Analiza financijskih izvještaja unazad 3 godine. [smiley2]
Evo iz današnje Slobodne Dalmacije:
Uh…nešto malo sam nadokupio..nadam se da će ova cijena izdržati barem još koji dan da podebljan svoj portfolio
Čitao Slobodnu Dalmaciju,ništa novo.Prepisuju jedni od drugih.Nije se odrazilo na cijenu.O čemu pričamo.
Sad če na 7000kn,samo što noje itd itd.Kad če kolega stock shvatiti da na burzi postoji samo jedno pravilo.
A to jedino pravilo glasi:Nema pravila.[smiley11][smiley11]
Kupio i ja malo ove Luke jučer i danas prvi puta. Nadam se da nisam zakasnio..
Da ne bude zabune Luka Ploče je prije rata bila prva luka po prometu u ex yu a to znači i u Hr. Nakon čega je neopravdano zapostavljena od političara koji nisu htjeli rješiti spor sa BIH koja je polagala nadu u dio koji bi pripao njoj na njena ulaganja u istu, ni do danas nije rješeno, te su je zbog spomenutih problema stavili u drugi plan. Treba napomenuti da je luka prije rata ostvarivala promet od 4,3 milijuna tona što do danas nije ostvareno.I svakako napomenuti da je to bila najjača luka sa ovu stranu Jadrana kao i najperspektivnija sa izvanrednim mogućnostima za dalji razvoj i širenje.Mislim da je sad došlo njeno vrijeme sa svim ovim ulaganjima koje su naveli kolege na predhodnim postovima tako da je konačan zaključak: dugoročno gledano ovo je jedna od najperspektivnijih dionica u hrvatskoj ako ne i broj 1.
Poslovanje luke Ploče
Dodao/la: Nevenka Stanković
Utorak, 23 Listopad 2007
Ovogodišnje poslovanje luke Ploče sve je uspješnije pa su tekući tereti i poglavito kontejnerski promet kamionima i vagon cisternama dolinom Neretve od Ploča i Metkovića prema susjednom Mostaru i Sarajevu sve veći.
Prema danas iznesenim podacima Odjela za istraživanje tržišta luke Ploče u devet ovogodišnjih mjeseci u pločanskoj je luci ostvaren promet od čak 3,2 milijuna tona, što je ravno prometu za cijelu prošlu godinu.
Drago mi je kad netko tako misli.Do grla sam u LKPC i vjerujem u tu dionicu 90%.Sve stoji što je kolega Šangajac napisao.Šteta što nema više takvih konkretnih tekstova s dokazima i podacima,ne samo za LKPC nego opčenito,puno bi pomoglo početnicima da što prije uhvate ritam.U tekstu nema ni jedne riječi koju običan puk ne razumije.Vrlo bitno,bravo Šangajac
Kupio i ja malo ove Luke jučer i danas prvi puta. Nadam se da nisam zakasnio..
Zakasnio si.
pupovac: ” Kupio i ja malo ove Luke jučer i danas prvi puta. Nadam se da nisam zakasnio.. ” Zakasnio si.
Nisi zakasnio.
Jeste li se zapitali..da li je danas taj dan???
OBNOVA U DOLINI NERETVE
‘Krećemo u gradnju nove luke Ploče’Lučka uprava Ploče i Luka ploče uz pomoć Svjetske i Europske banke te Vlade RH uskoro će početi obnovu te dalmatinske luke u koju će 2014. moći pristajati najveći teretni brodovi
KONKURENCIJA SLOVENCIMA Izgradnjom terminala za rasute terete, gdje će gaz biti 18,5 metara, Luka Ploče postat će konkurencija KopruVeć ove jeseni očekuje se početak realizacije jednog od kapitalnih hrvatskih gospodarskih projekata – izgradnje nove luke Ploče. Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d., po modelu javno-privatnog partnerstva, kakav se prvi put primjenjuje u Hrvatskoj, uz podršku Vlade RH, Svjetske i Europske banke, počet će obnavljati luku Ploče i graditi tri nova suvremena terminala za prihvat najvećih brodova. U projekt izgradnje lučke infrastrukture i nabavu opreme, što bi trebalo biti gotovo do 2014., uložit će se 267 milijuna eura. Najveći zagovornik toga projekta, značajnog za razvoj cjelokupnog hrvatskog juga, kojim Ploče postaju velika regionalna luka, jest direktor Luke Ploče d.d. Ivica Pavlović.
IVICA PAVLOVIĆ, direktor Luke Ploče, najavljuje dokapitalizaciju te tvrtke, nakon čega“Ovaj je projekt nužan kako bi se sačuvala konkurentnost i osigurala budućnost i razvoj luke Ploče. On se sastoji od ulaganja u lučku infrastrukturu u iznosu od 91 milijun eura i ulaganja u lučku opremu, u iznosu od 176 milijuna eura”, kazao je Ivica Pavlović. “Ulaganja u novu lučku infrastrukturu odnose se na izgradnju terminala za rasute terete, višenamjenskog kontejnerskog terminala za čiju su izgradnju kredite Lučkoj upravi Ploče već odobrili Svjetska banka u iznosu od 58,8 milijuna eura, Europska banka 11,2 milijuna eura, a Republika Hrvatska, kroz Lučku upravu, osigurala je 20,9 milijuna eura. Luka Ploče kupuje opremu vlastitim sredstvima. Već u prve tri godine u opremu terminala za rasute terete uložit ćemo 50 milijuna eura a u drugoj fazi još 30 milijuna eura.
U opremu kontejnerskog terminala uložit ćemo 11 milijuna eura, a u zamjenu opreme u postojećoj luci još 26 milijuna eura. Osim toga zajedno s poslovnim partnerima investirat ćemo u staroj luci oko 70 milijuna eura u izgradnju novog terminala za tekuće terete”, istaknuo je Pavlović koji je direktor Luke Ploče od 1990. Desetljeće prije, kapetan duge plovidbe Pavlović radio je kao lučki peljar. Lučka infrastruktura otplaćivat će se samo kroz razdoblje amortizacije, što znači da s takvim, u nas neprimijenjenim modelom financiranja država uopće neće imati trošak. “U Europi je razdoblje amortizacije infrastrukture od 50 do 80 godina. Mi smo se dogovorili da amortizacija traje 50 godina. U tom vremenu, kroz koncesijsku naknadu, koju će platiti Luka Ploče d.d., i prihod koji će novi terminali ostvarivati od korištenja brodova i obale, i država, odnosno Lučka uprava, bit će na dobitku. Kada svi terminali budu u funkciji, Luka će na ime koncesijske naknade Lučkoj upravi plaćati godišnju koncesiju od 3,5 milijuna eura”, rekao je Pavlović. Prema njegovim riječima luka će podići promet s 4 milijuna tona na 8-10 milijuna tona godišnje, a u špediterskim agencijama i kontrolnim kućama zaposlit će se mnogo ljudi. “Mislimo da u Luci Ploče treba napraviti proizvodne zone, treba osigurati nove poslove sastavljanja materijala koji stigne u luku, etiketiranja robe, prepakiranja, kao u velikim svjetskim lukama. Države daju poticaj ulagačima u takve zone, poput Rotterdama koji Nizozemskoj donosi 11 posto BNP-a. Najmanje donosi sama luka, jer u Rotterdamu su najveće svjetske rafinerije, tamo se razvrstava riba iz Južne Amerike, u vrećama se pakira i sortira šećer i čaj, tamo je burza aluminija i bakra, to je trgovačko čvorište u kojem se roba s velikih brodova prekrcava na manje.