Zna netko više o ovome?
Allianz fond po ovom izvjescu posjeduje 20% dionica lkpc , sto je s onim dionicama koje je posjedovao ppd ?
Posjeduje 20% glasackih prava, u obavijesti je navedeno stjecanje glasackih prava a ne stjecanje dionica.Sad u koju svrhu i s kojim povodom?
@Prognostik
Nemojte iznosit netočne informacije 🙂
Allianz posjeduje 20% glasackih prava, u obavijesti je navedeno stjecanje glasackih prava a ne stjecanje dionica.
iako je ova situacija proknjižavanja zbunjujuća da li ipak postoje šanse da se godina završi u plusu?uskok nije našao nikakve nepravilnosti,znači da je ipak sve ok?
iako je ova situacija proknjižavanja zbunjujuća da li ipak postoje šanse da se godina završi u plusu?uskok nije našao nikakve nepravilnosti,znači da je ipak sve ok?
Daj Bože da je sve OK, ali zašto se u financijskom izvještaju nije detaljnije pojasnila transakcija a ne sa jednom šturom rečenicom iz koje se ništa ne može razabrati?
Kad se vrši vrijednosno usklađenje imovine (na niže) u iznosu od skoro 25 milijuna kn bilo bi normalno detaljno pojasniti cijelu transakciju.
Iskreno, ja baš nisam uvjeren da je cijela situacija OK…
tvrtke kćeri se vraćaju opet na lkpc dd..stara garnitura,tj politizirano vodstvo ide iduće godine pa pa,možda su zato bilance izmješane i nedorečene jer se zatrpava ono što je bilo,sve mi ovo liči na privatizaciju iduće godine..ako uspije restrukturiranje i reduciranje troškova..lkpc može godišnje ostvarivati oko 40 milja dobiti bez ikakvog problema..neki dan je direktoru izletilo nakon koje čaše viška da lkpc vrijedi 700 milja kn..valjda čovjek zna šta govori…
Ostvareni fizčki promet u luci Ploče u 2016. godini iznosi nešto više od 2,7 milijuna tona, što u usporedbi s prometom od preko 2,8 milijuna tona iz 2015. predstavlja pad od četiri posto.
Taj pad bio je značajno veći u početnim mjesecima prošle godine, ali se u drugom dijelu godine situacija popravila, pa je gotovo dostignut promet iz 2015. Rast je zabilježen kod kontejnerskoga prometa (jedan posto), te osobito kod prometa tekućih tereta (22 posto), dok je pad zabilježen kod prometa rasutih tereta (devet posto) i generalnih tereta (12 posto). U pločansku luku tijekom prošle godine uplovilo je 366 brodova
– Očekujemo da će skup svojim prijedlozima i znanstvenim i stručnim radovima pridonijeti rješavanju razvojne problematike za ta rubna i alocirana područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Stoga su na skup pozvani visoki predstavnici Hrvatske i BiH, politički i ekspertni dionici izvršne vlasti, lokalne i regionalne uprave, zastupnici u Europskom parlamentu, diplomatski predstavnici, predstavnici vjerskih i društvenih zajednica, predstavnici akademske i znanstvene zajednice, poduzetnici i donatori – najavljuju Steiner i Božičević. Upozoravaju i da su višegodišnje razdoblje inertne hrvatske politike u postavljanju nacionalnih strategijskih prioriteta prometnog razvoja, susjedne države iskoristile za afirmaciju konkurentskih pravaca u svojim zemljama, provele intenzivnu modernizaciju postojećih željezničkih pruga te inicirale nove investicije u prometnu infrastrukturu putem zajmova europskih i ostalih financijskih institucija. Intermodalni koridor Vc prolazi područjem Hrvatske i BiH. U Hrvatskoj, na trasi je koridora 16 općina i gradova, a na području BiH 18. Većina teritorijalnih jedinica, navode Steiner i Božičević, podupire aktivnosti na promoviranju i gradnji koridora Ploče – Vukovar. Dodaju da su prednosti koridora od Ploča do Vukovara preko BiH to što on omogućuje skraćenje puta iz Azije do luke Rotterdam za 1900 kilometara te znatno smanjenje operativnih troškova prijevoznicima, kao i ekološki prihvatljiviji način transporta u odnosu na alternativne europske prometne pravce. Položaj Sueskoga kanala, naime, ima velik utjecaj na luke u Jadranskom moru – Trst, Kopar, Rijeka, Ploče. Udaljenost morskim plovnim putom od Sueza do luka u Jadranu kraća je za 2500 nautičkih milja, odnosno šest dana plovidbe od Sueza do luka u Sjevernom moru – Rotterdam, Hamburg…
– Kontejnerski promet u ukupnom prometu kroz Sueski kanal sudjeluje s oko 60 posto i ima stalnu tendenciju rasta. Promet se kroz Sueski kanal do 2013. povećao 2,5 puta, odnosno s 14 na 38,2 milijuna TEU (kontejnerskih jedinica, nap. a.) godišnje. Nakon što je otvoren prošireni Sueski kanal, predviđa se da će promet njime biti više nego udvostručen, što je od posebnog interesa za sve naše jadranske luke. Nažalost, predstavnici naših jadranskih luka nisu sudjelovali na svečanom otvaranju proširenog Sueskoga kanala, koji je za Hrvatsku od znatnog interesa – zaključuju Steiner i Božičević.