@Petina
Vi ste pisali o dokapitalizaciji kao nečemu dobrom i unosnom za male dioničare koji će odmah zaraditi
velike novce,a završilo je tako da je cijena prepolovljena i da svi imate strahovite gubitke.
O Kinezima,Rusima,Englezima itd koji hoće "kupiti luku" ne vrijedi ni razgovarati.
Pozdrav i samo uzgred ,Vupik u tom razdoblju nije izgubio na cijeni na burzi ili je izgubio neznatno i
postao je jedna od likvidnijih dionica na burzi sa solidnim fundamentima.
Pozdrav

Nakoncu,sta pisete na ovoj temi kada vas ne interesira LKPC a prodali ste svoje dionice ?

Da li zelite da pisem na postu VIPK ?
Sta mogu pisati o toj firmi kada bas neznam mnogo.

Na prodaji 500 kom po 830 [proud]

500 kom na prodaji po 830kn je strašilo, jer da želi prodati onda bi prodao.
To je pritisak nekog većeg igrača koji ustvari kupuje.

"MM igraju igranku".
Uglavnom pozdrav "dugolinijašima LKPC", nije me bilo dugo na ovoj temi [thumbsup]

pa dobro jer hoćete više, molim lijepo

pola dionica se blokira jer je likvidnost nikakva. ovi što se igraju velikih i sami će vrlo brzo postati mali. bez malih riba velikih nema a ovi su odlučili uništiti male. pozdrav kvazi brokerima na hrvatski način. nek traje danas a sutra ko živ ko mrtav.

Hvala na profesionalnosti, sada ću se isključiti jer nemam vremena više čekati za debatu

ja sam danas kupionešto LKPC, ali daj čovječe smiri se….melješ ovdje 100 na sat i svaki dan recikliraš jedno te iste postove! masa ozbiljnih forumaša koji su kvalitetno raspravljali zbog tvog spamanja teme pobjegla je odavde!
over&out

HAC-u kredit EIB-a od 60 mil. eura

Sredstva će se koristiti za financiranje izgradnje hrvatskog dijela mreže autocesta u dužini od 12,5 kilometara uz sjevernu i južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom na koridoru Vc

Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su Ugovor o zajmu s Europskom investicijskom bankom (EIB) u iznosu od 60 milijuna eura, izvjestili su iz HAC-a.

Sredstva zajma koristit će se namjenski za financiranje 50 posto vrijednosti projekta dovršetka koridora Vc, koji se sastoji od izgradnje hrvatskog dijela mreže autocesta u dužini od 12,5 kilometara uz sjevernu i južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Riječ je o sjevernoj dionici, dužine 3,5 kilometara, od čvora Sredanci do Svilaja (granica BiH), uključujući most preko rijeke Save te južnoj dionici, dužine 9 kilometara, od čvora Ploče do granice BiH, uključujući granični prijelaz Metković.

Zajam se ugovara na rok od 25 godina s počekom od 5 godina uz promjenjivu kamatnu stopu temeljenu na šestomjesečnom EURIBOR-u, uvećanom za maržu EIB-a.

Ostatak sredstava za financiranje projekta dovršetka Vc koridora osiguran je putem kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i iz sredstava HAC-a, navodi se u priopćenju.

Luci Ploče 50 mil. eura zajma Svjetske banke

Radi se o zajmu za dodatno financiranje u visini od 50 milijuna eura za potrebe Projekta integracije trgovine i transporta, čiji je cilj promicanje trgovine duž koridora Vc

Svjetska banka i Luka Ploče potpisale su Ugovor o zajmu za dodatno financiranje u visini od 50 milijuna eura za potrebe tekućeg Projekta integracije trgovine i transporta (TTI), priopćeno je u četvrtak iz bančina ureda u Zagrebu.

Ugovor su u srijedu potpisali ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur i voditelj Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj Hongjoo Hahm. Za potrebe ovoga zajma i ministrica financija Martina Dalić potpisala je s Bankom Ugovor o jamstvu.

Cilj toga projekta odnosi se na promicanje trgovine duž koridora Vc, povećanjem infrastrukturnih kapaciteta izgradnjom kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete u Luci Ploče. Koridor Vc je značajan paneuropski transportni koridor, koji povezuje Europsku uniju (EU) s regijom jugoistočne Europe i proteže se od Luke Ploče, preko Bosne i Hercegovine do Mađarske.

Dodatnim financiranjem povećat će se kapacitet terminala za rasute terete u svrhu zadovoljavanja sve veće potražnje, navodi se u priopćenju iz Svjetske banke.

Taj projekt provodi se od 2007. godine te je polučio zapažene rezultate, stoji u priopćenju. Izgrađen je kontejnerski terminal i u funkciji je od kolovoza 2010. godine, čime je godišnji kapacitet kontejnerskog terminala povećan sa 17.000 TEU koliko je iznosio 2005. godine na današnjih 60.000 TEU.

Izgradnja terminala za rasute terete započet će u studenom 2011. godine, a nakon dovršenja na njemu će se moći obavljati godišnji pretovar tereta od 4,6 milijuna tona, a na vezu će moći prihvatiti veće brodove.

Koncesije za kontejnerski terminal i terminal za rasute terete potpisane su u siječnju 2010. godine, nakon čega je Luka Ploče uspješno izvršila dokapitalizaciju, čime je udio države u vlasništvu Luke Ploče smanjen sa 62 na 20 posto. Sve su ove aktivnosti pomogle u tome da koridor kroz Ploče bude cjenovno konkurentniji u usporedbi s alternativnim koridorima, navodi se u priopćenju.

„Zadovoljstvo nam je što smo u mogućnosti pružiti podršku Vladi i Luci Ploče u modernizaciji i povećanju kapaciteta poslovanja na ovom značajnom europskom pravcu, osobito tijekom ovih gospodarski teških vremena. Radujemo se dovršetku ulaganja u luci, koje ne samo što će privući veći promet u luci nego i pridonijeti ukupnom poboljšanju hrvatskog i bosanskohercegovačkog gospodarstva“, izjavio je Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj.

Otkako je Hrvatska postala članica Svjetske banke 1993. godine, Banka je dosad osigurala podršku u 47 projekata u ukupnoj visini od preko tri milijarde dolara te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna dolara.

http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=72039