60 milja troše na troškove osoblja,koliko sam upoznat ove godine se kreće sa rješavanjem viška radnika+promjena kolektivnog ugovora..sada je otišlo oko 50 ljudi a u 7 om mjesecu bi moglo otići još 40 ljudi,većina tih ljudi ionako ne radi ništa,tj uhljebljivani su dok je lkpc bila na državnoj sisi..Samo redukcijom radnih mjesta godišnje će uštedjeti po mojoj procjeni cca 8 milijuna kuna,rezultati tih ušteda vidit će se tek u trećem tromjesječju ove godine.To je vrlo bitno,jer je to korak u pravom smjeru,tj to je prava tranzicija prelaska iz socijalističke firme u pravo dioničarsko društvo..Za energanu ako se realizira u bliskoj budućnosti im ne treba više od 20 ljudi..dakle početak poboljšanja krvne slike bilance lkpc očekujem u drugom dijelu ove godine..
60 milja troše na troškove osoblja,koliko sam upoznat ove godine se kreće sa rješavanjem viška radnika+promjena kolektivnog ugovora..sada je otišlo oko 50 ljudi a u 7 om mjesecu bi moglo otići još 40 ljudi,većina tih ljudi ionako ne radi ništa,tj uhljebljivani su dok je lkpc bila na državnoj sisi..Samo redukcijom radnih mjesta godišnje će uštedjeti po mojoj procjeni cca 8 milijuna kuna,rezultati tih ušteda vidit će se tek u trećem tromjesječju ove godine.To je vrlo bitno,jer je to korak u pravom smjeru,tj to je prava tranzicija prelaska iz socijalističke firme u pravo dioničarsko društvo..Za energanu ako se realizira u bliskoj budućnosti im ne treba više od 20 ljudi..dakle početak poboljšanja krvne slike bilance lkpc očekujem u drugom dijelu ove godine..
Ako će se morat čupat na nekakvu energanu koja još ni ne postoji, a ne zarađuju kao luka ona to je to jedna loša priča
Mislim da ce im prioritet u buducnosti biti tekuci tereti..i kontejneri..a ugljen ce malo po malo ici u zaborav..također imaju velike planove za nautički turizam..i bez energane oni mogu biti ekstra profitabilna tvrtka..
uka Ploče jedna je od glavnih strateških hrvatskih luka za prekrcaj gotovo svih vrsta roba u međunarodnom pomorskom prometu smještena na južnom dijelu Jadranske obale, između Splita i Dubrovnika, kao vrata Koridora 5c, koji je dio paneropske mreže transportnih koridora.
Lučka uprava utemeljena je 1997. godine Odlukom RH, a radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Ploče. “Luka Ploče” d.d. 2005. godine dobiva prvenstvenu koncesiju za obavljanje djelatnosti na području luke Ploče i postaje glavni operator za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba, skladištenje, transport roba i druge djelatnosti u luci Ploče. Ugovor o koncesiji obnovljen je krajem 2008. godine, čime je razdoblje koncesije produljeno za dodatnih 20 godina do 2037. godine.
Danas je “Luka Ploče” dd vlasnik nekoliko trgovačkih društava – kćeri s ograničenom odgovornosti, a djelatnosti koje iste obavljaju i posjeduju koncesiju su privez brodova, odvoz otpada s brodova, transport, održavanje, špediterke usluge, gradnja, skladištenje tekućih tereta – bunker brodova, opskrba brodova, ugostiteljstvo i dr.
Prekrcaj, skladištenje i ostale popratne usluge obavljaju se na terminalima za: generalne terete, rasute terete, tekuće terete, sipke terete, drvo, kontejnere, te glinicu i petrolkoks.
Sastavni dio luke Ploče je i luka Metković koja se nalazi 20 km uzvodno na rijeci Neretvi. Specijalizirana je za prekrcaj cementa (silos), troske, te granuliranog kamena.
