Japanci zainteresirani za hrvatske pomorske lukeMiran Kožar
miran.kozar@business.hr
(objavljeno 19.1.07 14:36)
Što je Radar?
Obavještavajte me…
O rubrikama: Hrvatska
O autorima: Miran Kožar
Seminar Japanska ulaganja u Hrvatsku održat će se 1. veljače u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Veleposlanstva Japana u Hrvatskoj.
Seminar će analizirati dosadašnju gospodarsku suradnju između Hrvatske i Japana kao i mogućnosti za daljnji napredak u suradnji. „Nismo zadovoljni trenutnom razinom suradnje, jer smatramo kako postoje brojne mogućnosti za jačanje naše suradnje. Posebno investicija u visoku tehnologiju namijenjenih jačanju našeg izvoza“, istaknula je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK-a za međunarodne odnose, na današnjoj konferenciji za novinare.
Koichi Miyoshi, savjetnik u japanskom veleposlanstvu, je naglasio kako Japan želi bolju suradnju s Hrvatskom, te želi u našu zemlju dovesti vodeće japanske poslovne ljude kako bi se uvjerili u naše potencijale. „Želimo promijeniti sliku Hrvatske među našim poslovnim ljudima koji još uvijek Hrvatsku promatraju kroz prizmu rata“, upozorio je Miyoshi.
Japanci su u Hrvatskoj ponajviše zainteresirani za obalu i prometnu infrastrukturu kako bi mogli što jednostavnije osigurati plasman japanskih proizvoda na europsko tržište.
Hrvatska u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci robne razmjene s Japanom bilježi deficit od 231,08 milijuna dolara. Hrvati u Japan izvoze najviše svježu ili smrznutu ribu, što čini 95 posto od ukupnog izvoza u tu zemlju, dok s druge strane Japanci u Hrvatsku najviše izvoze osobne automobile, koji čine 25 posto ukupnog uvoza.
Vlada: prijedlog obeštećenja korisnika obiteljskih mirovina, plasman obveznica, jamstvo za zajam Luci Ploče…
01/02/2007
Vlada je dala i državno jamstvo koje će omogućiti da Lučka uprava Ploče sa Svjetskom bankom sklopi ugovor o zajmu u iznosu 58,8 milijuna eura za financiranje Projekta integracije trgovine i transporta. Ukupni troškovi Projekta integracije trgovine i transporta Luke Ploče procjenjuju se na 91 milijun eura, a uz zajam Svjetske banke, financirao bi se i s 11,2 milijuna eura zajma Europske banke za obnovu i razvoj, dok bi država iz proračuna za njega osigurala 21 milijun eura.
Izgleda da je i ova dionica odlipila ka realnijim vrijednostima.
Potražnja za dionicom je ogromna već mjesecima i čim se na određenoj razini skupi veći broj malih netko polupa. Najzanimljivije mi je kako se to profesionalno odradi. Mali se ko ovce stave na cijenu koju netko odredi, nitko ne lipari prema dolje. Stvarno vrhunski.
Jedino mi je nedokučivo tko se sve krije na strani kupaca. Mogu samo pretpostaviti da su među njima i gospodarski subjekti BiH + znalci prepuni para s naše strane.
A što će tek biti kad se u igru uključe i špekulanti[smiley2]
Pokušavajući razbiti dilemu kapitalizirati ili ne LKPC, došao saam do sljedećih izračuna uspoređujući je s LKRI. Svjestan svih prednosti LKRI nad LKPC neki su podaci gotovo nevjerojatni.
P/BV=3,3 prema 8,5
P/S=5,5 prema 6,5
P/E=55 prema 260
obaveze/imovina=0,15 prema 0,65
sve u korist LKPC
Prostora za rast ima ohohohooo
Lani je izvoz hrane povećan za 14,86 posto, a izvoz kože i tekstila za čak 96,4 posto
Nakon nafte, BiH najviše uvozi sirovine za industrijsku proizvodnjuMostarski Aluminij i lani je bio najveći izvoznik iz BiH premda su pojedine institucije u Sarajevu navodile da je najveći izvoznik u 2006. godini postao Mittal Steel iz Zenice. Prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, Aluminij je u protekloj godini ostvario izvoz od 214 milijuna eura. Na drugom mjestu je zenički Mittal Steel s izvozom vrijednim 165 milijuna eura, na trećem Balkal (tvrtka u Banjoj Luci koja je izvoznik Tvornice glinice Birač kod Zvornika) s izvozom od 105 milijuna eura, sarajevski je Prevent na četvrtom mjestu s izvozom od 78 milijuna eura, a peti je Koksna industrija iz Lukavca s izvozom vrijednim 72 milijuna eura. Od prvih pet najvećih izvoznika iz BiH samo je jedno poduzeće Tvornica glinice Birač, odnosno Balkal iz RS-a. Ukupan prošlogodišnji izvoz BiH iznosio je 2,674 milijarde eura i bio je u odnosu na izvoz u 2005. godini veći za 36,9 posto. Uz izvoz od 214 milijuna eura, Aluminij je za svoju proizvodnju trebao uvoz sirovine u vrijednosti od 124 milijuna eura pa je njegov trgovinski suficit 90 milijuna eura. Uz aluminij, iz BiH se najviše izvoze sirovine iz rudarstva te električna energija. Od proizvodnih industrija najviše se izvoze dijelovi za automobile. Šesti izvoznik iz BiH je Tvornica motornih dijelova iz Gradačca u većinskom vlasništvu slovenskog Cimosa, na sedmom mjestu Elektroprivreda Republike Srpske s izvozom od 60 milijuna eura, na osmom Rudnici željezne rude iz Ljubije s izvozom od 59,82 milijuna eura. Ostali izvoznici ostvarili su pojedinačno manje od 50 milijuna eura izvoza u 2006.
