već i za susjedne zemlje – poput luke Ploče ili koridora 5c te podrške ulaganjima hrvatskih poduzeća prisutnih i na tržištima susjednih zemalja. "

lp

Tko zna di bi bila cjena LKPC da nije Grčke krize i prevelike nelikvidnosti………A kad krene..frckaće..

A evo i naš predsjednik se uključio u lobiranje ..:

lp

Josipović je u Šangaju od 14 do 17.05.
Nisam siguran da to nema veze s lukama i brodogradilištima.
http://www.predsjednik.hr/13052011
[/quote]

Rekoh vam jutros – meni se čini da će se to finalizirati na predsjedničkoj razini.

PBZ sa broja 6 iskrcao 800 komada u tjedan dana [shocked] Izgleda da nisu baš oduševljeni dokapom

Uh, kakve najave brodova, i svibanj će biti fenomenalan:

http://www.luka-ploce.hr/hr/l_najava.php

12.05.10

Već smo upoznati sa time i to nije bilo iskrcaavanje na burzi u tjedan dana, nego prebacivanje sa skrbništva na neki drugi račun, vjerojatno na ime u Skdd, jer ako je to zbirni Skrb. račun onda da bi dotični mogao sudjelovati u dokapu mora dionice prebaciti na ime.

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/berglof-ebrd-ce-kupovati-dionice-i-pomagati-razvoj-trzista-kapitala-u-regiji!,77898.html
EBRD će kupovati dionice i tako pomagati razvoj tržišta kapitala u regiji!

u attachu je usporedba luka(Piraeus, Hamburg, Koper…)
prosjecni P/B 2,1 ,P/E 26

2 dana manje navigacije u odnosu na LKRI i LKPG, ako je trenutno dan najma broda 20000-40000$ ispada fina usteda
5 sati voznje Ploce-Zagreb, Rijeka-Zagreb 2 sata

to je u osnovi glavna prednost luke ploče u odnosu na sve ostale sjeverne luke. uz postojeću željeznicu (koja je momentalno praktički i jedina distributivna linija) otvara se prostor sa našom (završenom autocestom do ploča) i sa novim koridorom kroz bih.

luka ploče je dijamant budućnosti i hrvatska sada ima priliku pametno odigrati i iskoristiti taj enormni potencijal, dali će to naša vlada i učiniti pokazati će budućnost….

Dubrovački vjesnik
Broj: 2924 – 08.02.2007.

