Mene ovdje samo zanima koliki je Book jer svima je jasno da luka nema šta zaraditi ovdje! Dobro je da nema gubitaka, po meni i to je čudo.
Biti će puno veće dobiti kada se završi terminal za tekuće terete dogodine i doďe do povećavanja prihoda luci za 45 000 000 kuna godišnje.
Nije nagovor na kupovinu i prodaju dionica.
Koliko je odlična dionica vidi se po kupnji!
Cijelih 24kom na kupovini!
Pokušavam shvatiti zašto bi netko prodavao po ovoj cijeni i ne ide. Prema načinu trgovanja, evidentno je da zainteresiranih za kupnju ima ali ne žele podizati cijenu i rekao bih da kupuju pametno. Luka je fundamentalno odlična. Poslovanje je loše, na pozitivnoj nuli, ali zato i najmanji pozitivni pomak donosi dobit. S druge strane, teško da prometa u Luci može biti manje jer BiH je o njoj ovisna i bez realne alternative.
A sada jedno moje osobno mišljenje. BiH je u jako lošem stanju pa bih se usudio reći da gore i ne može biti. Ono što se ja nadam jest da bi ubrzo BiH mogla postati svojevrsni evropski eksperiment na kojem bi se pokušalo formirati kakvo takvo slobodno tržište. Povijest govori da je to jedina alternativa bijedi i siromaštvu i nekakav logičan slijed. Ukoliko se krene u tom smjeru, a osobno mislim da alternative nema ne moram niti napominjati što će se dogoditi s LKPC. Jedina prednost zemlje koja je u rasulu i neredu s velikim postotkom siromašnih je ta što relativno brzo može radikalno promijeniti smjer i ja se nadam da će BiH vrlo skoro krenuti u tom pravcu.
Koliko je odlična dionica vidi se po kupnji!
Cijelih 24kom na kupovini!
Kolega, vratite se na temu Ingra, tamo vas trebaju [emo_zloban]
Kakav dan ne pamtim ga još od 2008 [emo_ooooo]
Netko jači ipak štopa pad dionice ispod 500 kn. Bit će zanimljivo vidjeti promjene u TOP 10 nakon današnje trgovine.
retro
stock:
“Iako vidim da za ovu dionicu nema previše interesenata(bolje za mene), nastavljam priču od jutros i prenosim vam tekst sa business.hr
Projekt razvoja Luke Ploče vrijedan 97 milijuna eura predstavili su danas popodne direktor ureda Svjetske banke za Hrvatsku Anand Seth te ministar mora, prometa turizma i razvitka Božidar Kalmeta sa suradnicima.
Riječ je investicijskom zamahu koji bi Luku Ploče, inače orijentiranu većinom na bosanskohercegovačko tržište, od kritične točke trebao pretvoriti u isplativu polazišnu i krajnju točku koridora 5c, i to do 2011.godine, što je krajnji planirani rok za dovršenje projekta razvoja ove luke. Financijsko ulaganje odnosi se na gradnju lučke infra i suprastrukture. Osim kredita, što će ga eventulano odobriti Svjetska banka za razvoj Luke Ploče, troškove snosi i državni proračun te Luka Ploče. Odluka, točnije odobravanje ovog projekta od strane odbora direktora Svjetske banke A. Seth očekuje za nekoliko mjeseci.
U financijskoj konstrukciji od 97 milijuna eura, 70 milijuna eura planira se uložiti u infrastrukturu – izgradnju višenamjenskog terminala i terminala za rasute terete, produljenje gata dok bi morska dubina, po Kalmeti, u pločanskoj luci bila čak 20 metara. Ostatak od 27 milijuna eura ulaže se u suprastrukturu Luke Ploče. U financiranje obnove infrastrukture (70 milijuna eura) uključuje se država koja će iz proračuna izdvojiti bespovratnih 17,5 milijuna eura. Ostatak od 52,5 milijuna eura mora osigurati Lučka uprava Ploče, i to dvama kreditima – kod Svjetske banke planira se zaduženje od 43,4 milijuna eura, a kod EBRD-a zaduženje od 9,2 milijuna eura, uz izdavanje državnih jamstava. Preostalih 27 milijuna eura za suprastrukturu osigurava Luka Ploče.
Zbog ovog projekta, kako je naglasio ministar Kalmeta, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama mora doživjeti izmjene, i to tako da vlasnik suprastrukture u lukama može biti sama luka (kako bi potom suprastrukturu mogla dati u najam). Nužne su i izmjene ugovora o prioritetnoj koncesiji između Luke i Lučke uprave oko suprastrukturnih ulaganja. Svi novi i budući terminali, u svih 6 luka od državnog značaja, bit će pod režimom prioritetne koncesije. Ministar kaže da će se u prvoj fazi kroz Ploče omogućiti promet kontejnera godišnje od 60.000 TEU-a. Prema prognozama, to bi se moglo dogoditi 2015. godine.
Anand Seth spomenuo je kako mediji zadnjih tjedana stvaraju dva mita oko Svjetske banke i projekta razvoja Luke Ploče. Prvi mit je da Svjetska banka inzistira da se Luka Ploče proda bosanskohercegovačkim investitorima. ‘Svjetska banka nema takvih namjera a to je jasno rekao i ministar Kalmeta’, odgovora Seth. Drugi mit odnosi se na priče da će sva korist od Luke Ploče završiti u BiH. ‘Nema sumnje da će velike koristi imati proizvođači u BiH, i da će se njihovo gospodarstvo oporaviti ali financijska konstrukcija ovog projekta napravljena je tako da Hrvatska može ostvarivati prihode i povratiti uloženo kroz nekoliko godina’, objašnjava Seth. Hrvatska će tako dobiti luku koja će financirati samu sebe. Vlada će povratiti ulog, a doći će do pojačane gospodarske aktivnosti u južnoj Dalmaciji, procjenjuju predstavnici Svjetske banke. Gerard Ollivier (Svjetska banka) kaže da ovaj projekt odgovara viziji jugoistočne Europe, objašnjavajući to na primjeru koksa koji u obliku ugljena stiže u Luku Ploče, zatim se u Lukavici preradi u koks koji onda u Smederevu služi u proizvodnji metala. “
kolege,
neuobičajena aktivnost na kupnji i prodaji, eto već treći dan za redom.
Neznam samo jel je ta aktivnost determinirana ponudom( prodajom) ili potražnjom (kupnjom )?
Prvi dojam zna često zavarati.
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (53056966535) 12.844 3,04% Osnovni račun
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (53056966535) 12.856 3,04% Osnovni račun
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. (53056966535) 12.569 2,97 Osnovni račun
Genijalci iz Raiffeisena su prvo kupili 12 dionica da bi onda ipak u ponedjeljak prodali 287. Sve bi to još i bilo smiješno da nisu te dionice kupovali po 850 kn i to u vlastitoj organizaciji. Ponekad se pitam je li zaista moguće baviti se tim poslom, a tako ga slabo razumjeti.
Izgleda da bi LKPC mogla “ispasti” iz Crobexa????
Pozdrav
I dok je bila u Crobexu išla je prema dolje, a još ako ispadne..