Uz uvoz sirovina za industriju, BiH najviše uvozi naftu. Naftu i goriva najviše uvoze Holdina BiH i nekoliko većih naftnih poduzeća. Najveći pojedinačni uvoznik u BiH je Aluminij. Na drugom je mjestu Holdina. Njen lanjski uvoz je 121,69 milijuna eura. Na trećem mjestu uvoznika je Hifa Oil iz Tešnja s uvozom u 2006. od 91 milijun eura, četvrti Petrol BH, zatim Energoinvest, Antunović, Elektroprivreda HZ Herceg Bosne, TMD Cimos, Volkswagen BiH, Interina, Tvornica koksa Lukavac… Prošle je godine izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH povećan za 14,86 posto, a izvoz kože, krzna i tekstila za čak 96,4 posto. Prema podatcima Vanjskotrgovinske komore BiH, 2006. godine povećan je uvoz mineralnih goriva za 19 posto. Najveći dio izvoza BiH čini izvoz sirovina i metalnih proizvoda (780 milijuna eura), zatim izvoz drveta i proizvoda od drveta (486 milijuna eura) i strojeva te mehaničkih uređaja (427 milijuna eura). Istodobno, uvoz strojeva te mehaničkih uređaja iznosio je 1,36 milijardi eura, prehrambenih proizvoda 986 milijuna eura, a sirovina 885 milijuna eura. BiH je prošle godine izvezla više sirovina nego što ih je uvezla za 26,38 posto, izvezla više drveta, papira i proizvoda od drveta nego što ih je uvozila za 54,79 posto. Istodobno je više uvozila kožu, krzno i tekstil za 65,77 posto nego što ih je izvozila, a uvoz prehrambenih proizvoda bio je veći od izvoza za 14,02 posto.
moze li netko potpunom pocetniku u ovome objasniti zasto njena cijena tada stoji ili jedva primjetno raste?[smiley6]
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 98.750 44,36 Osnovni račun
2. HZMO 37.493 16,84 Zast. račun
3. PBZ D.D. 9.973 4,48 Skrb. račun
4. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 7.895 3,55 Skrb. račun
5. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 3.758 1,69 Skrb. račun
6. PBZ D.D./NOVA LJUBLJANSKA BANKA 3.186 1,43 Skrb. račun
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 3.145 1,41 Skrb. račun
8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D. 2.136 0,96 Osnovni račun
9. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG 1.931 0,87 Skrb. račun
10. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 1.637 0,74 Skrb. račun
Ukupno: 76,32
Dobit više nego duplo manja, ali zato zadržana dobit 28mil kn
Zadnja 3 mjeseca najviše kupovali PBZ; ZABA, i Hypo, prodavali mali dioničari
Luka Ploče: pad prihoda i dobiti
Neto dobit je snižena sa 22,1 mil. kuna u 2005. godini na 9,7 mil. kuna lani
Ukupni prihodi i neto dobit koje je lani ostvarila Luka Ploče bili su niži nego u 2005. godini, saznaje se iz financijskih izvještaja koje je Luka dostavila Zagrebačkoj burzi, no Uprava u komentarima ne navodi koji su razlozi nižih financijskih rezultata.
Tako su ukupni prihodi smanjeni za 3,8% na 128,2 milijuna kuna i to kao posljedica dijelom pada poslovnih prihoda ostvarenih na domaćem tržištu (-14,8% na 26,2 mil. kuna) te manje dobiti ostvarene kroz pozitivne tečajne razlike.
Ukupni rashodi Luke Ploče porasli su lani za 6,7% na 118,4 milijuna kuna, dok je neto dobit snižena sa 22,1 mil. kuna u 2005. godini na 9,7 mil. kuna lani.
Promet roba u Luci Ploče lani je iznosio 3,18 milijuna tona, dodaje se u izvještaju.
Luka Ploče u većinskom je vlasništvu države koja kontrolira 61,2% dionica, a cijena jedne dionice u četvrtak oko 14 i 20 sati na Zagrebačkoj burzi kretala se oko razine od 2.250 kuna, koliko je iznosila i zaključna cijena u srijedu. U posljednjih mjesec dana dionica Luke Ploče poskupjela je oko 7 posto, a od početka ove godine cijena joj je porasla za gotovo 25%. (Bankamagazin)
Za nekoliko dana izlaze rezultati za 1.Q a pločanski će biti u rangu IPKK.
Ovo je u današnjem poslovnom dnevniku izjavio Bačić:
Prema riječima Branka Bačića, podaci za prvo tromjesečje u komparaciji s istim periodom lani govore o povećanju prometa od 50 posto. Tako je u prvom kvartalu pretovareno milijun tona tereta, a za cijelu 2007. očekuje se promet od četiri milijuna tona tereta, što su rezultati na nivou predratnih.
Do kraja travnja smo na 3.000 kuna, 2.500 kn upravo ginu
I svi (2.500) izginuli u jednoj sekundi…prodaja se raspala ko talijanska vojska