Ukupni godišnji pretovarni kapacitet luke Ploče procjenjuje se na više od 5 milijuna tona generalnih i rasutih tereta dok je ukupni kapacitet skladištenja tekućih tereta oko 600 000 tona.Terminali su raspoređeni na 7 operativnih obala u Pločama sa gazom do 18 m i mogu primiti brodove do veličine Cape Size. Terminali su željezničkim kolosijecima, koji se prostiru cijelom operativnom duljinom, direktno povezani sa gravitacijskim zaleđem.
108,8 milijuna eura uloženo je u luku Ploče u okviru Projekta integracije trgovine i transporta (2006.-2016.) financiranog od Vlade Republike Hrvatske, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, s ciljem povećanja kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga uz južni dio koridora Vc s naglaskom na luku Ploče.
Projekt je obuhvaćao više komponenti:
Kontejnerski terminal
Novi terminal izgrađen je u kolovozu 2010. godine, južno od obale br. 5 s mogućnošću daljnjeg proširenja ovisno o prometu. U fazi IA izgrađena je obala dužine od 280 metara, širine 27 metara sa Ro-Ro rampom, skladišni prostor, ceste i prostor za pretovar kapaciteta 60.000 TEU jedinica, bageriranje područja radi postizanja dubine mora od 13,8 metara, opskrbu vodom, sakupljanje otpadnih i oborinskih voda, energetska postrojenja na terminalu te cestovni priključak za spomenuti terminal. U njega je uloženo 38,5 milijuna eura, a uložena su i značajna sredstva u prekrcajnu opremu, koju je instalirao koncesionar Luka Ploče d.d. Terminal je otvoren 2011. godine.
Terminal rasutih tereta
Novi terminal za rasute terete izgrađen je sredinom 2016. godine, u jugoistočnom dijelu luke na desnoj strani kanala Vlaška s mogućnošću proširenja kapaciteta do 6 milijuna tona godišnje. U prvoj fazi izgrađen je terminal sa reduciranom prekrcajnom opremom i skladišnim kapacitetom od 4,6 milijuna tona godišnje. Površina terminala je 24 ha, a dužina obale iznosi 365 metara s mogućnošću prihvata brodova do 180.000 DWT (Cape size). Terminal za rasute terete, gledano tehnološki i financijski, zasigurno je najznačajniji podprojekt u sklopu realizacije Projekta integracije trgovine i transporta, za koji je samo za izgradnju ugovoren iznos preko 400 milijuna kuna. Terminal, koji se realizira po principu javno-privatnog partnerstva, postat će operativan po ugradnji prekrcajne opreme od strane koncesionara, što se očekuje u jesen 2018. godine.
Ulazni terminal
Izgradnja Ulaznog terminala nametnula se kao potreba u svrhu razvijanja konkurentnosti luke Ploče. Terminal koji se sastoji od administrativne zgrade, parkinga i kontrolne postaje izgrađen je 2016. godine, a povezan je s autocestom A1 (Ploče-Zagreb) i budućom autocestom kroz Bosnu i Hercegovinu (Ploče-Sarajevo-Budimpešta).
Terminal je opremljen sa vrhunskom tehnologijom, u skladu s potrebama najznačajnijih europskih poslovnih subjekata i zahtjevima neophodnih za uspostavu Schengenskog režima u lukama od osobitoga (međunarodnog) gospodarskog interesa, te je omogućio ubrzavanje i optimiziranje poslovnih procesa svih sudionika lučke zajednice: Lučka uprava Ploče, špediteri, kontrolne kuće, policija, carina itd. Vrijednost same gradnje iznosila je preko 85 milijuna kuna. Terminal će započeti s poslovanjem do kraja 2018. godine.
Lučki informacijski sustav
PCS informacijski sustav predstavlja elektronsku platformu s ciljem povezivanja različitih informacijskih sustava različitih organizacija i subjekata u lučkom poslovanju. Korištenje informacijskog sustava PCS dovodi do standardizacije protokola za razmjenu, kao i poruka koje se razmjenjuju između članova lučke zajednice, te centralizira sve informaciju koje se razmjenjuju koliko je moguće.