KAPETAN IVAN PAVLOVIć, DIPL. ING., GLAVNI DIREKTOR LUKE PLOčE – USPJEH LUKE PLOČE RAVAN AMERIČKOM SNU
Luka Ploče sa svojim poduzećima broji oko 870 zaposlenika, a s Lučkom
upravom, te poduzećima «Sigurnost» i «Vizir», oko 1000. Kad se uzme u obzir da je na Luku naslonjeno još puno poduzeća – željeznica, špediteri, agencije, kontrolne kuće itd., onda je uz lučko poslovanje vezano bar 2000 radnih mjesta. Osim prihoda od 20 milijuna kuna, Luku Ploče karakterizira veliki rast cijena njenih dionica. Dogodio im se uspjeh ravan američkom snu. Veliku ulogu u tome je odradio kapetan Ivan Pavlović.
Veliki interes javnosti je izazvao rast dionica Luke Ploče prije nešto više od godinu dana. Ako je netko kupio dionice za sto, sad ima 160 tisuća kuna. Dionica je narasla preko 60 posto u godinu dana. Svi analitičari se slažu kako je to fantastičan rast koji je izazvao i probleme s malim dioničarima.
– Žrtve smo vlastita uspjeha. Jučer je naša dionica iznosila 2200 kuna, što znači da je narasla za pet i pol puta u roku dvije godine od kad smo na burzi. To je bio izazov za naše dioničare pošto je Luci oduzeta sva imovina, a ostavljeni samo ljudi i amortizirana mehanizacija. Raspolaganje lučkim prostorom i obalom u vlasničkom smislu je preuzela Lučka uprava. Na osnovu toga, zaposlenici su mogli kupiti dionica samo u vrijednosti od šest tisuća maraka. Zahvaljujući popustima, to je koštalo oko dvije tisuće maraka, a odjednom su došli u poziciju da to mogu prodati za 120 do 150 tisuća kuna. Nadali smo se da oni to neće prodati, čak smo pokušali utjecati na to. No, svatko je gledao zaraditi i riješiti neki svoj problem. Taj proces nismo mogli zaustaviti. Sada je ostalo negdje oko 10 do 15 posto malih dioničara, čime je propao san da mali dioničari budu većinski vlasnici Luke.
Razmišljali ste o tome da zaposleni budu većinski vlasnici Luke?
– Imali smo dilemu: razvoj ili vlasništvo. Znam da bi se neki kolege u menadžmentu odlučili za vlasništvo, no mi smo htjeli razvoj, jer smatramo da vlasništvo nema smisla ako nema razvoja. Dva nova terminala koja se grade jako puno koštaju, no radit će preko 90 posto prometa u luci. Predviđam da će na tim terminalima raditi 120,130 ljudi. Europska banka i Svjetska banka kreditiraju Lučku upravu za izgradnju infrastrukture. U njihovim planovima je bilo da ta dva terminala budu dvije zasebne firme i da vlasnici tih firmi budu najveći vlasnici, znači da bi Luka bila dioničar tih firmi do 30 posto, a 70 posto korisnici. No, to za nas nije prihvatljivo, jer znači drastično smanjenje broja radnih mjesta.
Ipak, ne možete izbjeći neophodnu racionalizaciju pa i smanjenje radnih mjesta i troškova. To povećava profit.
– Osobno mislim da možemo biti dobri i profitabilni. Važno je poslovati transparentno, dobro i svima razumljivo. Ove globalne firme koje u BiH rade preko nas, plaćaju izvana. Cijela zarada tako ostaje u inozemstvu, a ‘šljaka’ se u Bosni.

VLADA I SVJETSKA BANKA
Hoće li vam Vlada pomoći i idete li u dokapitalizaciju Luke?
– Imamo pravo na tu koncesiju po nekakvim prihvatljivim uvjetima. Mi smo prva firma u Hrvatskoj koja ide na taj način, gdje je država poslušala savjet Svjetske banke da ulaganje u državne infrastrukture platimo kroz koncesijsku naknadu tijekom amortizacije tih terminala. Pritom kompletnu opremu na tim terminalima od oko 60 milijuna eura moramo kupiti ili dobiti kredite, ili dokapitalizirati, ili investirati. Prvi put u Hrvatskoj Svjetska banka dolazi na taj način, čime nas dovodi u nezgodan položaj. Ono što oni grade, mi moramo platiti kroz koncesijsku naknadu, a za ono što mi kupujemo, moramo osigurati sredstva i donijeti dokaze da smo sposobni. Otuda ideja o dokapitalizaciji za postojeće dioničare, da bismo na neki način skupili polovicu tih sredstava i mogli graditi terminale i opremu, a pri tome normalno raditi i servisirati drugu polovicu.
Zašto je država dopustila takve uvjete Svjetskoj banci?
– Zato

