Ti mali graditelji kula od pijeska mogu graditi tako nešto samo ako im iza leđa stoji neki TurkOil ili slični igrač velikog kalibra.
Namjera je bila sljedeća:
Cut/
Znaći Pavlović daje zemljište,projekte s građevinskom dozvolom, dio kapitala, Mucić gradi i na kraju oba gospodare tim terminalom jer on prirodno donosi veliku lovu.Uspiu ta ponuđena cijena od Mucića je jedno 2 puta viša od normalne, tržišne…problem što se još nije počelo graditi je u tome što je DORH počeo malo pokazivati interesovanje za sve ovo…tako da će Luka Trgovina na kraju morati raspisati javni natječaj za gradnju istog a onda je upitno hoće li izvođač biti Mucić ili recimo Konstruktor
Pavlović je odabrao perfektan tajming, tj kad je država prestala biti večinski vlasnik a NO je svakako u njegovim rukama ali ga je zeznulo što su neke stvari procurile u javnost…i njega i Mucića, zato sad sve stoji, Mucić samo radi svoju neku halu u luci
Pravo je zadovolljstvo komunicirati s tako razumnim i obaviještenim čovjekom. Znam da je Mucić kupio Luka Ploče Gradnja ali ovo što si gore naveo nije mi bilo poznato ali mi je smrdio natpis da ga grade pa sam i napisao onih par riječi. Što se same investicije tiče nije to nešto posebno. Svijet je oduvijek pun novca ali investitorima treba prezentirati plan i ako oni zaključe da je povratak kapitala u , za njih, razumnom periodu siguran potpuno je nebitno radi li se o milionu, sto miliona ili miljardama dolara.
Lagani OfTopic:
Luka skoro pa prazna. Sretni Nedo iskrcava glinicu direktno kroz dozer i šverc šećeraš rasteže radi mokrog vremena. Gomile uglja na obali Br. 5 otanjile, a brodova koji voze za Italiju nema ni u najavi. Jedino Valeria Della Gata (trenutak uplovljavanja na kalendaru koji je ove godine tiskala Luka) dolazi početkom siječnja, a i to je izgleda za BiH pošto oni imaju prosjek od jednog broda mjesečno.
– Dođe li u situaciju da bira između dva zla, a to znači slabljenje kune ili ograničavanja domaće potražnje, HNB bi i dalje branio tečaj bez obzira na cijenu koju za to treba platiti.
Eurozona, ponovio je, ulazi u recesiju. Loše su prognoze i za Hrvatsku. Rohatinski je rekao da očekuje pad i tešku godinu, ali nije rekao koliki.
– Ako se sad ne učini ništa, stvari će biti još i gore. Ovako barem imamo šansu početi mijenjati lošu praksu koja traje godinama – zaključio je guverner.
rezanjem 9 milijardi kuna upadamo u recesiju od 3-4%…ali dugoročno je to bolje nego rezanje nekih 3-4 milijarde kuna sa padom kreditnog rejtinga,onda dogodine padamo cca 1-2%,ali potpisivamo dugotrajnu plitku depresiju bez mogućnosti za bilo kakav oporavak u srednjem i dužem roku.u svakom slučaju 90% je sigurno da će rohatinski dogodine još više ograničiti potrošnju i likvidnost u svrhu čuvanja tečaja euro-kuna na razinama 7.50-7.60,što će dodatno osušiti burzu,i uz negativnu stopu rasta bdp-a,dionice bi mogle doživjeti još veći potop,bez obzira na fundamente,padanjem dionica,izravno se utječe i na daljnji pad bdp-a,investicije su mrtve zbog krize u eurozoni,i sve u svemu za iduću godinu ne vidim ništa dobra za tržište kapitala,kao i za ekonomiju rh,koja bi uz socijalne nemire mogla još više pokleknuti,mora se uzeti od onih koji ništa ne rade a primaju velike plaće..postotak nenaplativih kredita je već na 18%,a dogodine uz mogući proračunski rez,mogu se popeti i do velikih 25%..sve je povezano,i sve će lagano domino efektom padati,naša centralna banka nema mehanizme za zaustavljanje toga pada,jer se bazira isključivo na branjenje tečaja kune,što samo produžava agoniju,ali iskreno,nisu oni krivi za ovakvo stanje..čim monetarna i fiskalna politika ne mogu biti u sprezi i koheziji,obično onda nastaje kaos koji će se bog zna kako završiti….