PCS informacijski sustav je neutralan i otvorena elektronska platforma putem koje je omogućena inteligentna i sigurna razmjena informacija između svih članova lučke zajednice, javnog i privatnog sektora s ciljem poboljšanja konkurentnosti same lučke zajednice. Uporabom PCS informacijskih sustava dolazi do optimizacije, upravljanja i automatizacije lučkih i logističkih procesa jedinstvenim unosom podataka.
Uz navedeno, Projekt ITT uključivao je još brojne infrastrukturne radove među kojima se mogu izdvojiti:
- Izgradnja zaštitne građevine Zone 4 (điga)
- Rekonstrukcija glavne lučke ceste br. 1
- Rekonstrukcija lučke ceste br. C1-B
- Izgradnja sustava oborinske odvodnje
Realizacijom ITT projekta, stvoreni svi preduvjeti za razvoj luke Ploče kao jednog od najvećeg prometnog, industrijskog i trgovačkog središta u ovom dijelu Europe.
Terminal za skladištenje i pretovar naftnih derivata
Temeljem Sporazuma o zajedničkom ulaganju u razvoj terminala za skladištenje i pretovar naftnih derivata u Luci Ploče, potpisanog između VTTI i Energija naturalis (ENNA) grupe, u rujnu 2016. godine izgrađena je prva faza novog terminala s 50.000 m3 spremnika za naftne derivate. Vrijednost ulaganja iznosila je 170 milijuna kuna.
U tijeku je izgradnja druge faze kojom će se osigurati preko 200.000 m3 naftnog skladišnog kapaciteta, kao i 60.000 m3 za skladištenje ukapljenog naftnog plina. U budućnosti je moguća realizacija treće faze projekta kojom bi se osigurao dodatni skladišni kapacitet za naftne proizvode od najmanje 100.000 m³ za naftne proizvode. Ukupna vrijednost planiranih faza izgradnje terminala je procijenjena na 135 milijuna eura.
Distribucija naftnih derivata kroz terminal u Pločama ublažit će ograničenja koja postoje vezano uz infrastrukturu distribucije naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina (UNP) za cijelu regiju te značajno doprinijeti energetskoj neovisnosti RH. Nakon završetka radova, novi terminal će omogućiti jeftiniji i sigurniji uvoz naftnih derivata i UNP-a morskim putem te distribuciju naftnih proizvoda na brojna tržišta jugoistočne Europe.
Vez za naftne derivate i ukapljeni naftni plin
Imajući u vidu rast prometa tekućih tereta u luci Ploče posljednjih godina kao i investicije privatnog sektora u izgradnji kapaciteta za naftne derivate i ukapljeni naftni plin na lučkom području u Pločama, Lučka uprava Ploče izradila je Studiju isplativosti ulaganja u novi vez koja je pokazala da je ova investicija isplativa i profitabilna.
Izgradnja novog priveza jedan je od nužnih preduvjeta koji će omogućiti realizaciju svih otpočetih kao i planiranih investicija privatnog sektora u skladišne kapacitete za tekuće terete te dovesti do značajnog povećanja prometa i time i prihoda Lučke uprave Ploče i koristi za sve korisnike kapaciteta zbog smanjivanja troškova prijevoza po jedinici tereta i znatnog povećanja efikasnosti prekrcaja.
Već dugi niz godina brodari i terminalski operatori koriste tankerski privez koji zbog svog smještaja u kanalu Vlaška-more i mnogih ograničavajućih parametara ne može prihvatiti tankere većih dimenzija.
