Ako vlada nemože ispoštovati vlastiti zakon onda ga jednostavno promijeni. Ako građanin nemože ispoštovati zakon onda je ovršen, i iskamataren.
Nevjerojatno. Dakle, ova vlada tvrdi da je nemoguće trošiti manje nego što zaradiš. Ma ne samo da treba smanjiti proračun da se svedemo u okvire prihoda i budemo bez deficita nego ih treba smanjiti toliko da se PDV i porezi na dohodak smanje za barem 30%.
Uporno se podmeće kako ne možemo smanjivati državnu potrošnju u krizi, ali to je obična zamjena teza. Smanjenje državne potrošnje znači odricanje od troškova koji ne služe svrsi da bi se taj novac preusmjerio u povećanje potrošnje i investicija u privatnom sektoru gdje su potrošačke odluke motivirane direktnim koristima, a ne održavanjem “stečenih prava”. Takav proces može samo dati zamah gospodarstvu, dok ova uzaludna borba protiv nužnih zahvata nas samo guši.
Nevjerojatno. Dakle, ova vlada tvrdi da je nemoguće trošiti manje nego što zaradiš. Ma ne samo da treba smanjiti proračun da se svedemo u okvire prihoda i budemo bez deficita nego ih treba smanjiti toliko da se PDV i porezi na dohodak smanje za barem 30%.
Uporno se podmeće kako ne možemo smanjivati državnu potrošnju u krizi, ali to je obična zamjena teza. Smanjenje državne potrošnje znači odricanje od troškova koji ne služe svrsi da bi se taj novac preusmjerio u povećanje potrošnje i investicija u privatnom sektoru gdje su potrošačke odluke motivirane direktnim koristima, a ne održavanjem "stečenih prava". Takav proces može samo dati zamah gospodarstvu, dok ova uzaludna borba protiv nužnih zahvata nas samo guši.
Slazem se, ali ocito je da vlada uopce ne zeli nikakve reforme, i da slijede nova povecanja poreza.
Potrosnju treba smanjiti svakako, a istovremeno sniziti poreze. To bi trebalo i da nije kriza, zato sto je nas proracun prenapregnut s obzirom an nase mogucnosti. On unistava i gusi privatni sektor, i time koci rast. S druge strane, i ova potrosnja koja je kakva je, je jako lose poslozena. Izdvajanja za obrazovanje, tehnologiju, R&D mogu povecati konkurentnost, a toga-nema.
Kako rast izvire iz privatnog sektora, drasticna racionalizacija drzave, i smanjenje poreza, rezultirala bi vecim stopama rasta. Dugorocno bi i s manjim porezima proracun imao vise novaca.
U sadasnjim okolnostima, i 80mrd je po meni prevelik proracun. Kada Linic i kompanija uspjesno dovrse urusavanje privatnog sektora, nezaposlenost ce zapeti na oko 30%(realno mozda i duplo), i tamo biti jako dugo. Rast ce biti malen ili nikakav, i postupno cemo ici prema stecaju.