SDP-ov Slavko Linić postavlja pitanje zašto Luka Rijeka i Luka Ploče nisu privatizirane. „
Pavlović Ivan iz Luke Ploče istaknuo je kako je država loš investitor te da je potrebno promijeniti Zakon o hrvatskim lukama koji je imao smisla 1995. godine. „Hrvatskoj trebaju radikalni stavovi. Investirano je puno , ali povrat i rezultat je nikakav“, dodao je Pavlović.
Troši se novac na neracionalne projekte te umjesto privatizacije luke, trebaju nam i međunarodni operateri da uzmemo i dio kolača“, naglasio je Linić.
http://www.poduzetnistvo.org/news/novi-model-rasta-hrvatskoga-gospodarstva
p.s. Sada kada je Linić došao na vlast i kao buduci ministar finacija ,vidjet cemo sta ce se napraviti.
Kolege,
drago mi je da je kolega Petina izdvojio ovaj članak s panela jer on naime govori kako valja razmišljati.
Osobno sam uvjeren kako je potpuno neupitno da će prije ili kasnije Luka Ploče i Luka Rijeka biti privatizirane, što uopće neće dovesti u pitanje njihov status kao Luka od posebnog državnog interesa.
Pa i Rolls Rojce je u vlasništvu BMW-a
– Ako se sad ne učini ništa, stvari će biti još i gore. Ovako barem imamo šansu početi mijenjati lošu praksu koja traje godinama – zaključio je guverner.
rezanjem 9 milijardi kuna upadamo u recesiju od 3-4%…ali dugoročno je to bolje nego rezanje nekih 3-4 milijarde kuna sa padom kreditnog rejtinga,onda dogodine padamo cca 1-2%
neznam odakle ste to citirali ali to vam je potpuno krivo,naime upravo suprotno.
Guverner HNB-a kaže da vlada mora slijediti poteze EU i provesti snažniju konsolidaciju koja traži smanjenje tekućih rashoda za spomenutih 9 milijardi kuna. Tek tada bi hrvatska Vlada poslala snažan signal tržištima da misli voditi odgovornu fiskalnu politiku.
drago mi je da je kolega Petina izdvojio ovaj članak s panela jer on naime govori kako valja razmišljati.
Osobno sam uvjeren kako je potpuno neupitno da će prije ili kasnije Luka Ploče i Luka Rijeka biti privatizirane,
Osobno ne vjerujem u "skoru" privatizaciju,prije bih rekao da je moguci scenarij ulaska strateškog partnera(kao Luka Rijeka) koji bi garantirao i bolje poslovanje a kroz izvjesno……o tom,po tom…bla.bla..
Pavlović Ivan iz Luke Ploče istaknuo je kako je država loš investitor te da je potrebno promijeniti Zakon o hrvatskim lukama koji je imao smisla 1995. godine. „Hrvatskoj trebaju radikalni stavovi. Investirano je puno , ali povrat i rezultat je nikakav“, dodao je Pavlović.
Koji biser. U LKPC se do prije par godina nije ulagalo skoro ništa. Dvije pokretne dizalice i nešto mobilnih kontenjerskih mostova (oni "liftovi" slični velikim traktorima koji tramakaju kontenjere po luci) bi bila sva investicija prije nego što se počeo graditi kontenjerski terminal uz koji su tekli radovi na povećanju dubine u luci i prilazu, a radovi na terminalu rasutih tereta, unatoč pričama traju već duže od godine jer se nasipa i stabilizira tlo što je obiman posao ali kako nema nikakvih građevina sve prolazi nezapaženo. Što se tiče strateškog partnera mislim da ni taj neće baš skoro osim ovih što su izgleda odlučili preko LKPC napajati cijelo tržište BiH gorivom. Luka Rijeka zjapi skoro prazna i prije par dana u Rijeci je bio jedan jedini brod tako da ni tamo stanje nije nikako sjajno unatoč moćnom stranom partneru, produživanju rive na Brajdici, planiranju nabave još kontenjerskih mostova (imaju ih ukupno 4 komada od kojih dva misle otpisati zbog starosti i premalog kapaciteta), završena je upravna zgrada u ulaz na kontenjerski terminal tako da su nestale gužve koje su se u gradu stvarale zbog kolona kamiona s kontenjerima… pa kada se uzme da ni ovaj jedan kont. most u Pločama nema posla onda nemam viziju zašto bi strani partner ušao u LKPC koja je, s gledišta modernog prijevoza jako loše infrastrukturno povezana s velikim tržištima dok bi se ovo s Bosnom dalo i na ruke odraditi.