Lokacija planiranog veza je sjeverno od obale novoizgrađenog terminala za rasute terete te će omogućiti privez brodova do 88.000 tona nosivosti za naftne derivate odnosno 58.000 tona nosivosti za ukapljeni naftni plin u svrhu otpreme i dopreme tereta do /od tržišta luke Ploče u unutrašnjosti (Bosna i Hercegovina, srednja Europa…) kao i transhipmenta.
U tijeku je izrada projektne dokumentacije. Financijska sredstava za izgradnju veza planiraju se osigurati iz EU fondova, te će se po završetku izgradnje provesti natječaj za odabir najpovoljnijeg koncesionara za pružanje usluga manipulacije prekrcaja na privezu.Dakle od investicija ostao je još samo terminal za tekuće terete,mada oni i sada imaju vez za tekuće terete,koje koristi ntf ali i vtti..mada tu mogu dolaziti tankeri do 10 000 tona a na novom terminalu bi mogli primati tankere koji nose do 90 000 tona nafte,ovdje se još ne spominje turistički vez,jedrilice za nautički turizam i energana,restoran,remont borodova..etc..samo prekrcajna oprema koju su instalirali vrijedi preko 300 milja kuna,i onda kad vidim da je tržišna kapitalizacija 162 milje,onda mi je to i više nego smiješno…
Do 15.03.samo ugljena preko pola milijuna tona ide na prekrcaj..pokrenuo se posao..
Posla preko glave a dionica tone😂😂😂😂hvala vam😂😂
Izgleda da je proradila termoelektrana u Zenici,samo što oni to zovu toplana i to kombinovana,malo gas malo ugljen,i ona priča sa Aluminijem je laž,Zenica je izvoznik br 1 u Bih,i ona najviše utječe na poslovanje Luke Ploče..A ovima se potrefilo 2018 e obnova velike peći u Zenici,zastoj,2019 e zastoj Aluminija,i 2020 e korona,idealno za skupiti 38% vlasništva po bagatelnoj cijeni,uz to još se oslanjajući se na tobože teško poslovanje otpustiti 100 ak ljudi,rekao bi.:Bog ih je pogledao..Dakle Zenica je krenula sa punim kapacitetom,a u 5 om mjesecu je pustila radnike na neplaćeni,zato što su dobili na osnovu toga potpore od države zbog korone,Indijac ..vlasnik čeličane Zenica ima 60 tvornica diljem svijeta,sad je u Zenici napravio zatvoreni krug,čeličana..željezara i toplana..trebat će mu puno koksa,plina i ugljena,a tome u prilog govori činjenica da za 5 dana u Luku Ploče uplovljava prvi cape size brod ikada,i za njim još 2 panamaxa+ dva broda sa koksom,sve ide za Zenicu..dakle samo u 10 dana Zenica će povući 284 tisuće tona koksa i ugljena,pametnom dosta…
Federacija ulaze u naftne terminale u l.Ploce 4 000 000 km u 2021.sto bi trebalo znaciti bolju opskrbu i veci dolazak brodova i pretovar nafte za podrucje BIH. Sto ce osigurati bolju energetsku politiku i povezanost Hrvatske i BiH kako navode iz vlade BiH.
babaLuji
4 000 000 km što predstavlja ovaj broj uz km
Posla preko glave a dionica tone😂😂😂😂hvala vam😂😂
ovdje se cijena kontrolira zadnjih nekoliko godina. Prvo se postepeno rušila da bi se dovela do ove razine, a danas kad god malo odlijepi, “netko” se potrudi da ju spusti nazad. Vidi se iz aviona
babaLuji
4 000 000 km što predstavlja ovaj broj uz km
4 milje kilometara sigurno
Da..netko kontrolira dionicu..ili jednostavno dok ne budu prikazivali neto dobit..investitori se ne zalijeću..ingra ima vecu tržišnu kapitalizaciju od lkpc..čudno je da mirovinci miruju a kupovali su je na 850 kn..a parametri..tj. zadrzana dobit je ostala ista..hmm..doduše meni ova cijena paše..samo nek je oni kontroliraju