nastavak:
Zašto je država dopustila takve uvjete Svjetskoj banci?
Zato što je državi najlakše tako. Ništa ne gubi. Ne gradi država Luku Ploče, nego ona gradi samu sebe. Vjerojatno bi Lučka uprava na duži rok u 15 do 20 godina mogla vratiti taj kredit Svjetskoj banci. Svjetska banka po prvi put jednu neprofitnu organizaciju kao što je Lučka uprava mijenja u profitnu tako što kredite vraćamo indirektno kroz plaćanje koncesijske naknade. Dva su bitna problema; prvo, konzultanti Svjetske banke su došli iz Nizozemske, a tamo su luke drugačije organizirane i cijene lučkih usluga su puno veće nego u Hrvatskoj; drugo, naša država je ulagala u neke luke pa samim time one mogu imati manje cijene koje su nama konkurentne.
Koje su to luke?
– Kopar, Rijeka i Bar. Kopar i Bar nemaju lučke uprave, one su poduzeća kao što smo i mi nekad bili, a Rijeka ima istu zakonsku regulativu kao mi, ali je država kupila opremu na terminalu rasutih tereta, otpremnine za radnike su išle kroz lučke uprave iz kredita Svjetske banke pa nemaju sve te troškove koje mi moramo plaćati. Nas će u startu stajati cijena pretovara rasutih tereta 3, 3 i pol dolara, plus cijena kredita i troškova financiranja te lučka koncesijska naknada.
Zašto je država tako maćehinski raspoložena prema Pločama?
– Ne bih ja to tako rekao. Mi smo se uvijek brinuli o sebi, preživjeli i rat i poraće. Gore je velik grad, ima više utjecajnih ljudi i političara, i dok smo mi razmišljali kako preživjeti, oni su mislili kako zaraditi.
Je li točno da je Svjetska banka uvjetovala kredit time da dokapitalizaciju moraju činiti firme iz Bosne i Hercegovine?
– Mislim da se odustalo od toga. Svjetska banka je u ugovoru s hrvatskom državom rekla da Luka Ploče d.d. nije interes RH, nego Lučka uprava i pomorsko dobro, pa bi u Luci Ploče d.d. država trebala smanjiti svoj kapital na 20 posto dionica. Luka Ploče s te strane više nije strateška firma, strateška je ustanova – Lučka uprava. Hoćete li dobiti koncesiju na značajno više godina nego je to dosad bilo pravilo?
– U suradnji s Ekonomskim fakultetom radimo program koji je zasnovan na novom zakonu koji je izašao u prosincu, a to je da se može produžiti koncesija ako dovoljno ulažete u samu luku. Mi ćemo u dva terminala uložiti ogromna sredstva, i po prvi put će oprema na novim terminalima biti naša.

BITAN JE PROFIT
Puno je prigovora na vezanost za gospodarstvo BiH. Posve je svejedno od koga uzimate novac, bitan je onaj tko to plaća i donosi profit.
– Zadnjih par mjeseci smo više prometa imamo van teritorija BiH, rekao bih da nam danas skoro 50 posto prihoda dolazi iz Italije, Slovačke. Mi danas imamo 50 posto prometa koji nije iz BiH, iako je BiH dvadeset kilometara od Ploča. To govori i o gospodarstvu susjedne zemlje i mislim da tu nema nimalo politike. Na lučkom području u Luci je Energopetrol, državna firma BiH federacije s kojom oni upravljaju u potpunosti. Imaju bolji status nego Luka Ploče danas. Preko toga ostvaruju sva svoja prava. Nama isto odgovara da su carinske i policijske procedure što jednostavnije i da se promet što lakše obavlja. Ovo je 21. stoljeće globalizacije i sve je drugačije.
Mali dioničari su osnovali udrugu u želji da dignu kredit pa otkupe dionice po povlaštenim uvjetima. Je li moguće dvaput imati pravo na povlaštene dionice?
– Onaj tko proda dionice, nema više nikakvih prava. Još oko 18 posto dionica drže mali dioničari, pojedinci u Luci. Nakon ove dokapitalizacije koju smo mi na neki način planirali na 150 milijuna kuna, udio malih dioničara bi ostao na 15 posto, a država bi bila na 20 posto, što bi skupa bilo oko 35 posto. Nama je bitno da 25 plus 1 posto kontroliramo mi i država. Sada je nebitno koliki je udio države i malih dioničara. Onaj tko je prodao dionice, u vlasničkom smislu nema što tražiti. Koji model dokapitalizacije kanite provesti?