Pa nije baš da za Luku nije bilo stranih interesenata u posljednje vrijeme, zar ne?
od Šeika do družbAdrije?
Luka Ploče: Terminal za tekuće terete od 140 milijuna eura
PLOČE – Novoosnovana tvrtka “Atlantis”, registrirana za skladištenje, trgovinu i manipulaciju naftom i naftnim derivatima, članica “Mi Grupe”, u vlasništvu poduzetnika Stanislava Mucića, i “Luka Ploče trgovina”, u 100-postotnome vlasništvu “Luke Ploče” d.d., namjeravaju na području pločanske luke graditi terminal za tekuće terete vrijedan 140 milijuna eura.
Time su osigurani uvjeti za gradnju terminala za tekuće terete, prvenstveno naftne derivate, ukapljeni naftni plin i tekuće kemikalije, te potkoncesija za obavljanje gospodarske djelatnosti na ugovorenom području i na zajedničkoj infrastrukturi.
Ugovor o potkoncesiji sklopljen je na rok od 44 godine, a na lučkome području planiraju se sagraditi spremnici za skladištenje 280 tisuća prostornih metara naftnih derivata, 34 tisuće prostornih metara ukapljenog naftnog plina i oko 12 tisuća prostornih metara tekućih kemikalija, zajedno s infrastrukturom potrebnom za transport i prekrcaj, te kolska i vagonska pretakališta.
Spremnici i ostali sadržaji gradit će se na površini od oko 40 tisuća metara četvornih. LPT je ovlaštenik koncesije za gradnju terminala tekućih tereta u luci Ploče na prostoru od 160 tisuća metara četvornih, a “Atlantis” je od LPT-a dobio u potkoncesiju 25 posto te površine.
Tvrtka iz konzorcija “Mi Grupa” je kod Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) već ishodila dozvolu za trgovinu na veliko naftom i naftnim derivatima, a tijekom gradnje spremnika, očekuje se, ishodit će se i preostale dozvole.
Najveći dio skladišnih kapaciteta trebao bi biti izgrađen do kraja 2012. godine. Početak radova planiran je za siječanj iduće godine, nakon što je uspješno proveden natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača radova te osigurana pravovaljana građevinska dozvola.
Pretpostavlja se da će izgrađena skladišta biti ponuđena u najam. Budući skladišni prostori u “Luci Ploče”, osim za domaće tvrtke, bit će zanimljivi tvrtkama koje su zainteresirane za opskrbu tržišta BiH naftnim derivatima, ukapljenim naftnim plinom i tekućim teretima, ali i firmama koje preko tog terminala svojim proizvodima žele osvojiti svjetska tržišta.
Prema riječima Rajka Barbira, direktora LPT-a, moguća je i fazna izgradnja terminala, ako ne bude dovoljan broj korisnika, a nije isključena mogućnost ulaska strateškog partnera u projekt. Na ovaj način zaoštrit će se konkurencija na tržištu energenata u regiji, jer u Pločama terminale već imaju LPT i “Naftni terminali Federacije”.
http://hr.seebiz.eu/transport/luka-ploce-terminal-za-tekuce-terete-od-140-milijuna-eura/ar-21153/
[proud]
PETINA
Pavlović Ivan iz Luke Ploče istaknuo je kako je država loš investitor te da je potrebno promijeniti Zakon o hrvatskim lukama koji je imao smisla 1995. godine. „Hrvatskoj trebaju radikalni stavovi. Investirano je puno , ali povrat i rezultat je nikakav“, dodao je Pavlović.
Poštovane kolege,
vidim da vam moram od početka razjasniti neke stvari…
Svim zemljištem i infrastrukturom u luci Ploče gospodari RH preko Lučke Uprave (Batur) a Luka Ploče d.d.(Pavlović) je samo jedan, doduše najveći kncesionar…
Apsurdnost Pavlovićeve izjave ogleda se u tome da je Država loš investitor a s druge strane izjavljuje da ista ta Država uložila i ulaže puno novaca.Čudilo bi me kad bi pavlović imao i trun samokritike jer je sve što je novo izgrađeno dato njemu na upravljanje a kako on upravlja vidi se po samom izgledu luke.Osim toga Država investicije treba vraćati naplatom koncesijske naknade od koncesionara a kad se samo spomene povečanje koncesijske naknade Pavloviću se digne kosa…do sad je ta naknada bila minimalna, odnosno nešto je veća za novoizgrađeni kontejnerski terminal i osobno mislim da dionice Luke ploče se isplati držati najdalje do završetka izgradnje terminala rasutih tereta a kad i to dođe na naplatu kroz koncesijsku naknadu, i ako Pavlović i dalje bude na čelu Luke Ploče d.d. mislim da će tek tada nastupiti potop.
jasno vam je da pavlović raspolaže velikim kapitalom jer je svih ovih godina otkad je Luka Ploče dioničko društvo dobit ostavljana u banku a sad i kapital od dokapitalizacije a u sredstva se minimalno ulagalo, tj jedna nova mobilna dizalica, druga kupljena uz pomoč Lučke Uprave koja nije opravdala svoje ulaganje, jedna velika polovna dizalica za pretovar kontejnera, par kamiona i par bagera-to je sve što je novo Luka nabavila u zadnjih desetak godina a kako gospodare tim srestvima to je posebna priča.
Ma ne da ni se više o ovome a mogao bih knjigu napisati…ukratko-mislim da je Luka Ploče veliki monopolista koji bi bez obzira na krizu u prometu i svjetskoj trgovini mogao ostvarivati puno veću dobit i ostvarivati dividendu za nas, samo kad bi uprava znala i htjela bolje organizirati posao, ne zapošljavati nepotrebne i nesposobne kadrove i kad ne bi bili sami sebi svrha…
Poštovane kolege,
vidim da vam moram od početka razjasniti neke stvari…
imaj bar malo poštovanja.
…ne ignoriram nitkoga ,pa necu niti njega.
jasno vam je da pavlović raspolaže velikim kapitalom jer je svih ovih godina otkad je Luka Ploče dioničko društvo dobit ostavljana u banku a sad i kapital od dokapitalizacije a u sredstva se minimalno ulagalo, tj jedna nova mobilna dizalica, druga kupljena uz pomoč Lučke Uprave koja nije opravdala svoje ulaganje, jedna velika polovna dizalica za pretovar kontejnera, par kamiona i par bagera-to je sve što je novo Luka nabavila u zadnjih desetak godina a kako gospodare tim srestvima to je posebna priča.
Ma ne da ni se više o ovome a mogao bih knjigu napisati…ukratko-mislim da je Luka Ploče veliki monopolista koji bi bez obzira na krizu u prometu i svjetskoj trgovini mogao ostvarivati puno veću dobit i ostvarivati dividendu za nas, samo kad bi uprava znala i htjela bolje organizirati posao, ne zapošljavati nepotrebne i nesposobne kadrove i kad ne bi bili sami sebi svrha…
Skoro u trun isto napisali su moji Riječani kad je upravljanje terminalom Brajdica preuzeo strani partner (istina brižno odabran na međunarodnom natječaju) što jasno govori da je privatizacija
zlo nastalo iz toga što sami nismo u stanju upravljati svojom imovinom.
Citat:
"Nažalost privatizacija Jadranskih Vratiju – terminala Brajdica je izgleda gotova stvar. Mi korisnici terminala, opet nažalost, i priželjkujemo dolazak "gazde" koji će uvest reda i kada će se znati tko što radi, kada i do kada radi i koja sredstva koristi.
Međutim iz dosadašnjih Hrvatskih privatizacija nije se nikakva pouka izvukla, država i vlast se i dalje ponaša poput pijanih sinova koji bacaju pare na kocku i kladionice i onda prodaju djedovinu.
Eto opet će doći stranac, mi ćemo bit jeftina radna snaga, lova će odlazit negdje daleko a sve smo to (barem u slučaju Luke) mogli napravit sami bez stranih investitora uz pomoć inozemnih kredita"